Američki stručnjak za spoljnu politiku i bivši zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu za Evropu i NATO Jan Bžežinski smatra da se sukob NATO i Rusije ne može ignorisati kao mogućnost. U ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu, Bžežinski upozorava na osvetničke namjere Vladimira Putina koje su, kako kaže, prijetnja i Evropi i Balkanu.
Ian Bžežinski, sin je jednog od kreatora američke politike prema Rusiji tokom Hladnog rata, čuvenog politikologa Zbignjeva Bžežinskog, koji je svojevremeno opisao „snažnu Ukrajinu kao odlučujuću protivtežu Rusiji“. Sjećajući se riječi svog oca i njegove politike, Ian Bžežinski kaže da niko ne želi oživaljavanje Hladnog rata.
– Nažalost, ulazimo u novu fazu sudara sa Rusijom, koji je vođen Putinovim osvetničkim ambicijama. To nije nešto što se desilo tek tako. Ta kolizija traje duže od decenije. Ljudi kažu da ne razmišljam dovoljno široko, kada tvrdim da se odlučujući zaokret u odnosu na konfrontaciju između Rusije i Zapada desio kada je Rusija napala Gruziju 2008. godine – rekao je Bžežinski u razgovoru za Pobjedu.
Prije nekoliko mjeseci, Bžežinski se u Vašingtonu sastao sa premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem. Upitan o tom sastanku, naš sagovornik kaže da je to bila privatna stvar.
-Bili smo fokusirani na bilateralne odnose dvije zemlje. To je sve – kaže Bžežinski.
Incident u Poljskoj kao opomena
Govoreći o najnovijem incidentu koji se desio u Poljskoj kada su, kako je utvrđeno, ukrajinske rakete koje su pale na tlo te zemlje usmrtile dvije osobe, Bžežinski kaže da se na ovakav incident mora odgovoriti nečim snažnijim od retorike.
– Treba skrenuti pažnju saveznicima u NATO da razmisle o raspoređivanju protivvazdušne odbrane u Ukrajinu. Ovo bi pomoglo u jačanju vazdušnog prostora Ukrajine, zaštitilo bi civile na terenu u dijelu Ukrajine gde se ne vodi „kopneni rat“ ali je ipak podvrgnut ovom okrutnom bombardovanju. To bi pomoglo da se ublaži rizik od ponovnog prelivanja sukoba u Poljsku ili druge saveznike koji se graniče sa Ukrajinom – Slovačku, Rumuniju… – predlaže Bžežinski.
Smatra da to ne bi predstavljalo direktnu agresiju nad ruskim snagama, ali bi podvuklo zapadnu odlučnost da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.
– Ako na ovaj incident ne odgovorimo nečim snažnijim od retorike… To će povećati Putinovu sklonost ka daljem eskaliranju ovog sukoba – smatra Bžežinski.
Bivši američki političar kaže i da je Rusija šokirana ukrajinskim odgovorom na rusku agresiju.
– Rusija pokušava je da zadrži što više teritorije kako bi spriječila dalje gubitke. Ruska taktika sastoji se iz tri dijela: prvo brani, zatim pojačava a potom se vraća u Ukrajinu i uzima njihovu teritoriju. To je Putinov način razmišljanja – navodi naš sagovornik.
A upitan koliko je Putin spreman da daleko ide u ovom ratu, Bžežinski kaže da je ruski predsjednik spreman da izgubi koliko god svojih vojnika je potrebno.
– On je potpuno hladnokrvan kada je to u pitanju. To je skoro njegov manijakalni fokus koji on ima i uništava zemlju kao rezultat tog djelovanja. Jedini način kako možemo vidjeti kraj rata ili njegovu stabilizaciju je da Ukrajina istisne njegove vojnike sa cijele ukrajinske teritorije, uključujući Krim – kaže Bžežinski.
Sankcije nijesu dovoljne
Kada je u pitanju odgovor Zapada na rat u Ukrajini, Bžežinski kaže da Putin očekuje da će volja Zapada i Sjedinjenih Država da podržavaju Ukrajinu opasti, te da će to prisiliti Ukrajinu na kompromis.
– To je ono na šta se Putin kladi. I, nažalost, mislim da Putinu nastavljamo da šaljemo signale o jačanju te percepcije. Jer razmislite, mi i dalje nemamo neke snažne sankcije prema Rusiji. Ukrajinska ekonomija je doživjela kolaps za nekih 30-35 odsto. MMF prognozira da će ruski BDP pasti za svega dva do tri odsto. To prosto nije adekvatno, režim međunarodnih sankcija Rusiji. To ne samo da daje ruskoj ekonomiji mogućnost da održava Putinove osvetničke ambicije, to šalje signal o manjku posvećenosti sa Zapada. To pojačava njegovu percepciju da mi nemamo ekonomsku volju da kroz sankcije pokažemo povratni udar njegovim ambicijama – ističe Bžežinski.
Putin, kaže Bžežinski, sa Zapada čuje iste poruke – da NATO čizme neće biti u ovom ratu, zbog straha od trećeg svjetskog rata.
– To je legitimna zabrinutost, ali to je tako direktno komuniciranje i djelovanje na način da pojačavamo Putinovu percepciju da Zapad možda nema volje da zaista dugoročno brani Ukrajinu – ocijenio je američki političar.
Destruktivna politika na Balkanu
Upitan o destruktivnoj ulozi Putina na Balkanu o kojoj je govorio unazad par godina, Bžežinski kaže da je ona primjetna i danas.
– Vidim to i danas. Vidimo pogubnu ulogu ruske korupcije u regionu. Rusija podstiče neka nacionalna osjećanja u Bosni i Hercegovini. Ne zaboravljam pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. To je prilično ekspliticno miješanje – rekao je Bžežinski.
Kaže i da je ono što je ruska obavještajna služba radila po Evropi takođe veoma problematično.
– Tu mislim na pokušaj ubistva lidera u Crnoj Gori, invaziju na Ukrajinu 2014… lista se proteže sve do onoga gdje smo mi danas i gubitka hiljada ukrajinskih života uz millione raseljenih. Ne volim da koristim riječ Hladni rat ali sada smo u direktnoj konfrontaciji sa Rusijom, jer napada svoje susjede, jer narušava međunarodni pravni poredak koji je ključan za vitalnost transatlantske zajednice. To je nažalost nešto što je počelo prije deceniju i po ali je trebao da se desi rat u Ukrajini da bi međunarodna zajednica to prepoznala kao realnost – primjećuje Bžežinski.
Komentarišući nedavne navode iz američke administracije da je Rusija novčano pomagala Demokratski front, kao i Milorada Dodika, Bžežinski kaže da uzimanje novca od Rusije nije dobra ideja ni u jednoj evropskoj zemlji.
– To je problematično i postavlja pitanje šta su interesi i ciljevi partija koje su spremne da prihvate ruski novac i čega se odriču zarad tog novca. Mi ovdje u SAD smo veoma osjetljivi na rusko miješanje u izbore, takođe i u kampanju dezinformacijama koja je svojstvena Rusiji. Radimo sve da osiguramo maksimum transparentnosti o toj vrsti uticaja i to se odnosi na uticaj bilo koje vlade, ruske, japanske, njemačke. Važno je imati regulaciju na osnovu koje znate odakle dolazi novac. A kada novac dolazi iz Rusije, vi morate da se zapitate šta oni očekuju zauzvrat. Ipak, vjerujem da bi nas odgovor doveo do nevolje – stav je našeg sagovornika.
Priznaje da ne prati detaljno političku situaciju u Crnoj Gori, ali podvlači da, kada je u pitanju protok ruskog novca, treba imati jasne pravne regulative.
– Ne znam puno o trenutnoj situaciji ali kada je u pitanju protok ruskog novca, možda bi bilo vrijedno truda pogledati zakone i upravljati političkim finansijama u Crnoj Gori. Ali ako postoje partije koje primaju novac iz inostranstva morate biti sigurni da postoji dovoljan sistem transparentnosti oko toga – dodaje Bžežinski.
Upitan koliko je opasno na Balkanu imati lidere poput Aleksandra Vučića i Milorada Dodika koji i dalje održavaju kontakte sa Moskvom odbijajuci da uvedu sankcije Rusiji, Bžežinski kaže da Kremlj pokušava da pojača svoj štetni uticaj u regionu.
– Jasno je da postoje ciljevi zašto se taj region gura pod ruski uticaj. Mislim da trenutno ne postoji nijedna balkanska niti evropska zemlja koja bi trebala da ima posla sa Rusijom na bilo koji način zbog invazije na Ukrajinu. Sve dok Rusi okupiraju ukrajinsku teritoriju, ekonomski, politički ali i svaki drugi odnos sa Rusijom trebao bi biti limitiran sve dok se Rusija ne povuče iz Ukrajine. I apsolutno ne bi trebalo da bude bezbjednosne saradnje – navodi Bžežinski.
Upitan o ulozi Brisela, kada je u pitanju Balkan, Bžežinski tvrdi da je urađeno dosta toga da se pomogne ovom dijelu Evrope u procesu demokratizacije, izgradnje ekonomije. Ipak, smatra da bi evropski lideri trebali da pokažu više odlučnosti prema ovom regionu.
Na pitanje gdje vidi Balkan za 10 godina i je li moguće u tom periodu prevazići sve probleme sa kojima se ovaj region suočava, Bžežinski kaže:
– Ako ima političke volja onda ima i načina za prevazilaženje kriza. Ako gledamo narednih 10 godina neki će reći da je to kratak period za ove zemlje da sprovedu neophodne reforme i preduzmu korake koji bi ih doveli do punopravnog članstva u EU. Mislim da bi to bilo dobro za te zemlje i za samu EU. To nije lak proces i kada to kažem mislim da moramo imati i evropske lidere koji su otvorenijeg uma i koji su odlučniji da reanimiraju proces proširenja, završe podjelu Evrope i inkorporiraju zemlje Balkana u evropsku zajednicu.