Utorak, 30 Aprila, 2024
Rubrika:

Prijava protiv Cvijanovićeve zbog negiranja genocida

Ranije je ovaj institut podneo prijavu i protiv člana Predsedništva BiH Milorada Dodika

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) podnio je krivičnu prijavu protiv Željke Cvijanović, predsjednice Republike Srpske zbog, kako navode, kršenja Zakona o zabrani negiranja genocida kao i zbog pokušaja rušenja ustavno pravnog poretka Bosne i Hercegovine i narušavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti, međunarodnig pravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.

Ranije je ovaj institut podneo prijavu i protiv člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

Željka Cvijanović je donijela ukaz prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.

“Svojim postupanjem osumnjičena je, s ciljem izazivanja međunacionalne netrpeljivosti, razdora i mržnje, svjesno, namjerno, javno i opasno derogirala ustavno-pravni poredak države Bosne i Hercegovine kršeći odredbe ustava Bosne i Hercegovine, odredbe Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, što ima veoma opasne reprekusije na mir i bezbjednost ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regionu i šire”, navedeno je iz IGK-a.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko važe na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Entitetski ukazi ne mogu osporiti odredbe Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, navodi N1 Sarajevo.

“Postupanje predsjednice bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska je protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i Dejtonskom mirovnom sporazumu te tako, i po Krivičnom zakonu kažnjivo. Po međunarodnom pravu, entitet nije nadležan za donošenje takvih akata i u konkretnom slučaju, ne može proizvesti bilo kakav pravni efekat. Republika Srpska je samo organizacioni dio strukture države Bosne i Hercegovine i niži je po snazi odlučivanja od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a visoki predstavnik ima nadležnosti da reguliše neusaglašena pitanja”, podsjećaju iz IGK-a.

IzvorN1

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve