Što se više vlade bave konfiskacijom zamrznute ruske imovine kako bi pomogle u finansiranju obnove Ukrajine, to postaje sve komplikovanije, piše Politico, a prenosi Jutarnji.
Zvaničnici Evropske unije već mjesecima traže načine da iskoriste imovinu vrijednu oko 200 milijardi eura koju je blok blokirao nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu u februaru 2022, ali to nastavlja stvarati nove probleme. Sada neke vlade kuju plan kako bi pokušale postići isti ishod, a da još ne zapečate sudbinu imovine.
Grupa industrijalizivanih nacija G7 razmatra predlog korišćenja te imovine kao kolaterala za bankovne zajmove kojima se može finansirati obnova Ukrajine, kažu zvanilnici uključeni u postupak.
Ta bi sredstva bila zaplijenjena ako Rusija odbije da plati odštetu nakon završetka rata.
Belgijski konzervativac u Evropskom parlamentu Johan Van Overtveldt, koji je iznio ovu ideju u prošlonedjeljnom intervjuu za Politico, rekao je da bi to izvršilo pritisak na Putina da prekine rat i sjedne za pregovarački sto.
“Ako tih 200 milijardi eura uzmete sveukupno (konfiskujući ih), gdje je tu Putinu podsticaj da dođe na mirovne pregovore?” rekao je.
Ovi predlozi dolaze usred rastuće zabrinutosti oko odmazde Moskve ― uključujući moguće sajber napade usmjerene na zapadne zemlje ― protiv potpune konfiskacije njene zamrznute imovine.
Nekoliko evropskih dužnosnika uključenih u rasprave upozorilo je da bi to moglo izazvati reakciju protiv evropske imovine u Rusiji. Ovo dolazi povrh upozorenja da bi to moglo ukaljati ugled eurozone, čineći je manje privlačnom za ulagače.
“Ulazimo u neistražene vode”, rekao je diplomata EU-a, govoreći pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivim razgovorima. “Svako bi bio zabrinut zbog mogućih posljedica oduzimanja imovine.”
Nepovezani napori EU-a da usmjeri gotovinu u Ukrajinu iz centralnog budžeta suočili su se s ozbiljnim političkim otporom, što je natjeralo vlade da potraže alternativne izvore novca. Bile su potrebne nedjelje diplomatskog usklađivanja prije nego što su čelnici 1. februara uvjerili Mađarsku da povuče svoj veto na 50 milijardi eura gotovine EU-a za Ukrajinu.
Plan konfiskacije imovine mogao bi generisati više od 200 milijardi eura za podršku poslijeratnoj obnovi Ukrajine, kažu podržavaoci predloga. Zemlje G7 nastoje osmisliti koordinirani plan usred sve većeg pritiska Sjedinjenih Država, koje, uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju manje sumnje od zemalja EU-a poput Njemačke, Francuske i Italije.
U Evropi postoji strah da bi Moskva mogla uzvratiti ulaganjem niza žalbi protiv Eurocleara, belgijskog finansijskog depozitara koji drži veliku većinu ruskih rezervi u Evropi.
“Institucija poput Eurocleara vrlo je sistemska finansijska institucija”, rekao je belgijski ministar finansija Vincent Van Peteghem novinarima krajem januara. “Trebali bismo … pokušati izbjeći utjecaj (oduzimanja ruske imovine) na finansijsku stabilnost.”
Kao znak odmazde za koju se zemlje boje da bi mogla doći, ruski su subjekti već podnijeli 94 tužbe u Rusiji tražeći povrat novca Euroclearu, koji posluje prema belgijskom zakonu, nakon što su njihova ulaganja i njihova dobit u Evropi zamrznuti, kazao je belgijski zvaničnik koji poznaje ovu problematiku.
Vodeći ruski zajmodavci, uključujući Rosbank, Sinara Bank i Rosselkhozbank, podnijeli su tužbe protiv Eurocleara vrijedne stotine miliona rubalja.
“Tužioci su pokrenuli pravni postupak s ciljem pristupa imovini blokiranoj u knjigama Eurocleara”, objavila je belgijska finansijska ustanova.
Euroclear je dodao da će vjerovatno izgubiti sudske sporove u Rusiji jer ta zemlja “ne priznaje međunarodne sankcije”. Ovo je pojačalo zabrinutost da bi potpuna konfiskacija mogla zapadnu imovinu u Rusiji izložiti odmazdi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u decembru da će Rusija uzvratiti udarac u slučaju zaplijene svoje nepokretne imovine. Ne ulazeći u detalje, sugerisao je da bi mogli učiniti isto sa zapadnom imovinom u Rusiji.
Belgijski zvaničnik, takođe govoreći pod uslovom anonimnosti, upozorio je da bi Kremlj mogao odgovoriti ciljanjem na zamrznutu imovinu u Rusiji za koju Euroclear snosi odgovornost.
Diplomata EU-a upozorio je da bi Rusija takođe mogla eskalirati svoje sajber napade na zapadne finansijske institucije u pokušaju da vrati svoj novac. Ukazali su na nedavne skokove u ruskim internetskim kampanjama poput aktivnosti Moskve u Finskoj nakon protjerivanja ruskih diplomata iz Helsinkija.
Izvršni direktor tvrtke za sajber bezbjednost izrazio je zabrinutost da bi konfiskacija imovine mogla dovesti do toga da Moskva razvije sposobnosti za preusmjeravanje velikih finansijskih transakcija na ruski račun.
Drugi diplomata EU odbacio je ova upozorenja, ističući da je Rusija već zaplijenila lokalne podružnice evropskih kompanija – uključujući dansku pivaru Carlsberg i francuskog proizvođača hrane Danone – mnogo prije nego što je zaplijena imovine bila na političkom dnevnom redu na G7.
Diplomata je istakao da će Kremlj nastaviti potkopavati evropske finansijske interese u Rusiji bez obzira hoće li plan zaplijene zaživjeti.
Evropska komisija ostala je podalje od rasprave o oduzimanju imovine s obzirom da postoji upozorenje Evropske centralne banke da bi to moglo potkopati ugled eura.
Početni predlog EU-a cilja samo na prihod od ruske uložene imovine, koji iznosi preko četiri milijarde eura godišnje, navodi se u izjavi Eurocleara. Izaslanici EU-a složili su se krajem januara da bi ta zarada trebala biti deponovana na poseban račun finansijske ustanove u kojoj se drži.
Evropska komisija moraće iznijeti drugi predlog za pokretanje prenosa gotovine u budžetu EU-a, a zatim u Ukrajinu, piše Politico.