Čelnici Evropske unije (EU) usaglasili su plan uvođenja sankcija za oko 40 pojedinaca u Bjelorusiji odgovornih za prevaru na predsjedničkim izborima u avgustu i brutalnu akciju protiv učesnika protesta, prenosi RSE.
Nakon razgovora rano jutros čelnici EU uspjeli su da prevlaziđu diplomatski zastoj koji je stvorio Kipar i dogovorili se o odgođenom paketu sankcija protiv Bjelorusije.
“Danas smo odlučili sprovesti sankcije”, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel novinarima nakon predsjedavanja summitom u Briselu.
Mišel je rekao da će danas biti pokrenut poseban postupak za izricanje sankcija za oko 40 bjeloruskih zvaničnika zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja.
Bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko, koji tvrdi da je na predsjedničkim izborima 9. avgusta pobijedio, nije na popisu sankcija. Diplomate EU-a rekli su da bi on mogao biti kasnije dodat.
Velika Britanija i Kanada već su sankcionisale bjeloruske zvaničnike, uključujući Lukašenka.
EU je odbila rezultat izbora koji su Lukašenka vratili na šesti predsjednički mandat i osudila sve veće akcije protiv učesnika višednevnih protesta i opozicie.
“Neće biti nekažnjivosti za one koji su odgovorni za suzbijanje učesnika protesta i opozicionih političara”, rekla je novinarima predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Mišel je rekao da je važno pokazati da je EU ostala “vjerodostojna”, nakon što je Kipar blokirao bjeloruske sankcije dogovorene u avgustu zbog odvojenog spora s Turskom o pomorskim granicama i energetskih izvora na istočnom Mediteranu koji je takođe izazvao bijes Grčke.
Kipar je tražio da EU djeluje dosljedno kada odgovara na kršenje temeljnih načela i zatražio sankcije protiv Turske. Za sankcije EU potreban je jednoglasni pristanak država članica, međutim, Kipar nije okrenuo leđa Bjelorusiji.
Kako bi prevladali neugodni diplomatski spor s Kiprom, čelnici EU dogovorili su se o snažnoj izjavi podrške Kipru, kao i Grčkoj, te upozorili da bi se Turska mogla suočiti sa sankcijama ako nastavi bušiti u spornim vodama. Očekuje se da će se na samitu u decembru sada procijeniti svaki napredak s Turskom u pitanjima na istočnom Mediteranu.
“Turska je sada ta koja mora dokazati da želi s nama ići konstruktivnim putem, a ovo je ponuda. Vrlo nam je jasno da u suprotnom slučaju imamo na raspolaganju sve potrebne alate”, rekala je Fon der Lajen nakon sastanka.
Već labilni odnosi EU i Ankare dodatno su se pogoršali u julu kada je Turska poslala istraživački brod s pomorskom pratnjom u osporavane vode, a Atina je odgovorila prepucavanjem koje je podržala Francuska.
Turska i Grčka su se, u međuvremenu, dogovorile da će nastaviti dugo zaustavljene pregovore jer je Njemačka potrebna za diplomatsko rješavanje sukoba dviju članica NATO-a.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da se nada “konstruktivnom programu s Turskom, pod uslovom da napori na smanjenju napetosti napreduju”, uključujući razgovore o pitanju izbjeglica i trgovini.