Dok mediji i analitičari u Evropskoj uniji ni posle 100 dana ne vide ishod ukrajinskog rata, austrijski list „Kronen cajtung“ ocjenjuje da će „ako Putin i bude zaustavljen, Ukrajina biti osakaćena, rat zaglavljen na frontovima kao u Bosni, a Ukrajina će ostati gnojna rana“ u Evropi.
U svim analizama se uglavnom poklapaju ocjene da su vlasti u Kijevu, uprkos velikoj zapadnoj finansijskoj podršci i dopremi moćnog oružja izgubile petinu teritorije, bitnu za Moskvu, dok su izgledi za mirovne pregovore jednostavno nepostojeći. Ako se rat nastavi, razaranja će biti još veća, isto kao ljudski i vojni gubici na obe strane, a, kako kaže nemački portal „Dojče vele“, „najopasnija faza rata je tek počela… Rusija je uvjerena da ima više i bolja sredstva tako da vrijeme diplomatije neće doći sve dok rusko napredovanje bar ne bude zaustavljeno“.
U isto vrijeme američki časopis „Forin polisi“ ocjenjuje da Zapad pogrešno misli da je Putinov glavni cilj osvajanje teritorija, a to je u stvari „projekt da spriječi Zapad da ukrajinsku teritoriju koristi kao plac-darm za geopolitičko djelovanje protiv Rusije“ i bez obzira na vojne gubitke Rusija želi da postigne da „Ukrajina ne može da postane članica NATO“.
Italijanski časopis za geopolitiku „Limes“ upozorava da „ono što se događalo poslednjih nedelja ne navodi na zaključak da bi u neko dogledno vrijeme mogao da se završi kako vojni rat između Rusije i Ukrajine, tako ni ekonomsko-diplomatski rat Zapada i Rusije“.
„Da bi neka mirovna inicijativa imala iole izgleda, u njoj „, ističe italijanski nedjeljnik, „mora važnu ulogu imati Amerika…a ni Moskva ni Vašington nisu zainteresovani da se sad okončaju vojne operacije i najnovija odluka o isporuci američkog oružja Kijevu pokazuje da Džo Bajden želi da Vladimira Putina zadrži još neko vrijeme zaglavljenog u Ukrajini“.
Švedski dnevnik „Geteborgs posten“ upozorava da „potpuno razbijanje ruske privrede i vojske uopšte nije realistična alternativa…i dalje postoji široka podrška Putinu u Rusiji, pa je zato potrebno ili diplomatsko rješenje prihvatljivo i za Rusiju i za Ukrajinu, što je sad bezizgledno, tako da se sve strane, uključujući zapadne saveznike Ukrajine, moraju pripremiti na dugi rat“.
Jer, ističe švedski dnevnik, „Rusija ima dugu istoriju istrajnosti i žilavosti i mada nije nemoguće da Ukrajina uspije da Rusiju izbaci iz Donbasa, daleko vjerovatniji je dugi rovovski rat iscrpljivanja“.
Holandski „Telegraf“ slično naročito poljskim i baltičkim medijima, smatra da „Putin razumije jedino snagu oružja i sješće za pregovarački sto jedino ako ukrajinska vojska bude u stanju da porazi ruske trupe“.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da se treba pripremiti na „dugi rat iznurivanja“ u Ukrajini koji, primijetio je on, može da se okonča jedino za pregovaračkim stolom.
Pažnju je privukla i izjava američkog predsjednika Džoa Bajdena „Njujork tajmsu“ da su SAD „hitno odlučile da Ukrajini pošalju bitnu količinu oružja i municije da može da se bori i bude u što snažnijem položaju za pregovaračkim stolom“.
Časopis „Forin polisi“ je u analizi upozorio da “ Zapad pogrešno misli da je glavni cilj Rusija zaposjedanje velikih djelova ukrajinske teritorije“, već je, kako navodi, „Putinov suštinski cilj da uništi Ukrajinu u onome što on vidi kao ‘anti-Rusiju’.
Putinov „projekt je da spriječi Zapad da ukrajinsku teritoriju koristi kao plac-darm za geopolitičko djelovanje protiv Rusije“ i bez obzira na vojne gubitke Rusija želi da postigne da «Ukrajina ne može da postane članica NATO, niti da opstane u miru bez uvažavanja ruskih zahtjeva o ‘denacifikaciji’ i demilitarizaciji, a to znači da vojno ne smje da saradjuje s NATO“.
Za Putina je, smatra „Forin polisi“, i zaposjedanje Donbasa „lokalni cilj da Ukrajina plati za nepoštena prozapadna geopolitička opredjeljanja posljednjih dvije decenije…i u Putinovim očima on ne gubi ovaj rat, već je izgleda vjeruje da pobjedjuje i srećan što će sačekati da Ukrajina prihvati da je Rusija tu zauvijek”.