Nedjelja, 28 Aprila, 2024
Rubrika:

Najmanje 215 miliona doza vakcina protiv kovida u EU morale da budu bačene: Koliko je to koštalo građane?

Proračuni zasnovani na dostupnim podacima pokazuju da zemlje EU nijesu iskoristile u prosjeku 0,7 doza po svakom članu svoje populacije, što bi značilo da je moralo da se uništi više od 312 miliona doza, ali nije lako utvrditi koliko je tačno vakcina bačeno, jer vlade to ne objavljuju

Najmanje 215 miliona doza vakcina protiv kovida, koje su članice Evropske unije kupile na vrhuncu pandemije, morale su da budu bačene, što je poreske obaveznike koštalo četiri milijarde eura, pokazuje analiza portala Politiko.

Od kada su prve vakcine protiv koronavirusa odobrene krajem 2020. godine, članice EU su nabavile milijardu i po doza, odnosno više od tri za svaku osobu, a mnoge od njih sada leže na deponijama širom kontinenta.

Proračuni zasnovani na dostupnim podacima pokazuju da zemlje EU nijesu iskoristile u prosjeku 0,7 doza po svakom članu svoje populacije, što bi značilo da je moralo da se uništi više od 312 miliona doza, ali nije lako utvrditi koliko je tačno vakcina bačeno, jer vlade to ne objavljuju.

Kalkulacije portala Politiko zasnovane su na podacima iz 19 evropskih zemalja, od čega je 15 dalo precizne brojke. Prolazak vremena znači da su ti brojevi već zastarjeli i da je stvarni broj neiskorišćenih vakcina vjerovatno mnogo veći.

Njemačka je, na primjer, dostavila podatke u junu i tada je skladištima bilo još 120 miliona doza vakcina.

Politiko procjenjuje vrednost 215 miliona uništenih vakcina na više od četiri milijarde eura na osnovu cijena objavljenih u medijima, jer zvanične cijene nijesu objavljivane. Za zemlje koje su samo prijavile ukupan broj uništenih vakcina, bez navođenje o kojem proizvođaču se radi, Politiko je koristio prosječnu cijenu od 19,39 eura.

Mnoge od tih vakcina kupljene su na vrhuncu pandemije 2021. godine, kada su se EU, SAD i Velika Britanija borile da obezbijede što više doza. Tokom tog perioda EU je sklopila najveći ugovor o kupovini 1,1 milijarde doza od Fajzera.

Taj sporazum EU je tada bio hvaljen, ali se ispostavilo da su i njegova veličina i tajming bili problematični.

Reperkusije su više nego finansijske, a pitanja o tome kako je pregovaran veliki ugovor sa Fajzerom postala su problem za predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, otkako je Njujork tajms objavio da je ona razmjenjivala sporne poruke sa izvršnim direktorom Fajzera.

IzvorDanas

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve