Vodeće zapadne zemlje prepoznaju Zapadni Balkan kao potencijalno područje krize, jer nijedan od problema iz devedesetih godina nije riješen, rekao je FoNetu vojni analitičar Aleksandar Radić i ocijenio da Evropa neće dozvoliti da u sjenci rata u Ukrajini dođe do destabilizacije regiona.
„Mi živimo, zapravo, u nekoj vrsti primirja koje je stvoreno pod snažnim pritiskom zapadnih sila“, rekao je Radić u serijalu razgovora Agreman, podsjećajući da su snage NATO na Kosovu, a trupe EUFOR u Bosni i Hercegovini.
„Postoji jasan stav Evrope da se ne smije dozvoliti da u sjenci rata u Ukrajini dođe do destabilizacije Zapadnog Balkana, što pokazuje i odluka da se u BiH uputi dodatnih 500 vojnika“, predočio je Radić.
Prema njegovoj ocjeni, postoji čitljiva poruka da postoje ozbiljne nacionalne podjele i da je potrebno izvršiti dodatni pritisak.
“Kao što je specijalni izaslanik SAD za region Gabrijel Eskobar rekao, neće se dozvoliti da u BIH počne rat. Za sada su prisustvo NATO i pritisak očigledni i prati se stanje na prostoru bivše Jugoslavije”, napomenuo je Radić.
Govoreći o toku rata u Ukrajini, on je upozorio da će, ukoliko bude potrajao i tokom ljeta, prerasti u višegodišnji sukob.
“Očigledno je da je ruska vojska, kad je krenula u rat, imala dimenzionirane zadatke za angažovanje mnogo manjih snaga nego što se do sada pokazalo”, rekao je Radić i procijenio da možemo da pričamo o ekvivalentu 200.000 ljudi.
On je uvjeren da će za rusku unutrašnju politiku biti “politički Rubikon”, ukoliko bi u rat u Ukrajinu bili poslati vojnici na odsluženju vojnog toka i rezervisti.
Kako je protumačio, onog trenutka kada pozovete rezerviste, bez obzira na to koliko je ruska država stroga i jaka, to je ozbiljno iskušenje.
“Ključno pitanje u ovom ratu je šta Moskva želi, jer “istorijsko obraćanje ” Vladimira Putina posle početka invazije ne daje ključni odgovor šta je cilj”, smatra Radić.
Dati su kontroverzni i konradiktorni argumenti, opravdanja za zauzimanje dobrog dijela Ukrajine, ali je rečeno i da nema namjere da se ona okupira.
Prema Radićevom viđenju, dosadašnje aktivnosti ukazuju na ambiciju da se pod kontrolom drži teritorija na kojoj je rusko stanovništvo.
Kako je napomenuo, to ide u prilog onima koji tvrde da je jedno od mogućih rješenja čak i podjela Ukrajine na dva dijela.
“Mnogi tumače ovaj rat kao posrednički protiv anglosaksonskog uticaja, jer su Amerika i Engleska mjesecima vodile tvrdu politiku prema ponudama Rusije za pregovore”, podsetio je Radić.
On misli da je onog trenutka kada je invazija počela, bilo jasno da NATO neće ući na teritoriju Ukrajine.
“Mnogo je razloga da se vjeruje da je ovo rat Anglosaksonaca do posljednjeg Ukrajinca protiv Rusije, ali Ukrajina nema druge nego da se osloni na zapadnu podršku, naročito što su neke članice NATO speremne da pruže neophodno naoružanje”, predočio je Radić.
Slanje dodatnih bataljona NATO u istočne članice Alijanse on objašnjava željom da se pokaže da postoji solidarnost, jer taj vojni savez ne postoji bez uzajamne odbrane.
To je želja da se pomogne članicama koje su “isturene” prema Rusiji ili su nekada bile dio SSSR, jer im nije svejedno ili zaziru od uticaja Moskve, objasnio je Radić i napomenuo da su za Srbiju interesantni bataljoni koji su razmješteni u Rumuniji i Bugarskoj.
“Za Srbiju je jasno da je okružena članicama NATO i da smo mi u dubini teritorije koju pokriva NATO. Alijansa je istočno i sjeverno od nas i Srbija može samo da posmatra šta se dešava”, rekao je Radić.
On smatra da se precjenjuje mogućnost da se u pregovorima Moskve i Kijeva u ovom trenutku pronađe rješenje, jer niko nije postigao nešto što bi bio opipljiv cilj.
“Rusija nije došla do tačke kada bi mogla da razgovara o tome, na primjer da je ukrajinska vojska uništena ili da je zauzet dio teritorije da bi Moskva mogla da kaže “hajde da vidimo kako da riješimo problem”, obrazložio je Radić.
Prema njegovim riječima, Ukrajina u ovom trenutku ima oružane snage, one jesu pod protiskom, ali je činjenica da poslije pet nedjelja rata nisu slomljene i da Rusi trpe gubitke.
“Mislim da još mnogo toga treba da se desi u ovom ratu da bi se došlo do faze u kojoj bi se moglo ozbiljno govoriti o pregovorima i o tome kakvo rješenje treba pronaći”zaključio je Radić.