Pobjeda Zorana Milanovića na hrvatskim predsjedničkim izborima predstavlja udarac konzervativnoj vladi premijera Andreja Plenkovića i njegovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici uoči parlamentarnih izbora kasnije ove godine, ali i rijetku pobedu kandidata ljevice u centralnoj Evropi gdje preovlađuju populističke snage, pišu svjetski mediji.
Rijetka pobeda kandidata ljevice
Milanovićeva pobjeda je rijedak trijumf kandidata ljevice na izborima za važnu funkciju u centralnoj Evropi gdje populisti i konzervativci pobjeđuju posljednjih godina, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).
Milanović se nada, navodi AP, da će vratiti određeni uticaj liberalima u pretežno konzervativnoj državi gdje Rimokatolička crkva ima znatan uticaj.
Iako je funkcija predsjednika u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, izbori u nedjelju su bili važan test uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju kasnije ove godine, ocjenjuje AP i ukazuje da bi Milanovićeva pobjeda mogla da omete konzervativnu vladu tokom predsjedavanja Evropskom unijom u prvoj polovini godine, kao i da smanji njenu kontrolu vlasti u izbornoj godini.
Bivši ljevičarski premijer je pobijedio dosadašnju konzervativnu predsjednicu, poslije obećanja da će od Hrvatske napraviti tolerantnu zemlju okretanjem stranice njene ratne prošlosti, navodi agencija Frans pres (Agence France-Presse) i ukazuje da se poraz dosadašnje predsjednice smatra teškim udarcem za vladajuću partiju.
Dok se najmlađa članica EU suočava s masovnim egzodusom, korupcijom i slabom ekonomijom, Kolinda Grabar Kitarović je vodila kampanju pod sloganom koji promoviše “pravu Hrvatsku”, sugerišući da samo samo konzervativni HDZ može istinski predstavljati zemlju. Milanović je, ističe AFP, takve izjave nazivao “veoma opasnim” i zalagao se za “normalnu Hrvatsku” kao liberalnu demokratiju koja promoviše ravnopravnost svih građana.
Grabar Kitarović je pokušavala da privuče desno orijentisane birače koji su u prvom krugu glasali za nacionalističkog narodnog pjevača, a Milanović je insistirao da je “rat završen” i da zemlja treba da se bori za svoje mjesto u Evropi, podvlači AFP.
Tijesna pobjeda Milanovića je ukor desničarskoj politici koja je u nedavnoj istoriji uglavnom dominirala u Hrvatskoj, piše portal Politiko (Politico).
Grabar Kitarović je tokom kampanje pokušala da udovolji patriotskim osjećajima, dok je kao predsjednica, navodi Politiko, povremeno izražavala krajne desne stavove veteranskih organizacija i televizijskih ličnosti koje podržavaju revizionističku istoriju Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.
S druge strane, Milanović dolazi iz Socijaldemokratske partije koja zastupa proevropske socijalno progresivne stavove i liberalnu politiku.
Ipak, dok rezultati izbora mogu ukazivati na odbacivanje ekstremno desnih osjećanja koje je prihvatio vladajući HDZ, promjena u stavovima nije radikalna, kaže politikolog Dejan Jović. On dodaje, navodi Politiko, da su glasači izabrali umjerenu promjenu i da se može reći da u sljedećih četiri godine Hrvatska neće krenuti putem Poljske ili Mađarske.
Korupcija kao jedno od glavnih pitanja
Jedno od glavnih pitanja prije glasanja je bila korupcija i kampanja Grabar Kitarović je ušla u probleme pošto je ona snimljena kako pjeva “Srećan rođendan” i daje tortu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je suočen s optužbama za korupciju, navodi Blumberg (Bloomberg)
Dok je Grabar Kitarović pokušala da dopre do glasača prihvatajući antiimigrantsku poziciju kao u drugim državama EU poput Poljske i Mađarke, Milanović je obećao da će odbaciti ekstremizam, da će se boriti protiv korupcije i zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske koji traže bolji život u zapadnoj Evropi.
Optužbe protiv gradonačelnika Zagreba dolaze u osjetljivo vrijeme za Hrvatsku koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom, ocjenjuje Blumberg i ukazuje da EU ispituje spremnost Hrvatske da usvoji euro i uđe u Šengensku zonu.
Optužbe o korupciji su odložile sličan pokušaj Bugarske, što dodaje pritisak na Hrvatsku, koja je po Transparensi internešnalu (Transaprancy Internationl) peta najgora članica EU po pitanju korupcije.
Blumberg takođe ukazuje da funkcija predsjednika, iako uglavnom ceremonijalna, obezbjeđuje političku platformu i da će opozicione socijaldemokrate nastojati da iskoriste prednost u suočavanju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.
HDZ u desno?
Pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima donijela je izazov po vlast Plenkovića i na nivou vlade i na nivou HDZ-a, koji je duboko podijeljen između krajnje desnice i desnog centra, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
HDZ je bio uzdrman kada je narodni pjevač Miroslav Škoro osvojio 24 odsto glasova u prvom krugu glasanja krajem decembra, pošto je vodio nacionalističku i antiestablišmentsku kampanju.
Očekivalo se, navodi britanski list, da bi Grabar Kitarović mogla pobijediti na izborima glasovima koji su u prvom krugu otišli u Škoru, ali je izlaznost pala u oblastima gdje je Škoro imao dobar rezultat prije dvije nedjelje.
Posmatrači sada kažu, ukazuje Fajnenšl tajms, da bi poraz Grabar Kitarović mogao osnažiti krajnje desno krilo Hrvatske demokratske zajednice. Plenković je, međutim, poslije objave rezultata, na pitanje novinara o podjeli u partiji rekao da će HDZ ostati fokusiran na demohrišćanske vrijednosti desnog centra.