Izvor: Jutarnji list
Dok mediji ne samo u regiji već i šire prenose zabrinutost zapadnih diplomata o mogućem izbijanju novih sukoba na Zapadnom Balkanu, paradoksalno se radi i na ukidanju granica između barem tri država u okviru planova o “Otvorenom Balkanu”.
Iza ove ideje stoje premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a pridružila im se i Sjeverna Makedonija. Za sada su izvan inicijative ostale Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo.
Zadnji summit ove inicijative je održan prošle sedmice u Beogradu. Gotovo u isto vrijeme kada je Brisel strijepio hoće li Savjet bezbjednosti UN-a odobriti produženje mandata vojne misije EU-a u BiH i upozoravao na opasne ideje i planove vođe bosanskih Srba Milorada Dodika koji vode prema novim sukobima, Vučić i Rama su u Beogradu uvjeravali i svoje građane i regiju i svijet da žele stvoriti “Otvoreni Balkan”, ukinuti granice između sebe, ukinuti potrebu za radnim dozvolama i stvoriti neku regionalnu Evropsku uniju.
Koliko god paradoksalno zvučalo, Srbija ima danas znatno bolje odnose s Albanijom nego s Crnom Gorom, a albanski premijer Edi Rama puno bolje odnose s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nego s političkim liderima Kosova.
Iz Beograda je Rama svojim sunarodnjacima na Kosovu uputio poruke kako “treba gledati u budućnost” te da se Kosovo treba priključiti u ovu inicijativu koja će svima donijeti bolji život, veće investicije i ekonomski rast.
Edi Rama je u Beogradu govorio o velikom povećanju srpskih turista u Albaniji ove godine. Vučić je govorio o tome da će se, zahvaljujući ovoj inicijativi, uskoro od Beograda do Tirane moći putovati bez kontrola na granicama.
Kosovo odbija učešće u ovoj inicijativi jer smatra da je cilj nova hegemonija Srbije u regiji. Ramu upozoravaju da je Albanija priznala i Kosovo i Crnu Goru kao nezavisne države te da između Albanije i Srbije ne postoje granice koje, eto, on i Vučić žele ukinuti.
EU nezadovoljna što joj je ‘oteta’ ideja
Iako Vučić govori da je ova inicijativa “otvorena za sve”, on izbjegava spominjati Kosovo već koristi izraz “Priština”. U vrijeme kada Srbija koristi najveće uvrede za Kosovo, prijeti čak i vojskom, odnosi s Albanijom su bolji nego ikada u istoriji.
Slični kao Kosovo i Crna Gora, i BiH, čiji stav u vanjskoj politici je nemoguće definisati zbog unutrašnjih konstelacija, smatra da treba ostati pri postojećim inicijativama poput Berlinskog procesa i sporazuma o stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta u skladu sa dogovorom postignutom na summitu u Sofiji, kojeg je podržala i Evropska unija.
Za mjesec dana će se u Tirani održati novi sastanak na vrhu inicijative “Otvoreni Balkan”. Vučić i Rama su dali svojim suradnicima zadatak da do tada pripreme i konkretne sporazume i memorandum koji bi se potpisali.
U cijeloj ovoj priči ostaje nepoznanica zašto Evropska Unija nema jasan stav o inicijativi “Otvoreni Balkan”. U principu, EU podržava svaku inicijativu koja ima za cilj povećanje saradnje u regiji. Ta je saradnja, između ostalog, i preduslov za put prema integracijama u EU i dio Procesa stabilizacije i pridruživanja.
No, zvaničnici Evropske Unije nisu sretni što su Rama i Vučić “oteli” ideju koja se već realizuje u okviru drugih procesa. Službeno, u EU kažu da “podržavaju inicijative koje su inkluzivne i u kojima učestvuju svi”. Dakle, ako se uzme u obzir da je u ovoj inicijjativi samo tri od šest država regije, onda se može smatrati da ona nije još uvijek inkluzivna.
‘Neće se pravdati…’
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u Beogradu rekao kako se on nema namjeru pravdati bilo kome, niti u regiji niti u EU. Edi Rama se na neki način čak i rugao crnogorskom premijeru, koji još uvijek nije odlučio hoće li pristupiti ovoj inicijativi ili ne.
Prema pisanju albanskih medija, Rama je rekao kako Crna Gora “misli da će sljedeće godine ući u EU!”. “Ako uđu u EU sljedeće godine, neka nam kažu kako im je to uspjelo. Ako ne, onda će doći u “Otvoreni Balkan”“, citiraju Ramine riječi albanski mediji.
Crna Gora vjerovatno sada oklijeva jer je pod pritiskom da dokaže da nije “prosrpska i proruska”. Nije slučajno da se premijer Crne Gore našao u Beogradu upravo iste večeri kada su tamo stigli i šef vlade Albanije Edi Rama i potpredsjednik vlade Sjeverne Makedonije.
Tako je on učestvovao na neformalnoj večeri, ali formalno ne i na sastanku “Otvoreni Balkan”.
Da nije lako stvoriti neku ravnotežu između ideja da je sve idealno u regiji, da se ukidaju granice i ostvaruje “Otvoreni Balkan” sa zveckanjem oružjem i prijetnjama, govori i klasičan primjer zatvaranja granica.
Srbija je izazvala skandal što nije dopustila bokserima s Kosova učešće na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Čak je i njemački ambasador ovo nazvao “primjerom zatvorenog Balkana”.
Bokseri iz Albanije su htjeli bojkotovati ovo prvenstvo, ali su rekli da im je iz vlade Albanije stigla naredba da to ne čine. A predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da on za ovo “nije znao”.
Za razliku od EU, koja nema jasan stav o “Otvorenom Balkanu” i u principu ne podržava tu ideju, ali ne smije to javno reći, Sjedinjene Američke Države su izrazile podršku, ali i oni traže da ta inicijativa bude uključiva i da u njoj učestvuju svi ravnopravno.
Bliskost Rame i Vučića
Problem je u statusu Kosova. Srbija neće dopustiti da Kosovo bilo gdje učestvuje kao država pa čak niti na Svjetskom prvenstvu u boksu, a Kosovo ne želi više biti učesnik u inicijativama gdje nije ravnopravna. Upravo insistiranje Kosova da prema Srbiji primjeni reciprocitet bila je iskra koja je podignula tenzije prije više od mjesec dana.
Zbog toga Kosovo kao jedinu pravu inicijativu smatra Berlinski proces kojeg je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. Na sastancima u okviru Berlinskog procesa i Kosovo je učestvovalo kao država. Čak i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je učestvovao na sastancima gdje je bila i zastava Republike Kosovo.
Jer očito to može kada su organizatori njemačka kancelarka Merkel ili francuski predsjednik Macron, ali ne i kada se neki skup organizuje u regiji. Iako Albanija smatra da Srbija treba priznati Kosovo, za sada neslaganje oko statusa Kosova nije prepreka u odnosima Tirane i Beograda, koji su najbolji ikada.
Odnosi Edija Rame i Aleksandra Vučića su tako dobri da oni, kako je nedavno u jednom razgovoru na televiziji rekao predsjednik Srbije, jedan drugome u telefonskim razgovorima prenose što pišu mediji u regiji o ideji “Zapadni Balkan”. Rama prenosi ono što pišu mediji na albanskom, a Vučić na jezicima koje on razumije.
“I mi se po pola sata smijemo na ono što u regiji pišu o tome”, rekao je tada Vučić.
Iza ove inicijative svakako stoji i razočarenje s Evropskom unijom. Albanija i Makedonija imaju puno pravo na to jer već godinama čekaju otvaranje pristupnih pregovora, što se ne događa, iako je Evropska komisija potvrdila da su ispunile sve uslove.
Srbija je takođe razočarana jer već dvije godine nije otvorila niti jedno novo poglavlje, a EU ni ne pomišlja davati bilo kakva obećanja o nekom mogućem roku za ulazak u EU pa čak niti za nekih deset godina.
Rama i Vučić poručuju da regija neće čekati Evropsku uniju i sama će, po ugledu na EU, ukloniti prepreke slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.
Ali i dalje problem s ovom inicijativom ostaje to što u njoj učestvuju samo tri od šest država regije.