Piše: Nenad Radičević
Odlazak Donalda Trumpa iz Bijele kuće, kako sada stvari stoje, omogućio je da Njemačka ipak izbjegne američke prijetnje sankcijama ukoliko ne odustane od skoro završenog projekta izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, koji bi trebalo da po dnu Baltičkog mora doprema gas iz Rusije.
U izvještaju američkom Kongresu, državni sekretar Entoni Blinken (Antony Blinken) je napisao da bi kaznene mjere imale posljedice po odnose sa Njemačkom, Evropskom unijom i ostalim evropskim saveznicima i partnerima. Istovremeno se navodi da bi sankcije bile uvedene protiv nekoliko ruskih brodova i kompanija za polaganje cijevi.
Novi američki predsjednik Džozef Bajden (Joseph Biden) i dalje smatra da je gasovod kroz Baltičko more loš posao, piše list Frankenpost i dodaje da novi stanar kuće, međutim, ne želi da zbog cjevovoda ugrozi ponovno pokretanje atlantskog partnerstva.
„Postoje i drugi oprezni znaci popuštanja između SAD-a i Rusije. U hladnom Rejkjaviku na Islandu, ministri spoljnih poslova Blinken i Lavrov zbližili su se bar malo. Rečeno je da su razgovori bili konstruktivni i produktivni. To je više nego što se moglo očekivati. Sastanak sa Putinom u Evropi u junu se čini mogućim“, piše Frankenpost.
Izlazak njemačke politike iz ćorsokaka
Bajdenova administracija je očigledno spremna da se odrekne sankcija protiv kompanija koje grade gasovod Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i primjećuje da je čak i razmatranje da se odreknu sankcija izazvalo bijesne proteste među republikancima u Vašingtonu.
„Ali suspenzija (sankcija) bi bila korak ka pronalaženju izlaza iz ćorsokaka u kome je prije svega njemačka politika zaglavljena. To je Bajdenov signal da želi razumno da riješi spor sa Njemačkom, bez grubih tonova i kaznenih mjera. To je napredak koji se uklapa u njegov pristup rebalansu odnosa sa saveznicima SAD-a – uostalom, to mu je potrebno kao partneru koji će se suočiti sa sukobom sa autoritarnim režimima, a posebno sa Кinom“, ističe uticajni frankfurtski dnevnik.
Kako ocjenjuje Sueddeutsche Zeitung, poruka Bijele kuće je jasna: Odnosi sa Njemačkom su važniji od ovog gasovoda.
„Još nije odlučeno da li će Sjeverni tok 2 sada biti završen i, prije svega, ispunjen (gasom). I dalje postoje sankcije protiv ruskih brodova za polaganje cijevi, zbog kojih njihovi vlasnici ne bi trebalo mnogo da brinu. Ali ovdje se radi manje o gasu, a više o simbolu. Posljednjih godina cjevovod je razvio vlastiti politički život koji se više nije mogao opravdati činjenicama i koherentnom kaznenom logikom“, ocjenjuje uticajni minhenski dnevnik.
Zeleni protiv ruskog plinovoda
Lijevo orijentisani berlinski dnevni list Tageszeitung na gasovod gleda i iz ugla ekološke politike što postaje sve značajnije u politici Njemačke.
„Svima koji žele da budu klimatski neutralni 2045. godine, poput Njemačke, više nije potreban cjevovod koji se suprotstavlja ovom cilju. Njemci ne moraju da se smrznu ni bez Severnog toka “.
Dopisnik njemačkog radija Deutschlandfunk prenosi kako je kopredsjedavajući Zelenih Robert Hak (Robert Habeck), nakon susreta sa sa ukrajinskim predsjednikom u Kijevu, ponovio da se njegova stranke protiv gasovodu Sjeverni tok 2.
„Izgradnja ovog cjevovoda se u Ukrajini doživljava kao izdaja. Sa moje tačke gledišta, to je tačno“, rekao je Habek, čija koleginica na čelu Zelenih Analina Berbok (Annalena Baerbock) bi mogla da postane nova njemačka kancelarka poslije septembarskih saveznih izbora.
Habek je ovom prilikom čak istakao da smatra da su želje za isporukom oružja opravdane, s obzirom na to da je rat na istoku zemlje, te da se ovoj zemlji ne može poreći pravo da dobije oružje za samoodbranu.
Ruski gas za energetsku tranziciju Njemačke
Nasuprot lideru Zelenih, prvi čovjek Socijaldemokratske partije Norbert Walter Borjans je izričito protiv obustavljanja izgradnje Sjevernog toka 2, koji je od planirane dužine od približno 1.200 kilometara oko 95 odsto već izgrađen.
„Najveća glupost bi više od 1.000 kilometara izgrađenog gasovoda ostati kao ruinu. To bi bio signal da se kod budućih projekata ne možemo osloniti na dugoročno planiranje“, rekao je za Passauer Neuen Presse šef SPD-a, dodajući da je razlog za neodustajanje i energetska tranzicija Njemačke, koja ne želi više nuklearnu energiju a postepeno ukida korišćenje uglja u proizvodnji struje. „Stoga smatram da je gasovod Sjeverni tok 2 važna investicija u okviru (energetske) tranzicije“.
Za nastavak izgradnje Sjevernog toka 2 založili su se i kancelarski kandidati obje vladajuće stranke, SPD i CDU, Olaf Scholz i Armin Laschet.
Iako su u Berlinu odahnuli zbog toga što Vašington više ne planira da uvodi sankcije protiv njemačkih direktora kompanije, koja će upravljati Sjevernim tokom 2, kao i protiv njemačkih kompanija koje rade na završetku izgradnje, glavni i odgovorni urednik lista Augsburger Allgemeinen Gregor Peter Schmitz u autorskom komentaru ističe da se ništa nije promjenilo u oštrijoj prijentaciji američke spoljne politike, uprkos mekšijim tonovima u odnosu na Trampovu administraciju.
„Obama je pokrenuo zaokret (fokusa američke spoljne politike) prema Aziji. Bajden sada nastavlja sa zaokretom prema Kini i to baš Trampovim stopama. Novi američki predsjednik ne ostavlja mnogo sumnje u to da je takozvano Srednje kraljevstvo najveći strateški protivnik, gotovo neprijatelj SAD“, ističe Schmitz u autorskom tekstu za Deutschlandfunk, dodajući da će to biti ogroman izazov za njemačku spoljnu politiku, koja se „udobno smjestila u odnosima prema Kini“.
Na čijoj strani je Berlin?
Prvi čovjek Augsburger Allgemeinen podsjeća da njemačke korporacije sjano zarađuju na kineskom tržištu, a politički se Njemačka prema Kini drži suzdržano.
„To više neće tako funkcionisati kada se uskoro dođe do kinesko-američkog duela. Pitanje na čijoj je strani Berlin, Bajden će postaviti novom kancelaru, bilo da je iz CDU-a, SPD-a ili Zelenih“, ističe Gregor Peter Schmitz.
Sumirajući to kakve poglede na ovaj gasovod imaju Amerikanci ali i borci za zaštitu klime, Maerkische Orzeitung ističe da je Sjeverni tok 2 postao platno za projektovanje simboličke politike, a manje predmet argumentacije zasnovane na činjenicama.
„Kako među aktivistima za zaštitu klime, tako i za SAD, koje smatraju da je potpuno u redu transport ruskog gasa preko Poljske i Ukrajine, kao i američki uvoz nafte iz Rusije. Američki predsjednik Džo Bajden sada popušta ne toliko zbog loših argumenata već zbog ponovnog vaganja sopstvenih interesa: SAD su potrebni saveznici u sukobu sa Кinom, kojem je odmjeravanje snaga sa Rusijom podređeno“, ocjenjuje Maerkische Orzeitung i iznosi strahovanje da bi u toku američkog spora sa Kinom mogli pred Njemačku da budu postavljeni takvi zahtjevi u odnose na koje bi sve oko Sjevernog toka 2 bilo skroz trivijalno.