Dalja militarizacija svakodnevnog života biće nešto s čim će građani Njemačke i sledeće godine morati da žive. I moraće to da prihvate, uvjereni su stručnjaci za pitanja bezbjednosti. Pitanja rata i odbrane određivaće sve više političkih odluka. Razlog je u sve realnijoj opasnosti od ruskog napada na teritoriju NATO, dvije godine nakon velike ruske invazije na Ukrajinu, piše DW.
Izgradnja puteva jedan je od mnogih primjera, kaže za DW politikolog Kristijan Meling: „Vjerovatno moramo da obnavljamo puteve, moramo da obnavljamo mostove.“ Mnogi putevi i mostovi u Njemačkoj nijesu projektovani da izdrže teret tenkova i druge vojne opreme.
Meling je na čelu Centra za bezbjednost i odbranu pri Njemačkom savjetu za spoljne odnose (DGAP). Nedavno je uzbunio politički Berlin analizom da je zapadnoj vojnoj alijansi u najgorem slučaju potrebno pet godina za ponovno naoružavanje. Ukoliko se to ne postigne, odvraćanje uz pomoć vojne nadmoći nad Rusijom ne bi postojalo.
Nova epoha zbog ruskog agresorskog rata
Njemačka doživljava brzu, epohalnu promjenu: Njemci su tri decenije – od pada Gvozdene zavjese – bili uvjereni da je kraj Hladnog rata isključio opasnost od ”vrućeg rata”, poput ruskog napada na Ukrajinu. Ali, to se pokazalo kao iluzija.
A to znači da su se političke rasprave, koje od kraja Hladnog rata nijesu postojale, vratile u svakodnevni život Njemaca. „Cjelovita odbrana podrazumijeva i jačanje civilne infrastrukture i društva, kako bi mogli da izdrže za slučaj rata“, objašnjava Meling. To znači da je planiranje recimo novog mosta u nekoj opštini sada potencijalno i vojno relevantno. Naime, svaki most bi mogao da igra i stratešku ulogu u slučaju potrebe odbrane od vojne agresije.
Meling smatra da je to i šansa: da bi obnovila odbrambenu sposobnost zemlje, Njemačka mora da „ukine neke propise na određeno vreme – što smo u analizi opisali kao: više ulaganja, manje propisa.“
Prelomni trenutak: Njemcima je teško
Ljudi u Njemačkoj teško se nose s novom realnošću. Prošle su gotovo dvije godine otkako je njemački kancelar Olaf Šolc proglasio „prekretnicu“ u svom istorijskom govoru koji je krajem februara 2022. održao u njemačkom parlamentu, Bundestagu. Koristeći pojam „prekretnica“, Šolc je želio da jasno stavi do znanja da su njemačka vojska i odbrambene sposobnosti zemlje ponovo prioritet, kao što je to bilo prije pada Berlinskog zida.
Većina njemačkih stručnjaka za bezbjednost i odbranu, kao i analitičar DGAP Meling, smatraju da Ukrajina brani slobodu čitave Evrope. Štaviše, oni su uvjereni da će, ako Ukrajina izgubi od Rusije, ruski predsjednik Putin nastaviti da ratuje i da će na kraju da napadne NATO.
Ali, na pitanje gdje bi Njemačka trebalo da štedi novac, kad ga više i nema dovoljno i kada je kasa prazna, 54 odsto ispitanih u Njemačkoj nedavno je ukazalo na – pomoć Ukrajini. To su rezultati istraživanja „Njemački trend“ prvog programa javnog servisa ARD. Međutim u jednom drugom istraživanju, koje je sproveo Drugi program javnog servisa ZDF, dobrih 70 odsto ispitanih reklo je da bi trebalo nastaviti sa snabdijevanje Ukrajine oružjem ili joj čak slati i više vojne opreme.
Analitičar DGAP Kristijan Meling tu kontradikciju koja postoji među stanovništvom uočava i u njemačkoj politici. „Mnogi u Njemačkoj nijesu razumjeli da se, kada je u pitanju oružje, ne može samo pritisnuti neko dugme, pa da onda već sledećeg dana tenkovi počni da silaze sa proizvodnih traka“, kaže njemački politikolog za DW. „Potrebno je veoma mnogo vremena da se izgrade takvi proizvodni kapaciteti. Ono što se može zamjeriti njemačkoj vladi, ali i svim vladama u Evropi, jeste da još uvijek nisu prepoznale znakove vremena i počeli da proizvode znatno više“, kaže Meling. I to, „ne zato što je to potrebno Ukrajini, nego zato što je to potrebno i nama“.
Pripreme za novog američkog predsjednika Trampa
To će još više da važi ukoliko Donald Tramp, koji je još u svom prvom mandatu dovodio u pitanje budućnost NATO, bude uspio da se vrati na mjesto predsjednika SAD. „Mi već sada moramo da se pripremimo za taj scenario, a ne da čekamo izbore“, kaže šef Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik. Njegov institut iz Kila objavljuje tzv. „Ukraine Support Tracker“ – pregled međunarodne vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Nedavno je ta tabela ažurirana i Njemačka je sada drugi najvažniji dobavljač oružja Ukrajini, nakon SAD.
Ali, njemačka proizvodnja oružja još uvijek nije značajnije porasla, kritikuje analitičar DGAP Kristijan Meling. „Trenutno samo krpimo rupe, ne počinjemo da gradimo nove proizvodne kapacitete koji bi nam omogućili da budemo na vrijeme spremni, s obzirom na rokove koje su realno pred nama“, upozorava njemački analitičar.