Da li je Merkel zaslužila najviše njemačko odlikovanje?

Dodjela najvišeg njemačkog odlikovanja Angeli Merkel naišla je na protivrječne reakcije. Na meti kritika našao se i predsjednik Štajnmajer zbog govora o zaslugama bivše kancelarke, piše Dojče vele.

U javnosti se rijetko viđa.

Povukla se u privatnost i navodno piše knjigu o svojoj političkoj karijeri.

Ali, sada se ponovo našla u centru pažnje. Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer u ponedjeljak 17. aprila bivšoj kancelarki Angeli Merkel dodijelio je Veliki krst za zasluge za narod.

To je najviše odlikovanje koje postoji u Njemačkoj.

Njegov govor bio je pun hvale: „Vi ste pomogli našoj zemlji ponovo do ekonomskog uspjeha, u izazovima kakvih nikada prije nije bilo. (…) Šesnaest godina ste radili za slobodu i demokratiju, za našu zemlju i dobrobit njenih ljudi. Neumorno, a ponekad i na granici svojih fizičkih snaga.“

Podsjetivši da je tokom njenih mandata bilo vanrednih situacija, poput velike finansijske krize ili pandemije koronavirusa, Štajnmajer je rekao da se može raspravljati o različitim putevima za izlazak iz krize, ali, naglasio je, „nema mnogo zemalja koje su tu fazu prevladale tako dobro kao Savezna Republika Njemačka.“

Zaključio je da je na kraju kancelarkinog mandata Njemačka iza sebe imala 16 godina skoro neprekidnog ekonomskog rasta.

I dok je iscrpno govorio o zaslugama bivše kancelarke, samo nakratko se osvrnuo na kritike na račun njene politike prema Rusiji, za koju je i on djelimično odgovoran kao ministar spoljnih poslova u jednom periodu.

Rekao je da brutalni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine „od svih nas traži novo premišljanje, prisiljava nas na preispitivanje pozicija“.

Ko nije bio pozvan?

Zanimljiv je bio spisak gostiju koji su prisustvovali dodjeli odlikovanja.

Među njima nije bilo nikoga iz aktuelnog rukovodstva njene Hrišćansko-demokratske unije (CDU), sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), niti tradicionalnog koalicionog partnera CDU, Slobodne demokratske stranke (FDP).

Ona je pozvala samo dvadesetak ljudi, među kojima su, pored članova porodice, bili njen nasljednik, kancelar Olaf Šolc (SPD), četiri bivša šefa njenog kabineta, njena bivša ministarka i sadašnja predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, bivši selektor nemačke fudbalske reprezentacije Jirgen Klinsman i glumac Ulrih Mates.

Prijatelji, koji su, osim politike, za nju, kaže, bili važni.

Veliki krst za zasluge bivšoj kancelarki Angeli Merkel dodijelio je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer

„Velike zasluge, ali…“

U političkim krugovima reakcije na dodjelu odlikovanja su kontroverzne.

Dok je generalni sekretar CDU Mario Čaja istakao zasluge bivše kancelarke i izrazio zadovoljstvo jer joj je odata ta posebna počast, potpredsjednik iste stranke Karsten Lineman izjavio je da je očigledno da Merkel „ima velike zasluge“, posebno na međunarodnom planu, ali da je pravila i greške, i to „čak eklatantne“.

A generalni sekretar FDP Bijan Djir-Sarak čak je ocijenio da Njemačka na kraju mandata Angele Merkel „nije bila u dobrom stanju“.

Ni Ljevica nema riječi hvale za bivšu kancelarku.

Predsjednica stranke Žanin Visler izjavila je da ne želi da kaže da Angela Merkel nije imala nikakvih zasluga, ali da bi trebalo kritički preispitati njenu vladavinu.

Kao negativne posljedice, Visler između ostalog navodi rast siromaštva djece i socijalne nejednakosti, kao i nesprovođenje brojnih reformi.

I kopredsjednik Ljevice Martin Širdevan je kritikovao: „Bilans Angele Merkel je dvojak i prije zahtjeva kritičko suočavanje nego odlikovanje.“

Nasuprot tome, iz SPD i Zelenih stigle su pozitivne reakcije.

Predsjednica Zelenih Rikarda Lang čestitala je bivšoj kancelarki: „Vjerujem da je Angela Merkel u svojih 16 godina na vlasti obilježila ovu zemlju kao gotovo niko drugi.“ Ne morate se slagati s njenim kompletnim političkim djelovanjem da bi se priznale njene zasluge, rekla je Lang. I predsjednik SPD Lars Klingbaj bio je pun pohvala: „Ona je 16 godina bila na čelu države, a zemlju je vodila i u teškim vremenima.“ Prema njegovom mišljenju, Merkel je upravo u kriznim situacijama mnogo toga ispravnog uradila.

Merkel, Štajnmajer i Rusija

Ni njemački mediji nisu jedinstveni u mišljenju o dodjeli visokog odlikovanja bivšoj kancelarki.

Tako „Rojtlinger general ancajger“ napominje da je ona, bez sumnje, imala velike zasluge i da se angažovala za Njemačku, ali to je bio njen zadatak, za to je bila birana i ponovo izabrana. Ona je položila zakletvu da će raditi upravo to i za to je primala platu od poreskih obveznika.“

„Noje osnabriker cajtung“ ističe pak da na kraju kancelarkinog mandata Njemačka nije bila savršena, ali jeste bila jaka zemlja: „Priznati to ne znači nekritičko ophođenje s njenim kursom, njenim odlukama. Ali, praviti se da je ona sama gradila Sjeverni tok, nije u skladu s istorijskim događajima.“

List takođe, kao i mnogi drugi komentatori, ističe skromnost bivše kancelarke koja je „pokazala kako neko može da se dokaže na najvažnijoj državnoj funkciji i bez naglašavanja ega i dominantnosti“.

Šta Štajnmajer nije spomenuo?

Ni „Štutgarter cajtung“ ne smatra da bi se prema Angeli Merkel trebalo odnositi samo kritički, ali aludirajući na njenu politiku prema Rusiji napominje: „Protiv preuranjenog proglašavanja za ’sveticu’ dodjelom Velikog krsta za zasluge, prije svega govori uporno odbijanje svake samokritike.“

Istog je mišljenja i „Frankfurter algemajne cajtung“: „Iritirajuće je istrajavanje Angele Merkel na tome da je u načelu sve uradila ispravno, a Štajnmajer je sada to još jednom potvrdio. Njemu je njegov orden već siguran, ali politika u kojoj je i on učestvovao nije ga zaslužila.“

I najtiražniji list „Bild“ oštro kritikuje govor njemačkog predsjednika i konstatuje da je to prije prikrivena samohvala, nego navođenje zasluga Angele Merkel.

Prema mišljenju komentatora tog tabloida, Štajnmajer u svom govoru nije objasnio čime je bivša kancelarka zaslužila tu najvišu počast.

Ujedno se navodi i šta u govoru nije pomenuto: „Krvavi ruski plin i prljava nafta Kremlja, od kojih su Merkel i Štajnmajer Njemačku učinili zavisnom? Štajnmajer nema nijednu riječ za to. (…) Istočna Evropa se ne spominje. Putinov gasovod Sjeverni tok, koji su on i Merkel progurali uprkos svim otporima nisu mu vrijedni spomena. Vladimir Putin, kojeg je Merkel navodno tako dobro znala da obuzda? Spominje se samo jednom, usput.“

A nedjeljnik „Špigel“ na svojoj internet-stranici zaključuje: „Merkel je veoma sporna ličnost i možda je trebalo da prođe još malo vremena prije nego što joj savezni predsjednik izda blanko-ček za njenih 16 godina.“