Opšti društveni ambijent u Crnoj Gori ne pogoduje zaštiti prava LGBTIQ osoba, stoga im je neophodno što prije obezbijediti život bez diskriminacije, nasilja i svakodnevicu u kojoj pravni propisi kroje put ka pravičnoj i svakog čovjeka dostojnoj budućnosti.
To je poruka sa nacionalne konferencije “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona”, koju je organizovao Kvir Montenegro u okviru istoimenog projekta, koji je finansijski podržala Evropska unija.
Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, kazao je da posebno zabrinjava činjenica da, iako je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen u julu 2020. godine, LGBTIQ osobe i dalje nisu u mogućnosti koristiti sva prava garantovana ovim zakonom i Ustavom Crne Gore.
„Vlada i Skupština nisu uskladile zakonodavni okvir, što bi uključivalo izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata. Još uvijek nema naznaka kada možemo očekivati početak rada na izradi nove Strategije za period od naredne četiri godine, pravilnici o medicinski potpomognutoj oplodnji, koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja, direktno diskriminišu LGBTIQ osobe, a pristup zdravstvenoj zaštiti za transrodne osobe i dalje predstavlja izazov, što je rezultat nedostatka hormonske terapije i nedostatka aktivnosti Ministarstva zdravlja u rješavanju ovog problema“, akcentovao je Knežević.
Iako je Strategijom predviđeno usvajanje Zakona o rodnom identitetu baziranom na samoodređenju, to se, kako je dodao, nije dogodilo u prošloj godini.
„Nasilje, napadi i govor mržnje na LGBTIQ+ osobe i dalje su neadekvatno procesuirani, čime institucije sistema šalju poruku društvu da se takvi vidovi ponašanja tolerišu, dok mi, LGBTIQ+ osobe, imamo osjećaj da je naš pristup pravdi i dalje nedostižan“, jasan je Knežević.
Naveo je da je Kvir Montenegro kroz projekat „Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona“ uradio Izvještaj o realizaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba 2019 – 2023.
„Izvještaj je pokazao da je od ukupno 52 definisane mjere, svega 31 mjera realizovana, odnosno 59,61 odsto u odnosu na postavljene indikatore uspjeha. Tačnije, od 31 mjere, njih 18 je realizovano, a 13 djelimično realizovano“, kazao je Knežević.
Naglasio je da je 60 odsto realizovanih i djelimično realizovanih mjera ostvareno od nevladinih orgaizacija ili u saradnji institucija sa nevladinim organizacijama, devet odsto uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija a preostalih 31 odsto su ostvarile državne institucije.
„Sam Izvještaj dao je donekle generalan zaključak a to je da u cjelini, opšta atmosfera i odnos prema LGBTI osobama u suštini ostaje nepromijenjen u odnosu na prethodni period, s tim da treba uvažiti da je aktuelni period u Crnoj Gori obilježen političkom nestabilnošću i pojačanim socijalnim tenzijama indukovanim različitim faktorima, zbog čega opšti društveni ambijent nije pogodovao zaštiti ljudskih prava u cjelosti, kao i u kontekstu LGBTIQ osoba“, zaključak je Kneževića.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, kazala je da u tom ministarstvu sa dužnom pažnjom prate očekivanja LGBTIQ zajednice od države i da li je i kolika bila efikasnost ključnih strateških i zakonskih rješenja.
„Implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i posvećenost izradi Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dodatno čine Crnu Goru državom u kojoj nema mjesta za diskriminaciju po bilo kom osnovu“, rekla je Pajković.
Dodala je da je će novi strateški dokument za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba predstavljati odgovor na uočeni izazov u vezi sa društvenim prihvatanjem LGBTIQ osoba.
„U daljem radu ćemo uvažiti izvještaje i preporuke brojnih međunarodnih tijela, koji prepoznaju značaj posvećenosti rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava u cilju unapređenja zaštite LGBTIQ osoba posebno sa aspekta primjene zakona, zaštite njihovih prava i sloboda, kao i sa aspekta njihove bolje inkluzije u različitim sferama društvenog života“, istakla je Pajković.
Vizija je, kako je rekla, da Crna Gora postane društvo bez predrasuda, da LGBTIQ osobe imaju jednak tretman i mogućnosti u svim oblastima života, da budu bezbjedne od bilo kakvog oblika diskriminacije, uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja.
Pajković je dodala da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava opredjeljuje značajna sredstva za finansiranje projekata za oblast LGBTIQ osoba.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, jasna je da u borbi za ljudska prava nema zauvijek dobijenih bitaka.
“Tome svjedočimo dnevno zapljusnuti talasima primitivizma i konzervativizma, za koje smo mislili da su prevaziđeni u Crnoj Gori, ali i klerikalizma, koji opasno nagriza građansko biće u Crnoj Gori, a kojem se za sada najjače suprotstavlja upravo istinsko civilno društvo”, poruka je Uljarević.
Prema njenim riječima, posvećen ljudskopravaški rad je i poruka vlastima da dok se Vlade mijenjaju “ima nas koji stameno stojimo na principima i zajedno ćemo biti uvijek front odbrane onih koji to nisu trenutno u mogućnosti, ali i svih naših prava i sloboda”.
“Dinamično, budno i glasno civilno društvo, spremno na kritiku, uz svijest da ona nosi odricanja i izloženost najprizemnijim napadima, sada predstavlja najvažniji oslonac trezvenosti i čuvanja građanskih vrijedosti, čiji sastavni dio predstavljaju ljudska prava”, smatra Uljarević.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je na rezultate istraživanja koji su pokazali da samo 23 odsto građana smatra da zna koja su njihova osnovna ljudska prava i pred kojim institucijama bi mogli da brane ta prava, a pripadnici LGBTIQ zajednice nisu zadovoljni sa odgovorom pravosudnih institucija, kada su u pitanju predmeti koji su procesuirani.
“Ako vidimo da je odgovor pravosuđa neadekvatan, pitam se šta će se desiti ukoliko ubrzano ne budemo radili na edukaciji i na primjeni onoga što su standardi, koje imamo u svom zakonodavstvu i onoga što su preporuke konvencija, kojih je Crna Gora potpisinica”, upitala je Bešić.
Kada je riječ o Poglavlju 23, u javnosti se, kako je primijetila, stiče utisak da se ono odnosi isključivo na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
“A šta ćemo sa trećim dijelom mjerila tog pravila, koji se odnosi na ljudska prava? Nikada nakon duže stagnacije u ljudskim pravima ne možemo očekivati rast, nego vraćanje unazad. I mi smo upravo u toj fazi. Cjelokupni društveni ambijent odiše utiskom da idemo u suprotnom smjeru. To pokazuje još jedan podatak iz 2020. godine, koji govori da generacije mladih u Crnoj Gori imaju konzervativnije i rigidnije stavove od svojih roditelja”, navela je Bešić.
Poručila je da odgovor treba da bude snažniji, da prilikom pisanja nove Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba treba voditi računa da mjere imaju i plan B, a potrebno je razmisliti i o metodologiji.
“Štete koje pretrpimo kao društvo ako nazadujemo u oblasti ljudskih prava ne mogu lako da se isprave. Za neke stvari nemamo mnogo vremena i moramo da pružimo jak pritisak i za oblast ljudskih prava, jer te su štete nenadoknadive”, rekla je Bešić.
Generalna direktorica Direktorata za normativne poslove i razvoj policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Iva Vukoslavčević, kazala je da se spremaju izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva, Zakona o crnogorskom državljanstvu, Zakona o ličnom imenu, Zakona o matičnim registrima, Zakona o strancima i Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
“Kada se navedeni zakoni izmjene u određenim dijelovima biće u velikoj mjeri omogućena bolja implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola”, kazala je Vukoslavčević.
Prošle godine je, kako je navela, 58 polaznika, odnosno službenika/ca Uprave policije pohađalo neku od obuka koja se tiče zaštite prava LGBTIQ osoba.
“Poseban akcenat je stavljen na jačanje povjerenja između policije i LGBTIQ zajednice kroz zajedničku saradnju u okviru tima povjerenja koji je formiran između Uprave policije i LGBTIQ zajednice. Pored tima povjerenja, bezbjednost LGBTIQ osoba je ojačana i kroz uspostavljanje mreže policijskih službenika/ca, koji su kontakt tačke za komunikaciju sa LGBTIQ osobama”, navela je Vukoslavčević.
Pravni konsultant, Bojan Bugarin, ukazao je da kada je riječ o punoj implementaciji Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, najviše posla je pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom pravde.
“Vrlo je bitno da set propisa iz oblasti ličnih i građanskih stanja budu usaglašeni sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola. Jako je bitno usaglasiti Zakon o crnogorskom državljanstvu, kako bi životni partneri crnogorskih državljana imali sva prava kao ona lica koja su u braku sa crnogorskim državljanima”, rekao je Bugarin.
Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva pravde postoji određeni broj propisa, koji moraju biti izmijenjeni i dopunjeni, a istakao je Zakon o zaštiti nasilja u porodici, Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, Krivični zakonik Crne Gore, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o notarima.
“Zakon o zdravstvenoj zaštiti je, takođe, jako bitan za životne partnere. On još nije usaglašen. U suštini ništa nije rađeno u posljednje tri godine. Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja pohvalno je da je izvršeno usaglašavanje Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Međutim, u pogledu Zakona o radu nije bilo nikakvih izmjena i dopuna”, kazao je Bugarin.
Poručio je da je istrajavanje na punoj primjeni Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola najbolji test za crnogorsko društvo i Vladu “da se vidi da li smo zbilja na pravcu evropskih principa, ili smo šampioni deklarativnog i kobajagi zalaganja za evropske principe”.
Analitičarka u DAMAR-u, Hakile Resulbegoviq, ukazala je da su učesnici fokus grupe, odnosno članovi LGBTIQ zajednice rekli da su duboko nezadovoljni sa radom državnih institucija.
“Kada je u pitanju ocjena rada civilnog sektora, učesnici fokus grupe smatraju da taj sektor ima ključnu ulogu kada je u pitanju borba za ljudska prava, a pogotovo borba za prava LGBTIQ zajednice. Smatraju da treba da se ojača saradnja između civilnog sektora i državnih institucija”, kazala je Resulbegoviq.
Prema riječima učesnika fokus grupe, iako postoje zakoni, mnogi su mrtvo slovo na papiru, a postoji i selektivna primjena zakona.
“Ovaj Izvještaj nam pomaže da utičemo da izazovi ljudi iz zajednice postanu vidljiviji, da te informacije koristimo za kreiranje novih poitika i mjera, a i motivator je za bolju borbu za rješenje problema”, kazala je Resulbegoviq.
Aktivistkinja iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović, smatra da u Crnoj Gori nema političke volje, da crnogorsko društvo nije zdravo i da je od usvajanja i usaglašavanja zakona i podzakonskih akata, mnogo važnija suštinska primjena u praksi.
“Stalno mi se vraća sjećanje na Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Do dana današnjeg niko nije kažnjen zbog toga što ne upotrebljava rodno senzitivni jezik”, ukazala je Dabižinović.
Prema njenim riječima, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava služi samo za određeni broj manjina, odnosno u fokusu su nacionalne manjine.
“To je praksa koja traje dosta dugo. Nema suštine, formalno je. Najveća je stvar da se jedna zajednica proglasi uspješnom, kvalitetnom, zdravom, kad imamo poštovanje ljudskih prava svih”, rekla je Dabidžinović.
Od nove Vlade, kako je kazala, nema nikakva očekivanja ali, kako je dodala, već primjećuje da se urušava osvojeni nivo krhkih prava.
Projekat “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona” podržan je kroz M’BASE program, koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO Politikon mreža, u saradnji sa Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo evropskih poslova Vlade Crne Gore, a koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.