Balkanci na crnoj listi: Kome je Amerika uvela sankcije

Ministarstvo finansija SAD uvelo je dodatne sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku zbog koruptivnih aktivnosti i narušavanja stabilnosti i teritorijalnog integriteta BiH. Međutim, Dodik nije usamljen na “crnoj listi” Amerike, na kojoj se već nalaze pojedini balkanski lideri, ali i ljudi povezani sa sferom kriminala.

Milorad Dodik nalazi se pod sankcijama SAD od 2017. godine. One su mu tada uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma.

Nove sankcije, kako je naglasio sekretar Trezora za terorizam i finansijsku obaveštajnu službu Brajan Nelson, prevashodno su uvedene zbog Dodikove destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaja demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je motivisano ličnim interesom, a ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog regiona.

Prema objašnjenju zvaničnika SAD, Dodik je otvoreno pozivao na jednostrani prenos državnih nadležnosti sa BiH na RS i preduzeo je akcije u pravcu jednostranog prenosa nadležnosti države. On se javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Uz to, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske grupe u BiH.

Dodik se smatra odgovornim za saučesništvo u korupciji vezanoj za Zapadni Balkan, direktno ili indirektno angažovanje u njoj.

“Uspostavio je patronažnu mrežu u BiH od koje ima koristi on i njegovi saradnici. Kao jedan od primjera svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS direktno bliskim poslovnim saradnicima. On se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana u RS”, zaključuje se u obrazloženju.

Sankcije su proširene i na firme iz Bosne i Hercegovine, prije svega na Alternativnu televiziju iz Banjaluke zbog povezanosti upravo sa Miloradom Dodikom, kojoj će biti zabranjenje sve finansijske transakcije na području Sjedninjenih Država. Kako se navodi u saopštenju, on je ugovore vezane uz ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, a novac iz javnih preduzeća usmjeravao na ATV.

Dodikovo ime našlo se na zvaničnoj internet stranici Ministarstva finansija SAD-a i Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (Office of Foreign Assets Control – OFAC).

OFAC izdaje listu osoba i organizacija koje predstavljaju prijetnju i kojima se zabranjuje ulaz i poslovanje na američkoj teritoriji.

Sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u svim zemljama koje se pridruže sankcijama.

Milan Radoičić i Zvonko Veselinović

Pored Dodika, na ovoj listi su se u decembru 2021. godine našli i srpski državljani braća Zvonko i Žarko Veselinović i Milan Radoičić.

Oni su kosovski biznismeni veoma bliski vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), a sam Radoičić je visokopozionirani predstavnik Srpske liste.

U obrazloženju sankcija je pisalo da je Veselinović vođa organizovane kriminalne grupe i jedan od najozloglašenijih korumpiranih ličnosti na Kosovu. Navedeno je i da je bio angažovan u šemi velikih razmjera za podmićivanje sa kosovskim i srpskim bezbjednosnim zvaničnicima, koji su omogućili trgovinu narkoticima i oružjem između Kosova i Srbije.

Američka administracija istakla je i kako je organizovana kriminalna grupa Zvonka Veselinovića optužena za navodnu umiješanost u ubistvo Olivera Ivanovića koje se dogodilo u januaru 2018. godine.

„Veselinović, Milan Radoičić, Željko Bojić i Marko Rosić, svi su navedeni u optužnici za ubistvo, a svaki je imao svoju ulogu u atentatu, odnosno zločinačkom poduhvatu“, stoji, između ostalog u obrazloženju.

Sali Beriša

Bivšem albanskom predsjedniku Saliju Beriši SAD su uvele sankcije sredinom 2021. godine.

Tada je američki državni sekretar Entoni Elinken naveo kako se Beriši i članovima njegove porodice zabranjuje ulazak u SAD.

„Korupcija bivšeg predsjednika Albanije Saljija Beriše podrila je demokratiju u Albaniji“, naglasio je tada Blinken.

Blinken je optužio Berišu za „umiješanost u korupciju“, između ostalog, i da je „koristio položaj i moć da omogući veliku materijalnu korist političkim saveznicima i članovima njegove porodice“.

Beriša je burno reagovao na optužbe o korupciji i istakao da je tužbu u njegovo ime podnio advokat kog je angažovao nakon što je Blinken odlučio da ga „proglasi za personu non grata, a poslije Soroševih dezinformacija“.

„Pozivam sekretara Blinkena da u ime transparentnosti dostavi sudu sve dokaze koje ima protiv mene i moje porodice“, rekao je Beriša na konferenciji za novinare.

Podršku je dobio o od aktuelnog predsjednika Iljira Mete, koji smatra da su sankcije sraman i nepristojan čin.

Meta je poslao otvoreno pismo Beriši u kojem je uvođenje sankcija protiv bivšeg premijera opisao kao čin iza kojeg stoji antialbansko lobiranje.

Inače, Beriša se našao u fokusu javnosti nakon što je u decembru 2021. godine pozvao svoje pristalice na protest u Tirani zbog dolaska srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i inicijative Otvoreni Balkan u kojoj su učestvovale Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Tada su pristalice Salija Beriše zapalile i gazile srpsku zastavu u Tirani.

Pod sankcijama i bivši oficir OVK

Među imenima Albanaca kojima je uvedena zabrana ulaska u SAD nalazi se Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodičlačke vojske Kosova (OVK).

Ljimaja je Haški tribunal optuživao za zločine protiv čovječnosti, nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva nad Srbima i Albanaca u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. Uhapšen je 18. februara 2003. godinr u Republici Sloveniji, a 4. marta 2003. je izručen Tribunalu u Hagu. Suđenje mu je počelo 15. novembra 2004. godine.

Sankcije su uvođene i Vojislavu Šešelju, Ratku Mladiću, Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću, ali i većini članova Karadžićeve uže porodice, uključujući njegovu ćerku Sonju.