Petak, 26 Aprila, 2024
Rubrika:

Jutarnji list: Vučić izgara od želje da bude lider

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutrašnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom?

Pišu
Vlado Vurušić, Robert Bajruši

foto N1

Kuga 21. vijeka, kako zovu pandemiju koronavirusa, u ova je tri mjeseca stavila na čekanje, “u ler”, mnoge probleme ovih naših prostora. Podsjetimo da su se uoči pojave koronavirusa zaoštrili srpsko-crnogorski odnosi zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prosrpsko-ruske snage koje osporavaju crnogorsku nezavisnost organizovale su, uz logističku pomoć Srbije i SPC-a, protestne litije. Brisel i SAD bili su najavili novu etapu dijaloga Srbije i Kosova kada je konačno oformljena nova kosovska vlada Albina Kurtija (koja je u međuvremenu pala, a on je v.d premijera), ali je Aleksandru Vučiću epidemija koronavirusa došla kao pomoć jer se on užasava nastavka razgovora – oni, naime, ne predviđaju nikakvu korekciju granica koju on zagovara kao spasonosno rješenje za sebe i vjerovatno je završetak dijaloga osmišljen tako da Srbija prizna Kosovo, ali u busiji čeka Milorad Dodik koji na taj eventualni “razmjenjivački kosovski” mig kreće u rušenje BiH. Dodik je u BiH ponovno postavio pitanje opstanka države jer je na čekanju njegovo traženje za preispitivanje rada stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te u svom stilu najavio da BiH možda neće preživjeti pandemiju. “Srbi su sada zatočeni, Republici Srpskoj nije mjesto u BiH”, kaže Milorad Dodik.

Dakle, nakon Covida-19 Balkan će se vratiti starim netrpeljivostima, napetostima i borbama za pozicije, ali čini se da je pod plaštem korone na ove prostore stigla i jedna nova “sila” koja će se, u prvom redu u Srbiji, pokušati pozicionirati – Kina. Tako u Vučićevoj Srbiji očekujemo malu stisku svih onih s kojima on koketira – EU i Rusija, kojoj se sada priključuje i Kina. Vučić tako već u koroni počinje sjediti na čak tri stolice, što dodatno pojačava rizik njegove vladavine, iako su ga i EU i Moskva upozoravali da je puno sjedeti i na dosadašnje dvije klimave stolice. Vučićev rulet s tri metka u bubnju.

No, Balkan ipak iz pandemije izlazi i s novom geostrateškom pozicijom. Sjeverna Makedonija postala je članica NATO-a i dobila je zeleno svjetlo za pregovore s EU. Regija se u novim postpandemijskim vremenima i okolnostima vraća starim problemima, dodatno opterećena jačanjem autoritarnih sklonosti – tzv. orbanizacijom (po Viktoru Orbanu koji je sebi praktički pripisao apsolutističke ovlasti Luja XIV.). Orbanizam se osladio mnogima na Balkanu.

“Kada se život iole vrati u normalu, a naziremo kraj toga, polako ćemo se vraćati svakodnevnim problemima, sukobima, netrpeljivostima i ponovno će nas dočekati svi problemi koji su na nekoliko mjeseci stavljeni na stranu”, kaže za Jutarnji.hr beogradski politolog Boban Stojanović.

Izigravanje regionalnog lidera

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutrašnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom?

Stojanović smatra da Vučić neće gubiti vrijeme te će upravo zbog “svježeg” sjećanja na krizu, kako sada stvari stoje, izbore organizovati u junu ili julu. Stojanović je siguran da će Vučić iskoristiti svoju kampanju iz doba pandemije (praktički održava izborne skupove dijeleći medicinsku opremu i slično), a tako su usmjerene i ekonomske mjere – isplate kompanijama i zaposlenima kreću tek od 15. maja. I zbog najavljenog bojkota dijela opozicije jako mu je važno da se izbori ne otegnu jer mu je potreban svaki birač zbog izlaznosti.

Srbijanski politolog uvjeren je da će Vučić na tim izborima uvjerljivo pobijediti, vrlo moguće s više procenata nego što se očekivalo prije koronavirusa (izbori su trebali biti u aprilu), ali ističe: “Vjerujem da bi to mogla biti njegova posljednja izborna pobjeda”. Naime, u prilog mu, smatra Stojanović, neće ići produbljivanje ekonomske krize jer će mjere za oporavak biti usmjerene direktno i protiv njegovih članova i simpatizera, a s druge strane, reakcija na krizu i prije svega šaljiva konferencija za novinare krajem februara sigurno su stvorili velik dio antivučićevskih birača koji će se aktivirati ili će na nekim sljedećim izborima sigurno biti glasači neke druge (opozicijske) opcije.

Stojanović smatra da će zaokret prema Kini i Rusiji te okretanje leđa EU, što će njegovi birači lako prihvatiti, biti i kobni potez koji će dugoročno biti jedan od ključnih elemenata koji će voditi k njegovoj smjeni.

Brat Si

Upravo je Kina na Balkanu vrlo značajno pitanje postpandemijskog vremena, pogotovo jer je EU nezadovoljna kineskim ponašanjem i lažiranjem podataka o pandemiji. No, Vučić je izjavljivao kako je Kina pomagala, a EU nije poslala niti jedan respirator. Po Beogradu se velikim plakatima zahvaljivalo Si Đinpingu nazivajući ga bratom, režimski ljudi na kineskom su slali poruke zahvalnosti, čak je i ruska pomoć pala u drugi plan, što je izazvalo blago negodovanje Kremlja

Vučića bi to moglo stajati vlasti jer se on i održava najviše zahvaljujući podršci Brisela njihovim sredstvima budući da su ulaganja iz EU nekoliko desetina puta veća od ruskih ili kineskih, koji se prenaglašavaju. Vučić bi za pitanje Kosova koristio Rusiju, Kini nudi Srbiju kao poligon za prodor u Evropu, a za strana ulaganja bi EU, iako njegovi mediji otvoreno govore da od EU nema vajde. Konačno, šanse za proširenje prije 2030. godine na dugom su štapu, što Vučiću olakšava antievropsko ponašanje. No, teško da će to tako ići.

Stojanović je stoga siguran da će se Vučić okrenuti Kini i Rusiji. Za Kinu će koristiti narativ pomoći tokom pandemije koronavirusa, i to će mu kod njegovih birača jako pomoći jer je većina njih ionako raspoložena protiv EU. Ova situacija idealna mu je prilika za zaokret – prije svega zbog pitanja Kosova jer mu vrijeme ističe, a javnost traži određene pomake i rezultate. Kako bi to izbjegao, izvešće zaokret, ali će mu upravo to stvarati najveće probleme u budućnosti jer teško da bez podrške EU može dugo opstati na vlasti u Srbiji, razmišlja Stojanović. Vučić će pokušati napraviti zaokret, birači će to lako “honorisati”, ali će najmoćnije države EU takođe okrenuti ploču prema Vučiću, a takav rasplet za njega znači puko preživljavanje na vlasti.

Da su stvari ozbiljne, pokazuje i to što je šef diplomatije EU Josep Borel poručio da je nezadovoljan i zabrinut za Balkan te poručio kako je smiješno da se po Beogradu lijepe billboardi zahvalnosti Kini, a nema onih za EU koja pomaže najviše. Vučić se proslavio ljubljenjem kineske zastave i izjavom kako od EU nisu ništa dobili, iako su u Briselu rekli da su Srbiji odobrene desetine miliona eura bespovratne pomoći.

A Dodik dopunjuje Vučića: “EU je pala na ispitu solidarnosti. EU je svima pokazala koliko je rovita i dezorganizovana. Ostaće trajno nezadovoljstvo reakcijom, nesolidarnošću, odbacivanjem Zapadnog Balkana i svih nas ovdje od strane EU. Nismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru ni želju da nam pomognu”.

“Pitanje je hoće li biti BiH nakon ove pandemije. Republika Srpska je dokazala da ima prijatelje na sve strane svijeta. Raduje me što smo imali razumijevanje Srbije, Kine, Rusije, Mađarske”, ističe nadalje Dodik, ističući baš Mađarsku koja šalje pomoć RS-u, ali ne i Sarajevu. Dodik samo čeka kraj pandemije da ponovno nasrne na BiH.

Krizno žarište

“EU zna kako ne može sebi dopustiti luksuz da zapostavi Zapadni Balkan jer su svjesni da je to krizno žarište i da bi bez njihove stalne prisutnosti i financijske pomoći moglo doći do požara koji bi neizbježno zahvatio i EU. Osim toga, EU je svjesna da svako njihovo povlačenje ostavlja slobodan prostor drugim svjetskim silama koje preko Balkana pokušavaju završiti teritorijalne ili druge pretenzije u drugim krajevima svijeta”, smatra Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Ivana Marić ističe da će evroatlantske integracije biti glavna tema u sljedećim godinama, ako ne i decenijama. Veliku pažnju javnosti zaokupiće i briga za oporavak ionako loše ekonomske situacije koja se pogoršala zbog pandemije Covida-19, a još više zbog nesposobnih i neodgovornih političara.

“Sve to pratiće već uigrano podizanje nacionalnih tenzija kojima prikrivaju loše vođenje države, zloupotrebe položaja i uz koje je izborna pobjeda osigurana”, nije optimistična Ivana Marić.

Vlasti u Crnoj Gori takođe se pripremaju na nastavak protestnih litija prosrpskih opcija, koje su sada zbog korone stavljene u mirovanje. Destabilizacija Crne Gore će se nastaviti jer je za Vučića to prirodno političko stanje i njegov politički kod. U poziciji kad je „poraz“ oko Kosova evidentan, Crna Gora mu treba i zato da skrene „misli Srba“ s problema Kosova, ali da zadnjim atomima snage pokuša zadržati dominaciju nad regijom, jer kako je već mnogo puta kazano, “gubitkom” Crne Gore, ideja Velike Srbije i srpske dominacije („ Mi smo lideri regije“ Vučićeva je opsesija i frustracija) na ovim prostorima pada u vodu.

Kosovska petlja

Ali, što tek reći za pitanja srpsko-kosovskih odnosa koji nemaju naznaka normalizacije, iako je, što je pozitivno, isključena ratna opcija, i to prije svega jer Kosovo uživa zaštitu SAD-a. No, nakon pandemije i Beograd i Priština biće privedeni za pregovarački stol, a Kosovo se nalazi pred vrlo mogućim novim izborima. Albin Kurti otkrio je da je inicijativa njegova koalicionog partnera Demokratskog saveza Kosova (DSK) o izglasavanju nepovjerenja vladi 25. marta bila koordinirana sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika za dijalog Kosova i Srbije, Ričardom Grenelom. Ponovio je da je njegova vlada srušena samo zato što se “Grenelu žuri da se potpiše dogovor sa Srbijom”.

Kurti je Grenela optužio da je u tajnosti zagovarao nepošten sporazum koji uključuje teritorijalnu razmjenu između Kosova i Srbije, navodeći da će to donijeti “još veći broj izbjeglica u EU i SAD”. Prema njegovim riječima, takav dogovor ne može biti mirovni. “Može se dogoditi da je Grenela zaveo predsjednik Hašim Tači, ali isto tako je možda u iskušenju da dobije političke poene tako što će riješiti vjekovni spor”, glasi Kurtijevo pojašnjenje. EU je 3. aprila postavila slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka za svog izaslanika za problem Srbija-Kosovo, koji je odmah izjavio da Brisel ne namjerava odugovlačiti.

No, na Kosovu se pribojavaju da će pitanje “razmjene teritorija” ponovno doći na dnevni red kako bi se udovoljilo Vučiću i konačno riješilo to pitanje koje muči Evropu. No, njegovim rješenjem se i Rusiji izbija adut koji koristi kako bi bila akter balkanskih igara. Pred Balkanom su novi izazovi i nove prijetnje. I neće biti dosadno. Možda zažalimo za koronom.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve