NATO je u potrazi za nasljednikom generalnog sekretara Jensa Stoltenberga.
Bivši norveški premijer je na najvišoj poziciji za civila u NATO-u od oktobra 2014. godine. Članice Saveza su mu produžile ugovor do septembra 2022, ostavljajući nešto više od godinu dana za imenovanje nasljednika.
U sjedištu Alijanse formalne rasprave su tek započele, a očekuje se da će nasljednik Stoltenberga biti predstavljen na samitu čelnika NATO-a u Madridu krajem proljeća ili početkom ljeta sljedeće godine, piše “Politiko”.
Međutim, u Alijansi su već krenula nagađanja, a neki državnici, diplomate i analitičari kažu da je poslije 72 godine krajnje vrijeme da NATO imenuje prvu ženu na tu funkciju. Drugi kažu da bi, s obzirom na nastavak tenzija s Rusijom, izbor nekoga iz istočne Evrope poslao važan signal Moskvi.
Kad se spoje ova dva imperativa, na vrhu popisa kandidatkinja pojavljuju se tri imena: bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nekadašnja predsjednica Litvarnije Dalija Gribauskaite i aktuelna estonska predsjednica Kersti Kaljulaid.
Grabar-Kitarović, koja je bila prva hrvatska predsjednica od 2015. do 2020. godine, navodno je u prednosti, jer je već radila u sjedištu NATO-a kao pomoćnica glavnog predstavnika za javnu diplomatiju od 2011. do 2014. I u tom je poslu bila prva žena. Njeni oponenti kažu da je svoju političku karijeru gradila kao konzervativka desnog centra, da bi se približila tvrdoj desnici tokom neuspješne kampanje u predsjedničkim izborima 2019. godine.
Pod pritiskom populističkog protivkandidata pomaknula se udesno, što je dovelo do optužbi da se u kampanji verbalno približavala desničarskim biračima, da bi na kraju izgubila od bivšeg premijera iz lijevog centra Zorana Milanovića, navodi “Index”.