Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je u ponedjeljak u posjeti Kijevu, a zatim u Moskvi, zatražio je da Rusija odmah pokaže znakove deeskalacije u odnosima sa Zapadom u dosad najtežoj krizi od hladnog rata.
Šta očekuje od Moskve
“Očekujemo od Moskve trenutne znakove deeskalacije”, napisao je na Twitteru Scholz.
“Nova vojna agresija donijela bi Rusiji teške posljedice”, rekao je, ocijenivši stanje “vrlo, vrlo ozbiljnim”.
Ukrajinske vlasti zatražile su u nedjelju službeno da Rusija objasni raspoređivanje desetina hiljada vojnika na granicama s Ukrajinom, što je Moskva do sada odbijala.
Sastancima s ukrajinskim zvaničnicima u Kijevu u ponedjeljak, a zatim i s ruskim u Moskvi u utorak, Scholz se uključuje u diplomatsku ofanzivu zapadnih čelnika u nadi da će se mirno razriješiti kriza.
Sjedinjene Države rekle su u nedjelju da Rusija može u svakom trenutku izvesti invaziju na Ukrajinu i niz zemalja.
Njemačka, kojoj zapadni saveznici zamjeraju da je popustljiva prema Moskvi zbog vlastitih ekonomskih interesa, u nedjelju je zaoštrila ton.
“Usred prijetnje vojnog sukoba smo, rata u istočnoj Evropi, i Rusija je za to odgovorna”, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Stanje je sada “kritično, vrlo opasno”, rekao je izvor iz njemačke vlade.
Posjeta Olafa Scholza Moskvi “vjerovatno je zadnja šansa” za postizanje mira, ocijenio je u nedjelju naveče ambasador Ukrajine u Njemačkoj Andrij Melnik za njemački Bild TV.
“Predosjećamo da rat sve više postaje neizbježiv” i zato se “treba pripremiti za najgore”, rekao je.
Moskva, koja je 2014. anektirala Krim, odbacuje navode da planira rat i optužuje Zapad za histeriju, a deeskalaciju uslovljava nizom zahtjeva, posebno garancijom da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, a taj uslov čelnici Zapada smatraju neprihvatljivim.
Scholz je upozorio da će se razorne zapadne sankcije “odmah primijeniti” u slučaju ruske invazije, na što je Moskva hladno reagirala.
Amerikanci redovno ističu, uprkos njemačkim oklijevanjima, da bi u slučaju agresije odmah bio doveden u pitanje plinovod Sjeverni tok 2, kojim se plin treba dopremati iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu.
Osim Sjevernog toka 2, Berlin je zasut kritikama i zato što odbija isporuke oružja Ukrajincima.
“Pitam službeno naše partnere da jasno kažu na čijoj su strani: Ukrajine koja se brani ili agresora”, rekao je za agenciju France Presse prošle sedmice gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, nekadašnji bokserski prvak koji je dugo živio u Njemačkoj, gdje je slavna osoba.
Napetosti su zategnute s više od 100.000 ruskih vojnika nagomilanih uz istočnu granicu Ukrajine i zbog vojnih vježbi koje Rusija provodi u susjednoj Bjelorusiji, na sjeveru i na Crnom moru na jugu, navodi Hina.