Crnogorski mediji nedovoljno izvještavaju o LGBTIQ+ temama, zbog čega je važno edukovati novinare i urednike o pravima te zajednice kako bi doprinijeli njihovom većem poštovanju i prihvatanju.
To je saopšteno na panelu „Koliko novinari u Crnoj Gori prepoznaju važnost LGBTIQ+ tema?“, koji je u okviru konferencije „(Ne)vidljivost LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, organizovao Kvir Montenegro.
Direktorica Arhimed-a, Dejana Ponoš, kazala je da su od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2022. godine za potrebe Kvir Montenegra sproveli istraživanje o objavama koje se odnose na LGBT populaciju u 22 crnogorska medija.
„Kada je u pitanju izvještavanje medija koje se tiče pripadnika LGBT zajednice, ukupan broj objava koje se tiču te zajednice bio je 2220, što za period od 700 dana dođe oko tri objave dnevno. Možemo zaključiti da se radi o malom broju objava“, navela je Ponoš.
Prema njenim riječima, online mediji su zauzeli 73 odsto prostora, TV samo 11 odsto i štampani mediji 15 odsto.
„Kad pogledamo trend objava u 2021. i 2022. godini, najveći broj njih je u septembru i oktobru – mjesec pred prajda i mjesec uočio održavanja tog događaja. Možemo zaključiti da LGBT teme nisu sistematski i stalno prisutne u medijima, osim u ad hok slučajevima“, rekla Ponoš.
Ukazala je da su teme u izvještajnom periodu bile pozitivne u 56 odsto slučave, neutralne u 30 odsto odsto slučajeva i 14 odsto je bilo negativnih tema.
„Kad govorimo o inicijatorima pominjanja, u 41 odsto slučajeva objave su inicirale nevladine organizacije, 31,8 odsto mediji i pojedinci i 16 odsto javne institucije. Najveći broj objava je generisan povodom prajda tokom obje godine. Lijepo je primjetiti da je Zakon o istopolnom partnerstvu, iako je generisao veliki broj neutralnih objava, generisao i dosta pozitivnih objava gdje su mediji na pozitivan način izvještavali o sklopljenim istopolnim brakovima“, navela je Ponoš.
Govoreći o preporukama, Ponoš je kazala da je potrebno intenzivirati komunikaciju sa medijima i subjektima koji su prenosili negativne komentare o LGBT zajednici u medijima kako bi se smanjili.
„Edukacija medija je na prvom mjestu, ali potrebno je povećati i angažman javnih institucija u podršci zajednici da ne bude samo proforme i kad su važni datumi, nego da se postane dio svake medijske strategije institucije koja se bavi ljudskim pravima i medijima“, istakla je Ponoš.
Novinarka Pobjede, Tanja Pavićević, smatra da je pređen dug put od kad je priča o LGBT populaciji bila potpuni tabu u privatnom i javnom sektoru, do toga da je usvojen Zakon o istopolnom partnerstvu.
„Ono o čemu je Danijel Kalezić govorio prije 15 godina i što je mislio da se neće desiti počelo je da se ostvaruje. Međutim, istraživanja kroz sve ove godine su pokazala da u svakom momentu skoro polovina stanovništva Crne Gore ima homofobne stavove i ne želi da im u komšiluku živi LGBT osoba, što govori da nije dovoljno urađeno“, rekla je Pavićević.
Prema njenim riječima, politička participacija LGBT osoba nije ostvarena.
„Crnogorsko društvo se klerikalizuje i u njemu će prvo da stradaju žene, nakon toga ljudska prava i slobode kao i prava LGBT zajednice. LGBT zajednica i sve progresivne organizacije i pojedinci moraju način kako da se organizovano i strateški supotstave retrogradnim politikama usmjerenim protiv ljudskih prava“, istakla je Pavićević.
Novinarka TV Vijesti, Bojana Bojović Golijanin, smatra da mediji u dovoljnoj mjeri ne izvještavaju o LGBT zajednici, ali da ima napretka u odnosu na raniji period.
„Tužna sam i razočarana što je vidljivost LGBT osoba prisutna kad se radi o ružnom događaju napadu, prebijanju, prijetnjama i vrijeđanju. Vi ste u tom trenutku u našem fokusu. Bavimo se posljedicama, a ne uzrokom. Mislim da je tu glavni problem“, istakla je Bojović Golijanin.
Ukazala je da i ambijent u kojem rade novinari u privatnim medijima, u kojima je malo zaposlenih, utiče na to da su dnevno-politička dešavanja diktiraju teme kojima se bave.
„Isto tako mislim da se zbog neznanja ne bavimo uzrokom i ne iniciramo teme koje se odnose na LGBT zajednicu“, kazala je Bojović Golijanin.
Novinarka televizije NOVA M, Željka Mirković, smatra da su mediji preplavljeni izvještavanjem o politici i crnoj hronici.
„Nema dovoljno tema koje se tiču čovjeka i društvenog aspekta. Moramo da se na neki način ogradimo od toga i da se bavimo važnim temama. LGBT zajednica postoji i kad nije Prajd“, kazala je Mirković.
Smatra i da mediji dosta stvari rade iz neznanja, zato što nisu edukovani, a dosta stvari rade i iz senzacionalizma.
Novinarka Televizije E Jasna Zećirović, ocijenila je da je ključna uloga medija u borbi za inkluzivnije društvo, kao i da imaju odgovornost edukovati javnost o pitanjima vezanim za LGBT prava.
„Moramo mi biti ti koji širimo svijest. Moramo izbjegavati stereotipe i predrasudi i biti svjesni da nam država ne propada zbog LGBTIQ osoba, da one nisu predznak smaka svijeta i sudnjeg dana. Živimo u okovima duboko ukorijenjene tradicije i moramo da se borimo protiv toga“, smatra Zećirović.
Poručila je da televizije moraju biti otvorene za sve teme.
„Borba sa tradicijom nije lak zadatak, ali moramo je smatrati nužnom kako bismo stvorili društvo koje cijeni i pruža podršku svim njegovim članovima, bez obzira na seksulanu orjhentaciju ili rodni identitet“, navela je Zećirović.
Smatra da je važno edukovati novinare i urednike o LGBT pravima kako bi na najbolji način izvještavali o toj temi.
Konferencija je dio projekta “Program praka medijske ravnopravnosti” koji finansira Ambasada SADa u Crnoj Gori. Cilj ovog projekta je doprinos unapređenju poštovanja Ijudskih prava LGBTIQ+ osoba i promovisanje većeg društvenog privatanja LGBTIQ+ osoba preko medija u Crnoj Gori, osnaživanje medija, novinara i studenata novinarstva da doprinesu javnom prepoznavanju LGBTIQ+ osoba u crnogorskom društvu i ospore stereotipe o ovoj marginalizovanoj grupi i obezbijede im vidljivost i glas.