Evropski parlament je danas ubjedljivom većinom usvojio rezoluciju kojom dovodi u pitanje sposobnost Mađarske da bude predsjedavajuća Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2024. godine.
Neobavezujuću rezoluciju, za koju su glasala 442 evroposlanika, dok su protiv bila 144, podržalo je pet političkih grupa, od krajnje ljevice do desnog centra, i njome se izražava nezadovoljstvo zbog nazadovanja mađarske demokratije prethodnih godina, navodi briselski portal Politiko.
Ubjedljiva podrška usvajanju rezolucije predstavlja kulminaciju višednevnih razgovora o tome da li Brisel može da preduzme korake kako bi spriječio da Mađarska predsjedava Savjetom EU, na kojem ministri članica EU odlučuju o politikama Unije.
Zemlje koje su na čelu Savjeta EU smjenjuju se na svakih šest mjeseci, a ta pozicija im omogućava da predsjedavaju sastancima, da određuju dnevni red i da pregovaraju o političkim tekstovima.
Danas usvojena rezolucija nudi samo nedovoljno jasne prijedloge za sprječavanje mađarskog predsjedavanja.
U dokumentu se otvara pitanje „kako će Mađarska moći vjerodostojno“ da preuzme predsjedavanje Savjetom EU i od te institucije se zahtijeva „da nađe odgovarajuće rješenje što je prije moguće“, uz upozorenje da će se u suprotnom suočiti sa „odgovarajućim mjerama“ Evropskog parlamenta.
U pozadini usvajanja rezolucije stoji dugotrajni sukob Budimpešte i Brisela po pitanju vladavine prava u Mađarskoj. EU uskraćuje milijarde eura Mađarskoj zbog optužbi da nije sprovela potrebne reforme u oblasti vladavine prava za vrijeme vladavine nacionalističkog premijera Viktora Orbana.
Mađarska ministarka pravde Judit Varga kritikovala je u utorak najavu usvajanja rezolucije kao „besmislicu“, navodeći da Evropski parlament „nema nikakvu ulogu“ kad je riječ o redosljedu predsjedavanja Savjetom EU.
Iako autori rezolucije priznaju da ne postoji očigledan pravni put kojim bi bilo spriječeno mađarsko predsjedavanje, oni navode i da Evropski parlament „nije sasvim nemoćan“.
Neki članovi parlamenta su, na primer, zaprijetili da će ograničiti saradnju sa mađarskim predsjedništvom na najmanju moguću mjeru ili da će omogućiti disidentima poput novinara ili akademika da na događajima budu pored zvaničnika Mađarske.