Piše: Muamer Tanović (balkans.aljazeera.net)
Ruski sindrom iznenadne smrti jedan je od naziva koji možda najbolje ilustruje desetke smrtnih slučajeva ruskih oligarha, moćnika, direktora i drugih osoba na važnim pozicijama koji su preplavili elitu Rusije nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Apsolutno je nejasno i, očito, jako teško dokazivo da silni broj smrti u često neobjašnjivim ili čudnim okolnostima ima neke veze s invazijom na Ukrajinu ili mogućim udarom na ruskog predsjednika Vladimira Putina, tim prije što među onima koji više nisu na ovom svijetu nisu samo oni koji su govorili protiv njega.
Tu su i neki koji nisu ništa komentarisali u vezi rata koji je vladar Kremlja započeo, pa čak i oni koji su važili za njegove ili saveznike njegovih najbližih saradnika.
‘Izgleda kao epidemija ubistava’
No, nije malo onih koji pronalaze vezu između Ukrajine i više od 40 smrtnih slučajeva moćnika i bogataša, nazivajući ih ili Putinovom čistkom među neistomišljenicima i potencijalnim izdajnicima te pretendentima na njegovo mjesto, ili, pak, onima koji nedovoljno ili nikako ne finansiraju njegov rat protiv Ukrajine, pozivajući se na činjenicu da su mnogi od njih iz naftne i plinske, kao i vojne industrije, koji su među najunosnijim sektorima u Rusiji.
“Kada ljudi iz iste industrije počinju umirati na neobične načine, meni to izgleda kao epidemija ubistava“, rekao je nedavno za ABC News Daily biznismen i kritičar Kremlja Bill Browder, nekada najveći inostrani investitor u Rusiji. Prema njegovim riječima, Putin na najrigorozniji način pokušava zadržati najunosniji sektor u Rusiji pod svojom kontrolom te crpiti iz njega što više novca.
“Većina tih ljudi je bila na tokovima velikih količina novca“, dodao je Browder te posjetio na slučaj moćnog direktora Lukoila Ravila Maganova, koji je 1. septembra prošle godine pao kroz prozor bolnice u Moskvi, što je čudna smrt jednog moćnika. “Maganov je posljednji u nizu direktora visokog profila koji je umro u misterioznim okolnostima. Nedugo nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Odbor Lukoila je pozvao za što brži kraj konflikta i izrazio suosjećanje sa žrtvama tragedije”, pisao je tada BBC.
‘Putin je paranoičan i strahuje od atentata’
U moru pretpostavki i nagađanja, ukrajinski mediji su zaključili da su lideri velikih kompanija pretrpjeli velike gubitke zbog invazije i posljedično uvedenih sankcija Zapada, s čim se nisu mogli nositi, pa su činili samoubistva. No, porodice preminulih u izjavama za medije su tvrdili da je nezamislivo da bi se ubili te su pozivali na nezavisne istrage, koje bi pronašle nešto više od objašnjenja koje mediji pod kontrolom Kremlja nude.
Kako je rekao Gleb Karakulov, nekadašnji oficir u tajnoj ličnoj sigurnosnoj služni Putina, koji je u oktobru prošle godine pobjegao iz Rusije, lider Kremlja je bio paranoičan i strahuje od atentata, što ide u prilog nagađanjima da se rješavao potencijalnih protivnika među oligarsima kojima invazija nije odgovarala.
Igor Volobujev, jedan od najviših ljudi Gazprombanka, koji je pobjegao u rodnu Ukrajinu, u intervjuu za The Insider prokomentarisao je za CNN smrt kolege Vladislava Avajeva ovim riječima: “Zašto? Teško je reći… Vodio je velike sume novca. Zašto bi se ubio? Možda je znao nešto i predstavljao neku vrstu opasnosti.“ Avajev je bio potpredsjednik Gazprombanka. U aprilu prošle godine su njegovo te tijela njegove trudne supruge i 13-godišnje kćerke pronađena u luksuznom stanu u Moskvi. Istražitelji su objavili da je ubio članove svoje porodice, pa onda i sebe, a pištolj mu je bio u ruci.
‘Padaju kroz prozor ili niz stepenice…’
Avajev i Maganov samo su početak duge liste moćnika koji su preminuli u neobičnim, sumnjivim ili neistraženim okolnostima od početka invazije na Ukrajinu. Padaju kroz prozor ili niz stepenice, ubijaju se, truju, ili – izgore sopstvenom krivicom… Makar tako kažu rezultati ruskih istraga.
Serijal misterioznih smrti moćnih ruskih direktora počeo je uoči invazije, kada je u januaru 2022. godine Leonid Šulman, 60-godišnji čelnik transportne službe Gazprom Invest, pronađen mrtav u kupaonici vikendice blizini Sankt Petersburga, uz poruku u kojoj se žalio na bolove u slomljenoj nozi.
Samo dan nakon početka invazije, 25. februara, u garaži blizu Sankt Petersburga mrtav je pronađen i Aleksander Tjuljakov, zamjenik direktora korporativne sigurnosti Gazpromovog United Settlement centra, s porukom čiji je sadržaj označen povjerljivim. Novaja Gazeta izvijestila je da se ubio.
Tri dana poslije u britanskom Surreyu vrtlar je pronašao tijelo Mihaila Votforda, ruskog magnata porijeklom iz Ukrajine, koji je, kako tvrde britanski mediji, u posljednje dvije godine strahovao da je na Putinovoj listi za odstrel. Britanska policija smrt je nazvala “neobjašnjivom“, ali ne i sumnjivom, pošto nije bilo tragova zločina. Susjedi su tvrdili da je bio prijatelj s ruskim milijarderom Borisom Berezovskim, nekadašnjim visokim političarem koji je digao glas protiv Putina, a koji je 2013. godine također pronađen mrtav.
‘Objesio se, pao sa litice, upucan u glavu…’
Ruski milijarder Vasilij Melnikov, vlasnik medicinske kompanije MedStom, 24. marta je u stanu u Nižnjem Novgorodu pronađen mrtav, pored tijela supruge i dva sina. Ruski istražni komitet je, naveo je Kommersant, zaključio da se radi o višestrukom ubistvu, a pronađeni su noževi.
U Lloret del Maru, u Španiji, Sergej Protosenja, bivši direktor vodeće kompanije za proizvodnju tečnog gasa Novatek, pronađen je obješen, dok su tijela njegove supruge i kćerke ležala izbodena na krevetu. Dok katalonska regionalna policija, kako je prenio Reuters, vjeruje da je Protosenja ubio suprugu i kćerku, a potom i sebe, njegov sin, koji tada nije bio u Španiji, rekao je britanskom Daily Mailu da njegov otac nije ubica i da vjeruje kako su svi ubijeni.
Andrej Krukovski, general direktor Estosadok Krasnaje Poljane, zimskog resorta u vlasništvu Gazproma, 1. maja 2022. godine je navodno pao sa litice u Sočiju. Juri Voronov, osnivač i generalni direktor transportne kompanije Astra Shipping, koja je radila po ugovorima za Gazprom na Arktiku, upucan je u glavu, objavio je ruski medij RBC. Tijelo mu je pronađeno na bazenu vikendice pored Sankt Petersburga, a pištolj je bio uz njega.
Smrt u podrumu za ‘jamajčanske vudu rituale’
Među najčudnije smrti spada ona Aleksandra Subotina, bivšeg menadžera Lukoila, koji je preminuo u Moskvi nakon seanse s lokalnim šamanima. Tijelo mu je pronađeno u podrumu korištenom za “jamajčanske vudu rituale“, objavila je ruska novinska agencija Tass. Prema riječima šamana, kojeg je policija ispitivala o smrti, Subotin je došao u njegovu kuću pod utjecajem alkohola i droga, na ritual “ublažavanja mamurluka“, ali tokom njega je umro od srčanog udara. No, kritičari kažu da je bio izložen “otrovu žabe krastače”.
Smrt Dmitrija Pavočka, koji je radio s Lukoilom i Roskosmosom, također je neobična. Istražitelji su zaključili da je zaspao s neugašenom cigaretom i izgorio.
Oligarh Dmitri Zelenov, moćnik u poslu nekretnina, kojem je pozlilo tokom večere u Francuskoj, pao je niz stepenice, prilikom čega je zadobio fatalne povrede glave. Njegovo bogatstvo Forbes je procijenio na 1,4 milijardi dolara.
Neobične smrti zabilježene su i u sektoru avijacije. Anatolij Geraščenko, koji je bio čelnik Instituta za avijaciju iz Moskve, također je pao niz stepenice, u objektu u kojem je radio, dok je Pavel Kamnev, dizajner projektila Kalibr, koji je Rusija rasporedila u Ukrajini, također umro, baš kao i tvorac sistema projektila Angara Vladimir Nesterov.
Misteriozna dvostruka smrt biznismena u Indiji
Ivan Pečorin, direktor avioindustrije za Korporaciju razvoja Dalekog istoka i Arktika, navodno je pao sa čamca i utopio se u Japanskom moru. Zanimljivo, prije njega je generalni direktor iste korporcije Igor Nosov umro u 43. godini. Zvanično, od posljedica moždanog udara.
Pavel Pčelnikov, direktor komunikacija u Digital Logisticsu, podružnici Ruskih željeznica, prema istražiteljima, ubio se u svojoj kući u Moskvi. Samo dan nakon što je prisustvovao ceremoniji uronjavanja nove podmornice, generalni direktor brodogradilišta Admiralty Aleksander Buzakov je preminuo, a Tass nije dao podatak o uzroku smrti.
Čudne stvari desile su se i u Indiji. Pavel Antov, osnivač kompanije za preradu mesa i bivši zvaničnik Oblasti Vladimir, pao je kroz prozor hotela “Sai International”. Ranije je slao je poruke u kojima je kritikovao napad na Rusiju, koje je kasnije povlačio. Ono što je misteriozno je da je dva dana prije njegov prijatelj Vladimir Bidenov, koji je bio s njim u Indiji, također preminuo.
Danil Rapaport, latvijsko-američki investitor, otvoreni kritičar Putina i pristalica ruske opozicije, ponajviše Andreja Navalnog, pao je sa velike visine u Washingtonu. Prije toga je pobjegao iz Rusije. Policija je u zaključku istrage navela da je Rapaport pao sa velike visine, ali RFE tvrdi da nije dala informacije o okolnostima koje su dovele do toga. Njegova supruga tvrdila je da se ne radi o samoubistvu.
‘Ne mora se svaka smrt u pripisivati KGB-u ili GRU-u’
I pored toga što ih je mnogo, što su njihove žrtve utjecajne i moćne osobe te što u mnogim slučajevima nema razumnog objašnjenja, ne misle svi da su sve te slučajnosti “namjerne“.
“Ne mora se svaka neobjašnjiva smrt u Rusiji pripisivati KGB-u ili GRU-u“, rekla je FIona Hill, bivša zvaničnica u američkom Vijeću nacionalne sigurnosti i ekspert za ruske i evropske odnose, u izjavi za Politico.
Browder je suprotnog stava i za ove slučajeve, ili makar većinu njih, smatra da su djelo ruskog režima. “Okolnosti smrti su izrazito sumnjive“, kaže Browder, koji smatra da Putin lično izdaje naloge za ubistva utjecajnih biznismena u kritičnim sektorima koji “ne klimaju glavom“ te njihovim nasljednicima prijeti smrću ili nasiljem. Ako ne budu poslušni.’