Biserko o masakrima u Srbiji: Ovo društvo glorifikuje oružje i ratne zločince, sve ukazuje na duboku bolest

Ovo je dramatičan uvod u unutrašnja pitanja i toliko dramatičan da pogađa sve slojeve u društvu, nisam sigurna da li se ovo društvo sposobno suočiti s tim, kaže osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Srbije Sonja Biserko u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Prema njenim riječima, sam režim u Srbiji se osjeća vrlo nesigurno, jer se po prvi put bave unutrašnjim pitanjima.

„Nije to više Kosovo, Republika Srpska, Crna Gora na kojima se generišu ta nacionalna osjećanja“, ističe Biserko.

Na početku, ipak, govori da je ohrabrujući pokazatelj empatija pokazana nakon užasnih zločina, od Ljubljane preko Sarajeva i BiH do Crne Gore i Kosova.

„To pokazuje da ta društva još uvijek imaju povezanost i da reaguju na sve što se dešava. To se i ranije dešavalo, kada su bile poplave 2014., kad je cijeli region uskočio i kada smo pomagali jedni druge. To je nešto što pokazuje da ljudskost opstaje i da su sva ta društva prekrivena politikom iza koje stoje političke elite kako bi što duže ostali na vlasti, promovišući, prije svega, nacionalizam, navodnu ugroženost od drugih, i tome slično. U određenim situacijama, cijela dimna zavjesa nestaje i pokazuje se ono što je pravo lice većine ljudi u regionu“, govori Biserko.

Prema njenim riječima, to je ohrabrujuće i potvrđuje da ima puno prostora za neku drugu vrstu komunikacije i za reintegraciju regiona na raznim nivoima.

„To je prosto neki utisak koji se javlja. I drugo, sva ta društva su pogođena sličnim problemima koje, zapravo, nijedna od tih elita adekvatno ne adresira, niti ih rješava. Ljudi prosto bježe iz ovih zemalja. Svi koji su ostali se manje-više suočavaju s ogromnim socijalnim i ekonomskim problemima, frustracijama, traumama, tako da sigurno prepoznaju to što se i ovdje dešava“, navela je.

Vezano za konkretne događaje i zločine, uzimajući u obzir mogućnost da je riječ o određenoj patologiji i „porodičnom kontekstu“, dodaje da je to ujedno i rezultat okruženja nedostatka određenih vrijednosti.

„Nedostatak uopšte jedne društvene atmosfere koja njeguje solidarnost, neku atmosferu koja pogoduje mladim ljudima. Činjenica je da mladi ljudi danas rastu – ne samo ovi danas već sve generacije od dvadesetih – u jednom nevoljnom društvenom okviru gdje su nestale sve vrijednosti na kojima je naša generacija odrastala. U međuvremenu se glorifikuju snaga, oružje, ratni zločinci i pri tome se relatvizuje odgovornost ovog društva, ovih elita, koje su stvarale tu atmosferu i podsticale na rat“, govori Biserko.

U Srbiji su, kako tvrdi, zločinci koji su islužili svoje kazne postali javne ličnosti. Neke od njih su čak zvali da komentarišu poslednje slučajeve.

„Oni su se žrtvovali za ‘nacionalne interese’, oni tumače sve što se dešavalo…Ta djeca koja rastu u takvom okruženju, nemaju nekakve modele na koje mogu da se ugledaju. Pritom društvena atmosfera je dodatno radikalizovana raznim desničarskim ideologijama, u čemu i Crkva ima veliku ulogu. Naime, u vakuumu poslije raspada tih socijalističkih vrijednosti uveli su vrlo arhaične vrijednosti koje su antimoderne. One se kriju iza „poročnih vrijednosti“, mada je ne znam šta to znači. One su protiv ljudskih prava, prava manjinskih zajednica… Sve to stvara konfuziju kod mlađih ljudi“, naglasila je.

Osim toga, Biserko dodaje da tu veliku ulogu imaju i mediji.

„Pogotovo oni s nacionalnim frekvencijama i njihovi sadržaji koji su sve samo ne ono što je potrebno za mladim ljudima. To su razni rijaliti, zadruge… Cijeli narativ u ovoj zemlji je podignut na jedan primitivan, vulgaran nivo. Sad djeca tu nalaze svoje heroje. Kristijan Golubović je nedavno imao spot u jednoj školi. Direktorka je dobila otkaz tek nakon ovih događaja. On se pojavljuje na Tik-Tok-ovima i raznim mrežama koje djeca koriste. Čak se pojavio profil gdje se glorifikuje dječak za kog se sumnja da je počinio zločin u beogradskoj školi koji ima pola milona pratioca!? To je dodatno zabrinjavajuće zato što djeca u tome vide nešto drugo“, upozorila je Biserko.

Svakako ovo društvo je duboko frustrirano, prije svega ulogom u ratu koji ne priznaju, a koji je tu stalno prisutan, napominje ona.

„Trideset godina se govori o ratnim zločincima. Naravno, drugačije ih kvalifikujući. Ali, oni su prisutni sve vrijeme u ovom društvu. Ne zato što ih promovišu samo ovi mediji, nego postoji pristup raznim sajtovima gdje na objektivniji način govori o tome što se dešavalo, pogotovo sajt Međunarodnog suda u Hagu (ICTY). Ima obilje informacija koje jesu frustrirajuće zato što ovo društvo nije slobodno da se s tim suoči. A za mlade ljude koji su, recimo, u ovom uzrastu kao što je dječak za kog se smatra da je odgovoran za ovaj zločin, oni prihvataju stavove svojih roditelja i društva, što čuju u medijima“, kazala je.

Krivotovrena istorija

S druge strane, dodaje, udžbenici istorije i drugih društvenih nauka su uglavnom krivotvoreni.

„Prema tome, to ukazuje na jednu duboku bolest koja sada treba da ide ka nekom ozdravljenu. Sada tu treba da se promisle mjere. Mislim da je reforma obrazovanja i kulturnog prostora vjerovatno početak jednog suočavanja s odgovornošću svih elita koje su učestvovale u kreiranju te atmosfere, rata i tome slično“, očekuje Biserko.

Šuška se o vanrednom stanju

Zaključuje da su dva zločina pokrenula reakcije u cijelom društvu.

„Da li će to iznjedriti neki protest u smislu zahtjeva za promjenama? U ponedjeljak je protest pred Skupštinom Srbije. Da li će to ići lančano i da li će biti dovoljno da se društvo mobiliše na promjene i zahtijeva ih? Vlast je odmah prebjegla restriktivnim mjerama i prijetnjama, razoružanju itd. To su samo na brzinu donesene odluke. Neke od njih su neophodne, kao što je, naravno, naoružanje. Ipak, šuška se o vanrednom stanju. To bi vodilo nekoj vrsti represije nad društvom. Bile bi to dodatne mjere koje bi doprinijele ionako već visoko autoritetnom režimu“, navela je Biserko.

Podsjećamo, prošle srijede je u pucnjavi u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ na Vračaru život izgubilo osmoro učenika i čuvar škole, a osumnjičeni za ubistvo je jedan od učenika te škole.

Samo dan kasnije, do masovnog ubistva došlo je i nedaleko od Mladenovca, kada je ubijeno osam osoba, a ranjeno njih 14. Potraga za osumnjičenim je trajala cijelu noć, nakon čega je on i uhapšen.