Povodom 9. decembra, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida, te prevencije ovog zločina i podizanja svijesti o Konvenciji o genocidu, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava saosjećanje sa svim žrtvama genocida i ponavlja da je važno, pošteno i pravdoljubivo suočiti s prošlošću, iskazivati pijetet prema žrtvama i pokrenuti sveobuhvatnu istragu i kažnjavanje svih počinilaca.
Saopštenje prenosimo u cjelosti.
Kad je francuski filozof i književnik Žan Pol Sartr s punim pravom rekao da je „genocid star koliko je staro i čovječanstvo“, onda je prevashodno imao na umu stravične posljedice svjetskih ratova u XX vijeku, ali i slutnje da će se ponavljati.
Samo u dva dana, 9. i 10. decembra 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je dokumente koje danas smatramo osnovama međunarodne zaštite temeljnih vrijednosti ljudske civilizacije – Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i Opštu deklaraciju o ljudskim pravima. „Genocid je međunarodni zločin koji uključuje nacionalnu i međunarodnu odgovornost pojedinih osoba i država“- piše u Konvenciji.
No uprkos ovoj civilizacijskoj tekovini, početkom devedesetih godina minulog vijeka, desili su se stravični zločini na prostoru ondašnje Jugoslavije i genocid u Srebrenici, u julu 1995. godine, kada su ubijene 8.372 osobe iz redova bošnjačkog naroda.
Tim povodom, civilizacijsko-građanska, nacionalna i nadasve ljudska obaveza i dužnost svakog građanina i Države jeste da istinito i pravedno svjedoče o strahotama zločina i da se sa dužnim pijetetom odnose prema žrtvama, kako bi zajedno i na vrijeme prepoznali sljedbenike fašisoidnih ideja i preduprijedili njihove namjere.
Stoga Bošnjačko vijeće i na ovaj dan podsjeća da je dobro što Crna Gora slijedi međunarodne obaveze i što je 2021. godine usvojila Rezoluciju, i ranije, 2009. Deklaraciju o Srebrenici, ali sve to mora biti osnov za djelovanje i kažnjavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori i u njeno ime: deportacija, Bukovica, Štrpci, Morinj, Kaluđerski laz…Prošlo je vrijeme kada je velom laži prekriven zločin u krvavim Šahovićima 1924.godine. Žrtve nećemo, nemamo pravo i ne smijemo zaboraviti, kao ni njihove dželate i saučesnike, ali hoćemo da na istini i pravdi gajimo suživot različitosti.
Saosjećajući sa svim žrtvama genocida, Bošnjačko vijeće i ovim povodom ponavlja da je važno da se civilizacijski odgovorno, građanski pošteno i zakonomjerno-pravdoljubivo suočimo s prošlošću i iskažemo pijetet prema žrtvama. Crna Gora treba pokrenuti sveobuhvatnu istragu i kažnjavanje svih počinilaca, kao i onih koji relativizuju i negiraju genocid. Pravosnažna presuda je osnov da i u školske udžbenike uđe istina o genocidu u Srebrenici i svim ostalim zločinima, kako bi u dušama mladih ljudi, kroz obrazovni proces, podizali odbrambene mehanizme protiv rata i zločina, pa i povampirenja ideoloških matrica koje se ponovo oglašavaju grafitima i nasrtajem na ljude, a nerijetko i sa političkih platformi. Jer, upravo, – nove generacije treba da znaju da se stradanje Bošnjaka, i ostalih naroda na prostoru bivše Jugoslavije, kao i njih više stotina iz, ili porijeklom iz Crne Gore, može porediti sa najtežim zločinima u novijoj istoriji čovječanstva. Osim nad civilnim žrtvama rata zločin je i sistematsko, urbicidno uništavanje duše gradova i objekata – trajnih vrijednosti kulturološkog i civilizacijskog nasljeđa.
Želimo da Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida te prevencije ovog zločina, bude povod za jačanje svijesti o Konvenciji o genocidu, ali i snaženja pravde u duhu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kojom je priznato pravo svim ljudima na „život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika“.
To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje.