Subota, 27 Aprila, 2024
Rubrika:

Španija se prisjeća najsmrtonosnijeg terorističkog napada u svojoj istoriji

Deset bombi, postavljenih 2004. u četiri prigradska voza liniji prema željezničkoj stanici Atoha u Madridu, eksplodirale su u razmaku od nekoliko minuta

Španija je u ponedjeljak obilježila 20 godina od najsmrtonosnijeg terorističkog napada u istoriji te zemlje, u kojem su poginule 193 osobe, a ranjeno oko 2.000.

Deset bombi, postavljenih 2004. u četiri prigradska voza liniji prema željezničkoj stanici Atoha u Madridu, eksplodirale su u razmaku od nekoliko minuta.

– To je zauvijek promijenilo naše živote – rekao je Gabrijel Mule za televiziju TVE. Njegova tada 28-godišnja trudna supruga teško je povrijeđena prilikom eksplozije. Izgubila je dijete, a danas živi u invalidskim kolicima.

– Nikada ne misliš da se to može dogoditi tebi – dodao je Mule.

Napad je izvršen u glavnom gradu neposredno uoči parlamentarnih izbora u Španiji.

Tadašnja konzervativna vlada odmah je javno optužila baskijsku separatističku grupu ETA, koja je od 1959. učestalim bombaškim napadima nastojala da uspostavi državu Baskiju na sjeveru zemlje. Štaviše, iz vlade su zvali novinarske redakcije tvrdeći da sve upućuje da je to djelo ETA.

“Vojna intervencija podstakla terorizam”

Istraga je, međutim, pokazala da je napad izvršila džihadistička ćelija. Bombe je detonirala godinu nakon što se konzervativni premijer Hose Maria Aznar priključio američkom predsjedniku Džordžu Bušu i britanskom premijeru Toniju Bleru u invaziji na Irak. Oružje za masovno uništenje, za koje su tvrdili da posjeduje Sadam Husein, nije otkriveno nakon njegovog ubistva i okupacije te bliskoistočne zemlje.

Policija je u Madridu i okolini sprovela hapšenja nakon kojih je 29 osoba, uglavnom marokanskog porijekla, bilo optuženo. Od 18 osuđenih, trojici muškaraca je izrečena maksimalna zatvorska kazna od 40 godina. Hose Emilio Suarez Trashoras, Džamal Zugam i Otman el Gnaui jedini su još iza rešetaka, gdje moraju da ostanu do marta 2044. godine.

Aznar i njegova Narodna stranka (PP) desnog centra izgubili su tada izbore, a novoizabrani socijalisti povukli su vojsku iz Iraka.

– Povlačenje vojske bila je potpuno ispravna odluka – rekao je tadašnji ministar spoljnih poslova Migel Anhel Moratinos za agenciju Hina.

Moratinos, nadležan za povlačenje, kaže da su “zbog zapadne vojne intervencije u Iraku nastale razne terorističke grupe”.

– Od početne Al-Kaide prešlo se na Islamsku državu, pa od Islamske države na afrički ogranak Al-Kaide. Pogrešnim vojnim odlukama stvorili smo nove, brutalnije grupe. Vojne intervencije nisu dakle ispravan odgovor – dodao je.

Moratinos, aktuelni diplomata UN-a, smatra da odgovor uvijek mora biti politički.

U ponedjeljak su gradske vlasti Madrida položile vijenac na memorijalnu ploču postavljenu u centru na sjećanje na žrtve. Komemoraciji za poginule prisustvovali su socijalistički premijer Pedro Sančez i kralj Filip VI.

– Šaljemo poruku, najprije mladima, da nasilje nikada, ali baš nikada, ne smije biti odgovor – rekao je kralj.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve