Taj zakon koji je predsjednik Ugande Joveri Museveni potvrdio u maju prošle godine, podržavaju mnogi u toj istočnoafričkoj zemlji, ali je javno osuđen od strane aktivista za ljudska prava i međunarodne zajednice.
Aktivisti su osporili zakon pred Ustavnim sudom, međutim sud je odbio da ga obori, obrazlažući da je on legalno donesen od strane parlamenta i da ne krši ustav zemlje, a poručio je i da pripadnici gej zajednice ne bi smeli da budu diskriminisani kada traže ljekove.
Zakon definiše „otežanu homoseksualnost“ kao slučajeve homoseksualnih odnosa sa maloletnim i drugim kategorijama ugroženih lica, ili kada je počinilac zaražen virusom HIV. Osumnjičeni za „pokušaj teških homoseksualaca“ može biti kažnjen zatvorom do 14 godina, a za krivično djelo „homoseksualizam u pokušaju“ kazna je do 10 godina.
Homoseksualnost je već nezakonita u Ugandi prema zakonu koji potiče još iz kolonijalne ere koji je kriminalizovao „protivprirodnu seksualnu aktivnost“. Kazna za to djelo je doživotni zatvor.
Ujedinjene nacije su izrazile duboku zabrinutost kada je zakon donesen, kancelarija UN za ljudska prava ga je nazvala „receptom za sistematsko kršenje prava“ LGBTQ+ osoba i drugih manjina, a Svjetska banka je stopirala nove kredite Ugandi, rekavši da su „neophodne dodatne mjere kako bi se osiguralo da projekti budu usklađeni sa ekološkim i društvenim standardima banke“.
Predsjednik SAD Džozef Bajden je taj zakon nazvao „tragičnim kršenjem univerzalnih ljudskih prava“.
Homoseksualnost je nezakonita u 30 od 54 država afričkog kontinenta. Mnogi afrikanci takvo ponašanje smatraju uvezenim sa Zapada, a ne za seksualnu orijentaciju.