Borba za samoodređenje je borba za individualnu slobodu i zato bi usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja bio važan korak u crnogorskom društvu, ali pripadnici LGBTIQ zajednice bili bi zadovoljni samo kada bi se Zakon u potpunosti primjenjivao.
To je poruka koja se čula tokom Prajd kafea, koji je organizovao Kvir Montenegro u susret Montenegro prajdu.
Izvršni direktor Kvir Montenegra Miloš Knežević, vjeruje da će postojati politička volja, da su donosioci i donositeljke odluka sazreli u demokratskom smislu i da će izglasavanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja proći bez negiranja svih prava koja taj zakon propisuje.
„Ovo je Zakon koji je postavljen da bude u službi savkog građanina i građanke Crne Gore, da svako može da iskaže svoj identitet, da svako može da nastavi slobodno da živi svoj identitet i da ne postoji niko u Crnoj Gori ko taj identitet može da mu ospori ili da uskrati jer će postojati Zakon koji to štiti. Sa druge strane on je izuzetno važan za TiRV zajednicu, jer daje potpunu slobodu svakom da se odredi u onom trenutku kad bude smatrao da treba da se odredi po pitanju svog rodnog identiteta i zamijeni oznaku roda i matični broj u svojim ličnim dokumentima“, objasnio je Knežević.
Predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan, istakao je da je jedna od prvih stavki programa te partije borba za individualne slobode, individualno samooodređenje i apsolutni prioritet u konzervativnom društvu kakvo je crnogorsko su prava i slobode LGBTIQ zajednice.
„Takav jedan zakon bi bio iskorak u crnogorskom društvu, on bi unaprijedio naše društvo. Ali Zakon sam po sebi neće biti dovoljan, jer njime moramo obuhvatiti sve elemente tog zakona koji će normirati ono što su slobode i prava naših građana koji pripadaju LGBTIQ zajednici, a onda ga sprovoditi. Naš hronični problem u Crnoj Gori je sprovođenje zakona. Mora cjelokupno društvo, sve partije, svi subjekti, sve organizacije da sprovode zakon. Možda bi već i bili članica Evropske unije, jer mi imamo dobru regulativu, često se tim i hvalimo, ali što škripi – škripi primjena. Zato se nikako ne smijemo zadovoljiti momentom kada taj Zakon usvojimo, nego kada počenemo da ga primjenjujemo“, jasan je Belan.
Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad poručila je da se godinama bori za individualna prava i slobode, jer su one jako važne za pojedince, ali i za cjelokupno društvo i Crnu Goru „ali i za poruku koju treba da pošaljemo, a to je da smo zaista tolerantni, da u ovoj državi svako ima pravo da se osjeća onako kako želi“.
„Kada kažem individulana sloboda to je to samoodređenje, da ja mogu jasno i glasno da kažem ko sam, šta sam, šta želim, kome ili čemu pripadam. I to se ne odnosi samo na manjine nego apsolutno na svakog čovjeka na ovoj planeti. To treba da bude naš zajednički cilj. Znači borba za samoodređenje je borba za našu individualnu slobodu“, jasna je Nedović.
Nela Savković Vukčević iz DPS-a podržava LGBTIQ osobe na putu oslobođenja od vladavine drugih i potvrđivanja njihove ravnopravnosti.
“Samo slobodni ljudi mogu graditi bolju budućnost za svakoga građanina/ku. Glasala sam u crnogorskom Parlamentu za istorijski Zakon o životnom partnerstvu lica istoga pola i bila među onima koji daju podršku dostojanstvu, vidljivosti i hrabrosti LGBT osoba i njihovim porodicama. Koliko je još potrebno rada da se dosegne jednakost i tolerancija vidi se iz siline napada raznih oblika na ovu zajednicu”, poručila je Savković Vukčević.
Miloš Mašković iz Sodcijaldemokrata nije siguran da će doći do usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja, jer je, kako je zaključio, Crna Gora u političkoj krizi, a u najavi je formiranje Vlade koja, kako smatra, ne dijeli demokratske i evropske vrijednosti.
„Žalim jer u zadnje tri godine nije došlo do napretka u usklađivanju Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola sa drugim podzakonskim aktima što je veliki problem i dovodi nas u situaciju da Zakon bude mrtvo slovo na papairu. Odbornici Glavnog grada imaju privilegije da prisustvuju sklapanju braka i sklapanju životnog partnerstva istopolnih zajednica, a kada smo se uključili u čitav taj proces bio sam iznenađen da u Skupštini Glavnog grada sjede odbornici koji odbijaju da budu prisutni na vjenčanjima predstavnika LGBTIQ zajednice“, rekao je Mašković.
Smatra da LGBTIQ zajednica u saradnji sa partijama koje su naklonjene evropskim i demokratskim vrijednostima treba da rade zajedno na stvaranju ambijenta da se nametne obaveza odbornicima da prosto ne mogu da biraju koja će vjenčanja raditi i da samim tim ne diskriminišu drugu stranu koja je već diskriminisana.
Aktivista Aleksa Janković vjeruje da nikada ne treba razmišljati da je donošenje tog zakona važno samo za zajednicu, već da kompletno crnogorsko društvo može značajno da se osnaži upravo „zato što Zakon ima i taj edukacijski faktor, ali i značajan pravni faktor koji pruža cijeli set zaštite, koji je snažno utemeljen i zaštićen kroz sve sfere državne vlasti“.
„Kroz ovaj Zakon možemo da izrazimo našu potrebu za samoodređenjem, ali bez diskriminacije po bilo kom osnovu, i dajemo snagu unutrašnjem osjećanju, možemo slobodno da dišemo, a da znamo da to ima zakonsko utemeljenje“, poručio je Janković.
Danijela Nikić iz Asocijacije Spektra rekla je da je po Strategiji za unapređenje prava LGBT osoba od 2019. do 2023. godine, važno da se Zakon donese do kraja godine i da počne njegova implementacija.
„Međutim, imajući u vidu da je danas 18. oktobar, a da se Vlada i dalje nije formirala, biće vrlo teško da se to desi. Ali nema odustajanja, Spektra ide dalje uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i doći će do usvajanja ovog Zakona koji nije samo važan za nas već i za sve građane i građanke Crne Gore, zato što je pravo na samoodređenje pravo svih nas – to je naša sloboda, to je naša autentičnost. Mi imamo pravo na svoju seksualnu orjentaciju, na svoj rodni identitet, da budemo ono što jesmo i da to slobodno izrazimo“, rekla je Nikić.
Cilj im je, kako je rekla, da se, nakon što bude usvojen, taj Zakon primjenjuje u potpunosti.
Balša Dragojević iz Kvir Montenegra je poručio da na poziv nisu odgovorili, ili nisu ispunili obećanje da će prisustvovati događaju predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, DEMOS-a, URE, Demokrata, Radničke partije, Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske unije Albanaca „a odgovor nismo dobili ni od predsjednice Skupštine Glavnog grada“.