Rusija je u petak objavila nacrte sigurnosnih dokumenata kojima je cilj ograničiti uticaj Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a u bivšem Sovjetskom saveza i istočnoj Evropi te pozvala na hitne pregovore s Washingtonom.
Dalekosežni prijedlozi, za koje Rusija kaže da su od vitalnog značaja za njenu sigurnost, govore da NATO ne smije dopustiti primanje nijedne nove članice te pozivaju na obustavu formiranja novih vojnih baza u bivšim sovjetskim zemljama.
Njihova objava dolazi u vrijeme ozbiljno zategnutih odnosa između Moskve i zapadnih zemalja, čiji su čelnici optužili Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu.
“Kao prvu reakciji bilježimo izjavu portparolke Bijele kuće Jen Psaki, koja je rekla da SAD odbacuje prijedloge usmjerene na obustavu širenja NATO saveza dalje na istok”, javlja iz Washingtona dopisnik Al Jazeere Ivica Puljić.
“Neće biti razgovora o evropskoj sigurnosti bez naših evropskih saveznika i partnera”, kazala je Psaki.
Zahtjevi Moskvi za deeskalaciju
Iz State Departmenta dolaze informacije da se od Moskve traži da prvo deeskalira vojno nagomilavanje na ukrajinskoj granici.
“Sjedinjene Američke Države i dalje rade na snažnom političko-ekonomskog odgovoru, bolje rečeno sankcijama ako Rusija ne deeskalira”, kazao je visoki zvaničnik, koji ne želi biti imenovan, javlja Puljić.
Ruski popis od osam prijedloga podijeljen je s evropskim saveznicima, pa će se o tim prijedlozima raspravljati.
“Američki je plan da se Rusima odgovori iduće sedmice, vjerovatno do 20. decembra – saznajemo u State Departmentu”, javlja Puljić.
New York Times je objavio da su ruske diplomate prijedlog prenijeli Karen Donfried, pomoćnici državnog sekretara State Departmenta za evropska i euroazijska pitanja, u srijedu tokom sastanaka u Moskvi.
Nakon toga, Donfried je u videoizjavi rekla da će prenijeti ideje Washingtonu, kao i NATO saveznicima tokom ove sedmice u Briselu, dodao je Puljić.
“Moskva kaže da je spremne početi razgovore danas [subota]. Predsjednik Rusije Vladimir Putin poriče planove o napadu na Ukrajinu i krivi NATO za porast napetosti, tražeći ‘pravne garancije’ da se Savez neće dalje širiti na istok. Prije svega, tu se misli na Gruziju i Ukrajinu. Ti zahtjevi proizlaze iz razloga što je Moskva ranije suspendovala svoju misiju pri NATO-u i zatvaranja predstavništva Saveza u Moskvi, nakon što je NATO protjerao članove moskovskog izaslanstva zbog špijunaže”, javlja Puljić.
‘Sankcije kakve nikad nije vidio’
Zapadne zemlje raspravljale su o mogućim sankcijama protiv Moskve ako Putin pokrene napad na Ukrajinu.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je Putina na “sankcije kakve nikad nije vidio” ako se pokrene ofanziva.
Čelnici Evropske unije ove su sedmice pozvali Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje su u brojnim prilikama jasno dale do znanja da članstvo Kijeva u NATO-u nije u planu, na veliku ljutnju Ukrajine, podsjeća Puljić.
“No, Washington pomaže u obuci ukrajinskih snaga i dato je više od 2,5 milijardi dolara za jačanje vojske koja se raspala nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krima 2014. godine.”