Dezinformacije i lažne vijesti postale su konstanta u našim životima, a razvoj medijske i digitalne pismenosti biće ključ u borbi protiv tih fenomena i daljoj demokratizaciji društva, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru.

Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera na godišnjoj konferenciji DFC-a ocijenio je da je sve što je Moskva uradila od ulaska Crne Gore u NATO, u saradnji sa lokalnim akterima – političkim, medijskim, NVO, imalo za cilj jačanje podjela među građanima i širenje ruskog uticaja u Crnoj Gori kroz promovisanje Moskve kao zaštitnika Srba i pravoslavlja.

Kentera je rekao da Moskva nastavlja da slabi stubove crnogorske državnosti i identiteta, ali i nastavlja da diskredituje NATO i Zapad koristeći propagandu, istorijski revizionizam i svakodnevno plasiranje dezinformacija.

Prema njegovim riječima, Srbija, kao ključni ruski partner na Balkanu, omogućava širenje ruskog uticaja u cijelom regionu.

“U političkoj i bezbjednosnoj sinergiji te dvije zemlje stvoren je konstrukt takozvanog srpskog sveta, koji ne predstavlja ništa osim dobro poznatog koncepta ruskog sveta”, istakao je Kentera, dodajući da je, ukoliko želimo da eliminišemo maligni uticaj Rusije i Srbije na Zapadni Balkan, potrebno više nego ikad sarađivati sa zapadnim prijateljima i saveznicima.

Kentera je istakao da Moskva nastavlja da slabi stubove crnogorske državnosti i identiteta, ali i nastavlja da diskredituje NATO i Zapad koristeći propagandu, istorijski revizionizam i svakodnevno plasiranje dezinformacija.

Tim Digitalnog forenzičkog centra, kako podsjećaju, analizirao je preko 50.000 članaka u nacionalnim i regionalnim medijima u posljednjih 12 mjeseci, od kojih je 35 odsto sadržalo neku vrstu manipulacije informacijama, a najviše ih je bilo u medijima iz Srbije.

DFC je posebnu pažnju posvetio najčitanijim srpskim medijima u Crnoj Gori i u toj analizi jednogodišnjeg istraživanja o srpskim medijima dao detaljan uvid u izvještavanje o Crnoj Gori.

“Obuhvaćeno je 15.825 članaka sa ključnom riječi Crna Gora i dat je uvid u narative i broj Članaka koji su objavljivali najčitaniji srpski mediji u Crnoj Gori. Od 15.825 članaka, 9.698 su direktno targetirali Crnu Goru, a od tog broja DFC je izdvojio 4.265 relevantnih članaka”, navode u DFC-u.

Naglašavaju da ta kvantitativna i kvalitativna analiza otkriva da pisanje tih medija obiluje senzacionalizmom, dezinformacijama i odsustvom novinarske etike.

POPIS STATISTIKA ILI POLITIKA?

Iz DFC ukazuju da su nacija, religija i jezik tri naročito osjetljiva i duboko politizovana pitanja konstanta društvene polarizacije.

“Tim riječima bi se mogla rezimirati politička i ukupna društvena zbilja u kontekstu predstojećeg popisa stanovništva u Crnoj Gori. Insistiranje na partikularnosti na uštrb inkluzivnosti i univerzalnosti koncepta građanskog društva uslovilo je ideologizovanje društvene svijesti u kojoj dominira politika identiteta bazirana na dihotomiji mi i oni”, ocjenjuju u DFC-u.

Ističu da u tako uobličenom društvenom ambijentu ne bi trebalo da iznenađuje ni svođenje ili, bolje reći, podređivanje jedne dominantno (ali ne isključivo) statističke kategorije (kakva je popis stanovnika) politici i etnofiletističkoj matrici prebrojavanja krvnih zrnaca što, u konačnom, može rezultirati usporavanjem razvojnih procesa demokratskog sistema.

Uprava za statistiku (MONSTAT), kako podsjećaju, pripremila je u martu Nacrt zakona o popisu za 2021. godinu, koji je bio usklađen sa Regulativom EK i predviđao prikupljanje podataka prema evropskoj listi.

“Ministarstva finansija i socijalnog staranja je zatim, prije konsultacija sa zainteresovanom javnošću izvršilo izmjene, odnosno proširilo evropsku listu određenim podacima, a sjednica Vlade na kojoj je trebalo utvrditi Prijedlog zakona o popisu bila je najavljena za 26. avgust. Međutim, zbog organizacionih i kadrovskih poteškoća u dijelu implementacije Zakona još uvijek se čeka na njegovo usvajanje na sjednici Vlade i ulazak u skupštinsku proceduru”, podsjećaju iz DFC-a.

Demokratski front je, kako ukazuju, koristeći značajan ucjenjivački potencijal, otvorio prostor daljoj političkoj manipulaciji pitanjem popisa.

U analizi se navodi da se, za razliku od tradicionalnog modela popisivanja od vrata do vrata, uvećini država koje dijele evropski vrijednosni okvir sprovodi registarski popis stanovništva pri čemu se podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku ne prikupljaju.

DRUŠTVENA NESTABILNOST

U DFC-u ocjenjuju da politička percepcija popisa i nastup dominantnog dijela vladajuće političke elite sa pozicije koja pretenduje ka formiranju nacionalne države ima potencijal da generiše tektonske poremećaje u tročlanoj vladajućoj koaliciji, ali i prouzrokuje širu društvenu nestabilnost.

“Na održavanju popisa do kraja ove godine, pod prijetnjom obaranja Vlade, insistira DF koji popis doživljava kao priliku za konačnu potvrdu rezultata prošlogodišnjih parlamentarnih izbora i, dugoročno, preduslov za ostvarivanje ideje ujedinjenja u srpski svet”, navode, između ostalog, iz DFC -a.

Ističu da bi odlaganje popisa značilo prelazak sa upitnika na registarsko vođenje evidencije (a to znači isključivanje pitanja nacionalnog izjašnjavanja), i to ne prije 2025. godine, budući da je za 2022. godinu predviđeno održavanje lokalnih izbora u 12 crnogorskih opština, zatim predsjedničkih izbora godinu kasnije, te redovnih parlamentarnih izbora 2024. godine.

“Međunarodni standardi u tom pogledu su jasni vrijeme popisa ne bi se trebalo poklapati sa izbornim godinama”, naglašavaju u DFC-u i dodaju da su, osim toga, rezultati popisa važni za DF i sa aspekta uređivanja biračkog spiska (iako je riječ o potpuno različitim bazama podataka), odnosno nacionalnog inžinjeringa putem brisanja dijela bošnjačke i albanske dijaspore, ali ne i duplih birača koji istovremeno ostvaruju pravo glasa u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.