U vrijeme obnavljanja nezavisnosti Miodrag Vlahović bio je šef crnogorske diplomatije. Deceniju i po kasnije ocjenjuje da je Crna Gora, bez obzira na propuste, neznanje i raznorazne inercije i promašaje, učinila značajne iskorake na svim poljima. Ulazak u NATO, smatra, ima istorijski značaj. Vlahović napominje da je napredak evidentan, mada je svakako moglo bolje i više.
Posebno naglašava da Crnu Goru treba da mijenjaju oni koji je poštuju i vole.
“Odluka na referendumu je bila demokratski čin koji je stvorio pretpostavke da se Crna Gora, kao suverena i nezavisna zemlja, vrati na put obnove političkih i ekonomskih potencijala i da povrati kapacitete na kulturnom planu, u najširem značenju te riječi, za obnovu svog građanskog i nacionalnog identiteta.
Mislim da je moglo biti učinjeno mnogo više i bolje. Moja sadašnje osnovno osjećanje, koje nije novijeg datuma, jeste da sam zabrinut i nezadovoljan”, rekao je Vlahović u intervjuu Anteni M.
Vlahović kaže da Crnu Goru treba da mijenjaju oni koji je poštuju i vole.
“Iako bi mnogi iz sadašnje vlasti mogli da mi odmah prigovore kako nemam pravo da njih isključujem iz te kategorije – onih koji poštuju i vole našu zemlju, Crnu Goru, dakle – spreman sam da se izložim tom riziku i ostanem neshvaćen ili (vrlo) pogrešno shvaćen. Dakle, mijenjao bih, da mogu, one koji upravljaju bitnim socijalnim, kulturnim, ekonomskim i političkim procesima. To ne znači da bih na njihovo mjesto doveo, odnosno vratio, one koji su do avgustovskih izbora obavljali mnoge značajne funkcije”, rekao je bivši šef crnogorske diplomatije.
Ističe da nisu imena problem, nego način razmišljanja i način rada i djelovanja.
“Nemoguće je dva puta zagaziti u istu rijeku. Samim tim, uzaludan je napor, naivno je očekivanje i neozbiljna je težnja da se vratimo tamo đe smo, do skora, bili. Mnoge su greške činjene godinama – od koncepcijskih do kadrovskih – da bi se želja za promjenom i boljitkom svela na tu vrstu jeftine (samo)obmane.
Na ekonomskom planu – moramo ozbiljno razmisliti i naći novi rezon i novu koncepciju održivog razvoja, koja će, pored ostalog, aktivirati sve one potencijale i mogućnosti koji leže i čekaju neiskorišćeni, marginalizovani i zaboravljeni”, kazao je Vlahović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, bez obzira na propuste, neznanje i raznorazne inercije i promašaje, učinila značajne iskorake na svim poljima.
“Ulazak u NATO ima istorijski značaj. Napredak je evidentan, od ekonomije, do kulture i obrazovanja, mada je svakako moglo bolje i više”, dodao je on.
Na pitanje da li smatra da je nezavisnost Crne Gore nepromjenljiva ili pak ugrožena, budući da mnogi ukazuju na urušavanje građanskog koncepta države i tekovina 21. maja, Vlahović kaže da “najopasniji scenario može biti da se crnogorska državna samostalnost svede na praznu formu”.
“Svjedoci smo ciljanom i sračunatom ugrožavanju i razgradnji vrijednosti i principa demokratske i građanske Crne Gore, a posebno njenog istinskog muktikonfesionalnog i multietničkog karaktera i sadržine.
Najopasniji scenario može biti da se crnogorska državna samostalnost svede na praznu formu, da ostane samo ljuštura sa insignijama nezavisne i suverene države, kojoj bi neko drugi, sa strane, sa bliskih i daljih adresa, mogao određivati sadržinu, karakter, orijentaciju, interese i perspektive – da od naše države ostane samo okvir u koji bi ne-crnogorski i van-crnogorski faktori i centri moći stavili sliku ili, još gore, falsifikat slike koja njima odgovara”, naglašava Vlahović.
Komentarišići priče o raznim “non pejperima” i prekrajanju granica, Vlahović kaže da ga od toga priča više zabrinjava inercija i nespremnost da se spozna i da se reaguje na opasne i destruktivne procese koji su u toku.
“Tu mislim, prvenstveno, na domaće adrese, i pojedinačne i kolektivne, ali i na neke inostrane – čije kašnjenje, loša procjena i nerazumijevanje naše ukupne zbilje može proizvesti nesagledive loše posljedice. Nadam se ne i nepopravljive, ali i to je onespokojavajuća mogućnost kojoj smo izloženi”, istakao je on.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru za pet godina, Vlahović kaže da nas vidi i nada se da će tako biti – kao društvo i državu koja je prebrodila i naučila nešto iz teške lekcije i ispita koji sada polažemo – bili toga svjesni ili ne.
“Pošto spadamo u one koji su – prevashodno sopstvenom krivicom, primorani da uče na sopstvenim greškama – nadam se da ćemo, svi zajedno, bez gubitaka i najtežih lomova, naučiti nešto dobro iz svih propusta, promašaja, loše politike i loših odluka koji su nas doveli dovde”, zaključio je Vlahović.