Ponedjeljak, 6 Maja, 2024
Rubrika:

UŽIVO Kijev raspisao potjernicu za ruskim oligarhom Fridmanom; Odbijeni ruski napadi dronovima na Kijev

Najmanje devet osoba je ranjeno u bombardovanju Hersona na jugu Ukrajine, a Rusi su bespilotnim letjelicama gađali noćas glavni grad Kijev, kao i Harkov na zapadu zemlje, saopštile su lokalne vlasti. Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da će Rusija biti spremna da razgovara s Ukrajinom, SAD-om i Evropom o budućnosti Ukrajine ako to one budu željele, ali će Moskva pritom braniti svoje nacionalne interese.

Rat u Ukrajini ušao je u 665. dan

Slovačka neće blokirati rusku imovinu i vojno pomagati Ukrajinu

Premijer Slovačke Robert Fico rekao je kako ta država ne namjerava da na svojoj teritoriji zamrzne imovinu u vlasništvu Rusa, te potvrdio kako zvanična Bratislava neće pružati vojnu podršku Ukrajini

“Postoje države, kao što je na primjer Češka, koja je zamrzla nekretnine Rusiji ili Rusima na svojoj teritoriji, ali mi u Slovačkoj, naravno, nećemo ići tim putem”, rekao je on, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

Naglasio je i da ta država neće pružiti vojnu podršku Ukrajini, ali joj namjerava poslati humanitarnu pomoć.

On je istovremeno izrazio zabrinutost zbog toga što “veliki dio humanitarne pomoći završava na crnom tržištu”, o čemu je, prema njegovim riječima, bilo razgovora na samitu šefova država i vlada država članica Evropske unije.

Zelenski: Ukrajinska odbrana sve se više oslanja na dronove

Ukrajina se sve više oslanja na razne vrste bespilotnih letjelica u odbrani od ruske invazije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“To je evidentni prioritet Ukrajine i konkretan način zaštite života naših boraca”, rekao je on tokom video obraćanja o razvoju taktike borbe dronovima protiv Rusije, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Istakao je rezultate učešča na konsultacijama s vladom i vojskom u Kijevu o zalihama dronova kojima se raspolaže te što je od njih potrebno na prvoj liniji odbrane.

“Ubrzaćemo logistiku”, kazao je predsjednik Ukrajine, u kojoj se intenzivno radi i na poboljšanju efikasnosti dronova.

Važnost dronova svih veličina uveliko je porasla u gotovo 22 mjeseca rata.

Kijev raspisao potjernicu za ruskim oligarhom Fridmanom

Služba bezbjednosti Ukrajine raspisala je potjernicu za ruskim milijarderom Mihailom Fridmanom.

Optužnica ga tereti da je finansirao nasilne promjene, rušenja ustavnog sistema i preuzimanje državne vlasti, promjene državne granice Ukrajine.

Služba bezbjednosti navodi i da je organizovao prikupljanje materijalno-tehničke pomoći za ruske trupe koje se bore u Ukrajini.

Navedeni datum nestanka Fridmana je 10. oktobar ove godine.

Blinken: SAD postigle uspjeh u privlačenju investicija u Ukrajinu

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da su SAD postigle “pravi uspjeh” u dinamici privlačenja stranih investicija u Ukrajinu, kao i privatnog sektora, što pozitivno utiče na razvoj privrede.

Blinken je to istakao na konferenciji za novinare na kraju godine, prenosi dopisnik Ukrinforma.

Naglasio je značaj produbljivanja demokratskih reformi u Ukrajini i borbe protiv korupcije, što je neophodno za priliv investicija, kao i da Ukrajina, kako je rekao, bude jaka demokratska država.

Moldavija napušta ZND do kraja iduće godine

Moldavija planira da napusti Zajednicu nezavisnih država, trgovinsko i političko tijelo koje je povezano sa Rusijom, do kraja iduće godine, najavila je šefica parlamentarnog odbora za spoljnu politiku Doina German za moldavsku televiziju Ekskluziv-TV.

“Postavili smo cilj da sve završimo do kraja 2024. godine“, rekla je Germanova, prenosi Rojters.

Saopštenje je usledilo nakon postepenog smanjenja učešća Moldavije u bloku otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Kišinjev podržava Kijev.

Duncova, antiratni kandidat na izborima protiv Putina

Bivša TV novinarka Jekaterina Duncova najavila je da će se kandidovati na predsjedničkim izborima u Rusiji u martu na kojima se očekuje da će Vladimir Putin pobijediti ubjedljivo.

Duncova je pozvala je prošlog mjeseca u intervjuu za Rojters na okončanje sukoba u Ukrajini i oslobađanje političkih zatvorenika, uključujući opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

SAD: Koalicija za ograničenje cijene ruske nafte pooštrava pravila

Koalicija predvođena SAD koja nameće ograničenje cijena ruske nafte na moru najavila je promjene u svom režimu usklađenosti.

Ministarstvo finansija saopštilo da će otežati ruskim izvoznicima da zaobiđu gornju granicu.

Takođe, to Ministarstvo je uvelo nove sankcije menadžeru broda u vlasništvu ruske vlade i tri trgovca naftom koji su uključeni u trgovinu ruskom naftom.

Grupa sedam (G7) industrijalizovanih zemalja je prošle godine nametnula granicu cijene od 60 dolara po barelu na isporuke ruske nafte kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Više od 65 odsto Ukrajinaca bi podržalo dalju mobilizaciju

Predlog ukrajinske vojske da se regrutuje još pola miliona civila izazvao je pomiješana osjećanja u Kijevu.

Mnogi ljudi kažu da je potrebno više vojnika za borbu protiv Rusije, ali neki sugerišu da je besmisleno ako ne dobiju više oružja.

Predsjednik Volodimir Zelenski najavio je predlog vojske u utorak, ali je rekao da još nije odlučio da li će ga podržati.

Anton Hrušecki, izvršni direktor Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, rekao je da podaci zatvorenog glasanja pokazuju da bi više od 65 odsto Ukrajinaca podržalo značajnu dalju mobilizaciju.

Putin naredio zaplijenu udjela firmi OMV i Vinteršel Dea u projektima na Arktiku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je dekretima naredio oduzimanje udjela austrijske firme OMV i njemačke kompanije Vinteršel Dea u zajedničkim projektima na Arktiku.

Ukupna vrijednost ovih udjela koji će se prenijeti na novostvorene ruske kompanije se procjenjuje na nekoliko milijardi dolara.

U dekretima se navodi da je ova zaplijena neophodna zbog zaštite nacionalnih interesa Rusije usled “nezakonitih i neprijateljskih aktivnosti Zapada” vezanih za rusku imovinu.

Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka

Zelenski: Izbor Trampa bi mogao imati negativan uticaj na rat

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, izrazio je zabrinutost da bi izbor Donalda Trampa za američkog predsjednika moglo negativno uticati na dalji tok rata.

“Ako politika sljedećeg predsjednika, ko god da je, bude drugačija prema Ukrajini, hladnija ili ekonomičnija, mislim da će ovi signali imati veoma snažan uticaj na tok rata”, rekao je Zelenski, prenosi Al Jazeera.

Evropski sud potvrdio sankcije ruskom milijarderu Romanu Abramoviču

Evropski sud za ljudska prava potvrdio je sankcije ruskom milijarderu Romanu Abramoviču, koje su mu uvedene nakon što je Rusija započela agresiju na Ukrajinu.

“Opšti sud odbacuje tužbu gospodina Abramoviča, čime je potvrdio restriktivne mjere preduzete protiv njega”, navodi se u presudi najvišeg suda EU, prenosi Rojters.

Nakon što je Rusija počela punu ofanzivu u agresiji na Ukrajinu u februaru 2022. godine, EU je sankcionisala ruske zvaničnike i niz ruskih biznismena, poput Abramoviča, a istovremeno je zamrznula stotine milijardi dolara ruske imovine.

Ruski milijarder pokrenuo je pravni spor protiv sankcija koje su mu uvedene.

Tas: Ruski sud kaznio Gugl sa 50,8 miliona dolara zbog lažnih informacija o ratu u Ukrajini

Ruski sud kaznio je kompaniju Alfabet (najpoznatiju po tome što posjeduje Gugl) kaznom od 4,6 milijardi rubalja (50,84 miliona dolara) jer nije obrisala tzv. lažne informacije o sukobu u Ukrajini, prenosi Tas.

Rusija je više puta bila u zavadi sa stranim tehnološkim kompanijama zbog sadržaja i cenzure, a to se intenziviralo nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022, navodi Rotjers.

Putin naredio zaplenu udjela firmi OMV i Vinteršel Dea u projektima na Arktiku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je dekretima naredio oduzimanje udjela austrijske firme OMV i njemačke kompanije Vinteršel Dea u zajedničkim projektima na Arktiku.

Ukupna vrijednost ovih udjela koji će se prenijeti na novostvorene ruske kompanije se procjenjuje na nekoliko milijardi dolara.

U dekretima se navodi da je ova zaplijena neophodna zbog zaštite nacionalnih interesa Rusije usljed “nezakonitih i neprijateljskih aktivnosti Zapada” vezanih za rusku imovinu.

Kijev: Ukrajina će proizvesti više od milion jurišnih i izviđačkih dronova

Kijev planira da proizvede milion izviđačkih i jurišnih dronova, kao i više od 11.000 dronova srednjeg i dugog dometa sljedeće godine, rekao je ukrajinski ministar za strateške industrije Aleksandar Kamišini.

Taj broj uključuje najmanje 1.000 dronova sa dometom većim od 1.000 kilometara.

Kremlj: Nema osnova za pregovore sa Ukrajinom

Portparol Kremlja Dmitri Peskov poručio je još jednom da nema osnova za razgovore između Rusije i Ukrajine, jer nijedan od preduslova za to nije ispunjen.

Naveo je da se Ukrajina povukla iz pregovaračkog procesa 2022. “na insistiranje Britanije“ i “zabranila” pregovore sa Rusijom.

Kijev poručuje da osnova za mir mora da bude povlačenje Rusije sa svih teritorija koje je zaposela od 24. februara prošle godine.

Evropski sud odbacio žalbu Romana Abramoviča

Evropski sud je odbacio žalbu ruskog milijardera Romana Abramoviča i potvrdio sankcije koje mu je Brisel uveo zbog rata u Ukrajini.

Nakon što je predsednik RF Vladimir Putin naredio ruskim trupama da uđu u Ukrajinu u februaru 2022, EU je uvela sankcije ruskim zvaničnicima i brojnim biznismenima poput Abramoviča, zamrznuviši stotine milijardi dolara ruske imovine.

Abramovič, koji takođe ima izraelsko državljanstvo i bivši je vlasnik fudbalskog kluba Čelsi, postao je jedan od najmoćnijih biznismena nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Forbs procjenjuje njegovu neto vrijednost na 9,2 milijarde dolara.

U ruskim napadima povrijeđene najmanje četiri osobe

U napadu dronom u gradu Hersonu na jugu Ukrajine i ruskom granatiranju u istočnoj regiji Sumi povrijeđene su najmanje četiri osobe, saopštile su ukrajinske vlasti.

Načelnik vojne uprave Hersona Roman Mročko rekao je da su dvije osobe, među kojima i dijete, povrijeđene u tom gradu.

Vojne vlasti u Hersonu su izvijestile da su dijete i žena povrijeđeni kao rezultat napada, koji je oštetio školu, kuće i garaže.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, vlasti su javile i o ruskom granatiranju sa suprotne obale rijeke Dnjepar.

U regiji Sumi je vojna uprava saopštila da su dvije osobe povrijeđene u ruskom granatiranju nekoliko sela i gradova.

Ruske trupe gotovo svaki dan granatiraju regiju Herson, uključujući i grad Herson, sa položaja na suprotnoj obali, a redovno napadju i Sumi i druge regije na granici sa Rusijom, koristeći različite vrste oružja.

Ukrajina: Odbijeni ruski napadi dronovima na Kijev

Ukrajina je saopštila da je osujetila napad dronovima na Kijev, što je peti vazdušni napad na ukrajinsku prijestonicu ovog mjeseca.

Ukrajinske oružane snage saopštile su da je PVO uništila sve dronove na prilazu glavnom gradu.

Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane uništili 18 od 19 dronova lansiranih na Kijev, Odesu, Herson i druge regione Ukrajine.

Ukrajinsko vazduhoplovstvo je takođe saopštilo da je Rusija napala Harkovsku oblast na istoku sa dva projektila zemlja-vazduh, ali da u napadu nije bilo žrtava.

Najmanje devetoro ranjenih u bombardovanju Hersona

Najmanje devet osoba je ranjeno u bombardovanju Hersona na jugu Ukrajine, a Rusi su bespilotnim letjelicama gađali noćas glavni grad Kijev, kao i Harkov na zapadu zemlje, saopštile su lokalne vlasti.

U bombardovanju Hersona povrijeđeno je devet osoba, među kojima četvoro djece, naveo je na Telegramu gradonačelnik Roman Mročko.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je nekoliko dronova iranske proizvodnje “Šahed” dok su se kretali ka Kijevu, rekao je šef vojne administracije glavnog grada Serhij Popko.

“Prema preliminarnim podacima nema žrtava i nije pričinjena šteta”, naveo je Popko na Telegramu.

Gradonačelnik Harkova Igor Terehov je saopštio da je u tom gradu bilo najmanje dva napada nedaleko od stambenih zgrada.

Nadležne službe utvrđuju da li je u napadima bilo žrtava i da li je pričinjena šteta.

Putin spreman na pregovore, ali će Rusija braniti svoje nacionalne interese

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da će Rusija biti spremna da razgovara s Ukrajinom, SAD-om i Evropom o budućnosti Ukrajine ako to one budu željele, ali će Moskva pritom braniti svoje nacionalne interese.

Putin, koji je u februaru 2022. poslao svoje trupe u Ukrajinu, u više je navrata rekao da bi bio sklon da razgovara o miru, ali zapadni zvaničnici smatraju da čeka američke predsjedničke izbore prije nego što se istinski potrudi.

“U Ukrajini, oni koji su agresivni prema Rusiji, kao i u SAD-i u Evropi – žele li da pregovaraju? Pa neka, ali mi ćemo to učiniti na temelju svojih nacionalnih interesa”, rekao je Putin vojnim zvaničnicima u Moskvi.

“Nećemo odustati od onog što je naše”, poručio je.

Rusija kontroliše oko 17.5 posto međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

Putin je rekao i da SAD iskorištava Evropu za svoje interese i da Rusija ne planira nikakav rat u Evropi.

Članstvo Ukrajine u NATO-u “nije za Rusiju prihvatljivo ni za 10, a ni za 20 godina”, rekao je Putin.

Novi napad na Kijevsku oblast

Rusija je sinoć pokrenula novi vazdušni napad na Kijevsku oblast, saopštila je ukrajinska vojska, a mediji prenose da su otkriveni ruski dronovi kamikaze.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ukrajinska vojska zatražila da bude mobilisano još između 450.000 i 500.000 ljudi.

Sa druge strane, direktor Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB) saopštio je da usljed vojnih neuspjeha, Kijev počinje da pojačava svoju tajnu borbu, šaljući agente i diverzante u Rusiju.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija neće odustati od ciljeva “specijalne vojne operacije” i ponovio da Zapad nastavlja da vodi hibridni rat protiv Rusije, da snabdijeva Ukrajinu obaveštajnim informacijama u realnom vremenu i dostavlja joj oružje.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Piki 81
20.12.2023-10:58 10:58

NORMANO, ZELENI ŠALJE JOŠ MESA NA FRONT I BIĆE TOGA JOŠ A LUDI UKRAJINCI OĆE LOPATOM NA BAGER…. SVAŠTA