Maratonska UN konferencija o klimi (COP25) završena je danas u Madridu sa kompromisnim dogovorom i odlaganjem ključne odluke o regulisanju globalnog tržišta ugljenika za iduću godinu.
Izmoreni delegati postigli su sporazum o ključnom pitanju jačanja globalnih obaveza za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Sve zemlje će morati da objave nove obaveze o smanjenju štetnih gasova do sljedeće konferencije iduće godine u Glazgovu.
Neslaganja oko drugih pitanja uključujući tržište ugljenika odložena su za sljedeće okupljanje.
Dvonedjeljna konferencija u Madridu trebalo je da se završi u petak ali je produžena u nastojanju da se postigne neki kompromis. Poslije dva dodatna dana i noći pregovora delegati su se konačno složili oko dogovora da novi, bolji planovi za smanjenje emisije štetnih gasova treba da budu spremni za konferenciju u Glazgovu sljedeće godine, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Sve strane će morati da se pozabave jazom između onoga što nauka kaže da je potrebno da bi se izbjegle opasne klimatske promjene i onoga što se sada radi, što će, ako se nastavi, dovesti do toga da se limit za zagrijavanje planete pređe već u 2030-im.
Za ambicioznije planove o smanjenju emisija zalagali su se EU i manje ostrvske zemlje, a tome su se protivili SAD, Brazil, Indija i Kina.
Ipak, postignut je kompromis prema kome bogatije zemlje moraju da pokažu da su održale obećanja oko klimatskih promjena u godinama prije 2020, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
„Rezultati ove konferencije COP25 su zapravo pomiješani, i daleko od onoga što nam nauka kaže da je potrebno“, rekao je Lorens Tubiana, iz Evropske fondacije za klimu, i tvorac Pariskog sporazuma o klimi iz 2015.
„Glavni igrači koji je trebalo da daju rezultate u Madridu nijesu ispunili očekivanja, ali zahvaljujući naprednom savezu malih ostrvskih zemalja, kao i evropskim, afričkim i latinoameričkim zemaljama, postigli smo najbolji mogući rezultat protivno volji najvećih zagađivača“, rekao je on.
Mnogi od onih koji su prisustvovali konferenciji nezadovoljni su postignutim dogovorom, smatrajući da on ne odražava hitnost na koju ukazuje nauka. Međutim, pregovarači će biti zadovoljni što su održali proces živim poslije ovih teških i kompleksnih razgovora u Madridu.
Među dokumentima usvojenim danas je deklaracija „Čile-Madrid Vreme za akciju“, koja poziva zemlje da poboljšaju sadašnja obećanja o smanjenju emisije štetnih gasova. To je potrebno da bi mogao da se ostvari cilj Pariskog dogovora iz 2015. da se izbjegne povišenje temperature preko 1,5 stepen Celzijusa do kraja vijeka, prenosi AP.
Kako sada stvari stoje, svijet može da očekuje povećanje temperature od tri do četiri stepena Celzijusa do kraja vijeka, što bi moglo da ima dramatične posljedice za mnoge zemlje.
Zemlje su se takođe dogovorile da izdvoje sredstva za najosjetljivije zemlje da im se nadoknade posljedice ekstremnog vremena što najviše pogađa male ostrvske države.
Međutim ekološke grupe i aktivisti optužili su bogatije zemlje da pokazuju malu zainteresovanost da se ozbiljno pozabave klimatskim promenama.