Evropska komisija je objavila pregled Ključnih nalaza iz Godišnjeg izvještaja za Crnu Goru za 2023. godinu.
“Što se tiče političkih kriterijuma, izvještajni period su obilježile napete i konfrontirajuće pozicije koje su dovodile do blokade političkog sistema. Političkom situacijom je dominirala Vlada u prelaznom mandatu, koja nije imala povjerenje Skupštine, i Skupština koja nije bila u stanju da okupi jasnu i stabilnu većinu za nastavak reformi. Štaviše, bojkot velikog dijela Skupštine uticao je na njen rad”, navodi se u ključnim nalazima Izvještaja o Crnoj Gori za 2023. godinu.
Kako se ocjenjuje, nije bilo stvarnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u odnosu na jačanje parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade. Postojao je nedostatak usmjerenja u vezi sa pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke evropskih poslova. U nekoliko navrata, Vlada i/ili Skupština su izabrali da ignorišu preporuke Evropske komisije i/ili Venecijanske komisije.
Donošenje Zakona o Skupštini kojim bi se uredili odnosi između Skupštine i izvršne vlasti je na čekanju.
“Održani su lokalni izbori u 14 opština (oktobar 2022), predsjednički izbori (mart/april 2023) i parlamentarni izbori (jun 2023). Novi saziv Skupštine i nova Vlada su formirani krajem oktobra 2023. Izborne posmatračke misije Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi pratile su predsjedničke i parlamentarne izbore”, piše u Izvještaju.
Ove misije su, kako se dodaje, i jedne i druge izbore ocijenile kao mirne i konkurentne uprkos nekim proceduralnim nedostacima. Mandat skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je u julu 2022. bez opipljivih rezultata. Pravnom okviru je potrebna sveobuhvatna reforma i usklađivanje izbornog zakonodavstva, prava glasa i kandidature, transparentnost, mehanizmi rješavanja sporova i nadzor finansiranja i medijskih aktivnosti kampanja. Ova, zajedno sa drugim pitanjima, ostaju neriješena. Odsustvo funkcionalnog Ustavnog suda između septembra 2022. i februara 2023. ozbiljno je uticalo na izborne procese.
“Što se tiče upravljanja, vlada je svoje nadležnosti vršila u tehničkom mandatu od avgusta 2022. i s ograničenom odgovornošću, zbog nemogućnosti političkog sistema da formira novu vladu ili pristupi vanrednim izborima. U kontekstu nejasnih pravila koja regulišu nadležnosti vlade u tehničkom mandatu, Vlada je nastavila da donosi važne odluke i da otpušta i imenuje ključne javne funkcionere. Ključne pozicije su nastavile da se popunjavaju u svojstvu vršilaca dužnosti. Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje razlog za zabrinutost”, navodi se u Izvještaju.
Takođe, u februaru 2023, Vlada u tehničkom mandatu je usvojila svoj godišnji Program rada za 2023. Ukupno gledano, transparentnost upravljanja i dalje je problem i Vlada je često pribjegavala proceduralnoj mogućnosti usvajanja odluka bez formalnog održavanja sjednica Vlade. Oba predsjednika na funkciji tokom izvještajnog perioda odbila su da potpišu zakone usvojene nakon raspuštanja Skupštine.
“Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, treba poboljšati pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva. Političari – uključujući i one na najvišem nivou – često su ocrnjivali rad organizacija civilnog društva i prijavljeni su pojedinačni slučajevi verbalnih napada. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom”, dodaje se.
Crna Gora je takođe, umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave. Ukupno, postignut je ograničen napredak. Usvojen je novi Program reforme upravljanja javnim finansijama, i započeta je njegova implementacija. Nasuprot tome, nije bilo promjene u izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja regulišu rad državne službe, a koja su uvela snižene uslove u odnosu na potrebne kvalifikacije i široka diskreciona prava imenujućih vlasti za razriješavanje dužnosti šefova organa uprave.
“Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ne poštujući preporuku Evropske komisije. Sniženi uslovi su izvor stalne zabrinutosti u odnosu na princip zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetentnosti i nezavisnosti državnih službenika. Stalne kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka ekspertize o pitanjima vezanim za proces pristupanja EU i sveukupno usporavanje tempa reformi. Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Djelotvornu podjelu odgovornosti unutar javne uprave tek treba uspostaviti”, stoji u izvještaju EK.
Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je u cjelini ostvarila ograničen napredak.
“Nije postignut napredak u reformi pravosuđa, do sada najizazovnijoj oblasti vladavine prava. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava s dubokom institucionalnom krizom koja je rezultirala slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost države da sprovodi pravdu. Osim toga, sistem je, pored ostalih slabosti, i dalje pogođen pitanjima odgovornosti. Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze u oblasti osnovnih prava prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvu koje reguliše ljudska prava. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu ostaje da se dopuni u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika nastavlja da se poboljšava, ali tek treba da budu postignuti opipljivi rezultati na starim slučajevi napada”, navodi se u Izvještaju.
Crna Gora je, kako se ocjenjuje, postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije. Postignut je ograničen napredak. Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje koje zabrinjava i preovlađuje u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Crna Gora nije dovoljno unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim i međunarodnim standardima. Nekoliko slučajeva korupcije visokog profila je pod istragom. Crna Gora i dalje treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu opasnu pojavu. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije. Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije su kvantitativno poboljšani. Međutim, potrebno je dodatno osigurati njenu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost. Zakon o sprečavanju korupcije treba poboljšati.
“Što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, Kancelarija specijalnog tužilaštva je žustro postupila u pokretanju nekoliko istraga visokog profila, koji izgleda da ukazuju na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona. Pravosudni sistem Crne Gore treba da pokaže snažan, strog, dosljedan i nedvosmislen odgovor. Crna Gora mora dodatno da poboljša bilans rezultata u istragama, krivičnom gonjenju, pravosnažnim presudama i oduzimanju imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Treba sprovesti odvraćajuću i efikasniju politiku krivičnih sankcija i reagovanja krivičnog pravosuđa kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti. Treba poboljšati efikasno i sistematsko korištenje finansijskih istraga i zaplijene i oduzimanja imovine. Napori u ovoj oblasti politike prvenstveno bi trebalo da budu usmjereni na one sektore koji su najranjiviji na korupciju”, dodaje se u Izvještaju.
U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava. Međutim, potrebni su dodatni napori da se ovaj okvir u potpunosti implementira. Takođe su potrebne izmjene postojećih zakonskih rješenja, posebno u oblasti nediskriminacije. Izvještajni period je i dalje bio obilježen polarizacijom i podjelama. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, osobe LGBTIQ) i dalje su bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
“Trend porasta broja femicida, s nedovoljnim odgovorom od strane vlasti, te slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje su ozbiljni razlozi za zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore da se osigura efikasna primjena zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe. Crna Gora mora da pojača napore u sprovođenju efikasnih, djelotvornih i nezavisnih istraga kako bi se pozabavila slučajevima policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe prinudnih mjera”, piše u Izvještaju.
Crna Gora ima pluralističko i raznoliko medijsko okruženje i ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja. Ukupno, postignut je ograničen napredak. Generalno, vlasti su obezbijedile brz i efikasan odgovor organa za provođenje zakona i institucija na nove slučajeve nasilja nad novinarima. Međutim, nije bilo djelotvornog sudskog odgovora na stare slučajeve. Vlada je uključila civilno društvo i medijske aktere u izradu nacrta novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela da finalizuje zakonske predloge i predstavi ih Skupštini.
“Vlasti treba da pojačaju napore da se djelotvorno sprovedu preporuke na čekanju ad hoc Komisije za praćenje istraga napada na novinare, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima. RTCG, nacionalni javni emiter, nastavio je da proizvodi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i tokom izbornih perioda. Potrebni su dalji kontinuirani napori kako bi se ispunili najviši standardi medijskog integriteta i odgovornosti, suzbijanje dezinformacija i ograničavanje efekata onlajn uznemiravanja i govora mržnje. Medijsko okruženje ostaje politički visoko polarizovano, s neujednačenom primjenom novinarskog etičkog kodeksa i profesionalnih standarda. Potrebno je uspostaviti vjerodostojne i efikasne mehanizme samoregulacije kako bi se jačao medijski integritet i profesionalizam”, dodaju.
Takođe, što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Ekonomska ekspanzija se nastavila snažnim tempom u 2022, podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Nepovoljne okolnosti dolazile su od inflatornih pritisaka izazvanih globalnim rastućim cijenama roba.
“Deficit tekućeg računa povećao se sa brzom ekspanzijom izvoza i uvoza. Ekspanzivna fiskalna politika podstakla je domaću potražnju i doprinijela vrlo visokom rastu neto plata. Budžetski deficit se značajno povećao, a nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova. Situacija na tržištu rada se poboljšala, ali strukturni problemi su i dalje prisutni, uključujući velike regionalne razlike i rodne razlike, sivu ekonomiju i visoku stopu nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih”, navodi se.
Bankarski sektor je, ocjenjuje se, ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća se povećao, ali napori da se poboljša poslovno okruženje i upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu su usporeni usljed političke neizvjesnosti.
“Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi s pritiscima konkurencije i tržišnih kretanja unutar EU. Obrazovni sistem se suočava s brojnim izazovima, kao što pokazuju rezultati međunarodnih testova. Iako je javno finansiranje istraživanja i razvoja i dalje skromno, postignut je određeni napredak u privlačenju privatnih investitora. Nastavljeni su napori da se unaprijedi zelena i digitalna tranzicija, ali i dalje postoje veliki infrastrukturni nedostaci, jer administrativni i finansijski kapaciteti za identifikaciju i određivanje prioriteta i sprovođenje velikih javnih investicija ostaju ograničeni, te predstavljaju prepreku u korištenju podrške EU. Uprkos određenom napretku u metalurškom sektoru i dobrim rezultatima u turizmu, potrebni su napori da se proširi uska proizvodna baza Crne Gore. Niska dodatna vrijednost domaćih proizvoda, ograničena veličina lokalnih preduzeća i njihova niska stopa učešća u izvozu predstavljaju prepreke za povećanje produktivnosti i konkurentnosti lokalnih preduzeća”, piše u Izvještaju.
Crna Gora je, između ostalog, ostvarila napredak u statističkoj metodologiji i prenosu podataka Eurostatu i strateškom okviru za finansijsku kontrolu. Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na usklađivanje svoje statistike s Evropskim sistemom računa i jačanje budžetske inspekcije i upravljačke odgovornosti u javnoj upravi. Crna Gora je umjereno pripremljena/ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki. U 2022. godini postignut je određeni napredak u usklađivanju s pravnom tekovinom EU i daljem unapređenju funkcionisanja sistema elektronskih nabavki. Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da se fokusira na djelotvornu implementaciju zakonodavstva u oblasti javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava. Takođe bi trebalo da se u potpunosti uskladi s pravilima javnih nabavki EU u svim slučajevima, kao na primjer kod dodjele koncesije za upravljanje aerodromima.
“Što se tiče dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, Crna Gora je ostala posvećena promociji dobrih bilateralnih odnosa s drugim državama u procesu proširenja i susjednim državama članicama EU. Crna Gora je generalno aktivna učesnica u regionalnoj saradnji”, dodaje se u Izvještaju.
Što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze iz članstva, važan rad na usklađivanju i pripremama za implementaciju pravne tekovine EU odvijao se u mnogim oblastima, iako mnogo sporijim tempom nego što se očekivalo.
Klaster unutrašnjeg tržišta je ključan za pripreme Crne Gore da ispuni zahtjeve unutrašnjeg tržišta EU i od velike je važnosti za moguće mjere rane integracije i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.
“Ostvaren je napredak u nadzoru tržišta, akreditaciji i standardizaciji; pravima intelektualne svojine i usvajanju nove, sveobuhvatne nacionalne strategije o intelektualnoj svojini; transparentnosti državne pomoći; bankarstvu; zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti. Crna Gora sada treba da se fokusira na usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti standardizacije; jačanje Zavoda za zapošljavanje; nastavak usklađivanja s Direktivom EU o uslugama; sprovođenje novih pravila poštanskog tržišta; intenziviranje napretka u razvoju kvalifikacija za regulisane profesije; ubrzanje napretka u elektronskoj registraciji preduzeća, kretanju kapitala i plaćanjima, uključujući i sticanje imovinskih prava; usvajanje novog zakona o privrednim društvima i zakona o korporativnom računovodstvu; dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti intelektualne svojine; usvajanje mape puta koja se odnosi na završna mjerila u oblasti konkurentnosti i državne pomoći i dalji napredak u slučajevima državne pomoći, uključujući složene slučajeve; obezbjeđivanje zaštite potrošača i zdravstvene zaštite; i sprovođenje zakona koji usklađuju zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU u sektoru osiguranja i tržišta kapitala”, piše u Izvještaju.
Klaster konkurentnosti i inkluzivnog rasta ima značajne veze s Programom ekonomskih reformi Crne Gore. Napredak je postignut u kontroli duvana, penzijama, industrijskoj politici, operacionalizaciji Fonda za inovacije, oporezivanju i olakšavanju trgovačke djelatnosti. U oblasti ekonomske i monetarne politike, u toku je rad na implementaciji akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU. Crna Gora sada treba da se fokusira na nezavisnost medijskog sektora i donošenje zakona o audiovizuelnim medijima; usklađivanje sa pravnom tekovinom EU o porezu na dodatu vrijednost; koordinaciju rada na ekonomskim i monetarnim pitanja; zakon o radu i zakon protiv diskriminacije, zaštitu na radu; analizu industrijske politike i izradu nove politike, istraživanje i inovacije, obrazovanje i obuke, te implementaciju kompjuterizovanog tranzitnog sistema kompatibilnog sa EU.
“Zelena agenda i klaster održive povezanosti imaju značajne veze s Programom ekonomskih reformi Crne Gore, Ekonomskim i investicionim planom Komisije i Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Ostvaren je napredak u uspostavljanju „dan-unaprijed energetskog tržišta“ i državne kontrole luka, ali napredak je bio ograničen u odnosu na životnu sredinu i klimatske promjene. Crna Gora sada treba da se fokusira na strategiju zelene tranzicije u energetskom sektoru, uključujući planove pravedne tranzicije za gašenje elektrane u Pljevljima; donošenje i implementaciju zakona o željeznici; reviziju Strategije razvoja saobraćaja i značajno pojačanje napora u oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vode i vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena, uključujući usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana bez daljeg odlaganja”, dodaje se.
Klaster resursa, poljoprivrede i kohezije obuhvata politike povezane sa strukturnim fondovima i investicionim fondovima EU i razvoj kapaciteta za preuzimanje odgovornosti kao buduće države članice EU. Napredak je ostvaren u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz donošenje nove Strategije; hrani i ribarstvu i akvakulturi, regionalnoj politici i strukturnim instrumentima, finansijskim i budžetskim odredbama. Crna Gora sada treba da se fokusira na početak implementacije programa IPARD III, brže usklađivanjivanje zakonodavstva u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i ribarstva i akvakulture, unepređenje prehrambenih objekata i kontrole bezbjednosti hrane uz nastavak planova vakcinacije protiv bjesnila po potrebi; potrebe kohezione politike EU za izgradnju kapaciteta za rukovanje programima Instrumenta za pretpristupnu pomoć pod indirektnim upravljanjem; i pravila upravljanja sistemom sopstvenih resursa.
“U klasteru vanjskih odnosa, Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa svim stavovima, deklaracijama i zajedničkim pozicijama Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU, uključujući sankcije. Takođe je nastavila da sprovodi mjere u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta zasnovanog na pravilima EU, uključujući saradnju u okviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Savjeta za regionalnu saradnju”, navodi se u Izvještaju..
Jačanje administrativnih kapaciteta za primjenu pravne tekovine EU ostaje važan izazov za Crnu Goru, uključujući hitnu potrebu da se ponovo stabilizuje funkcionalna pregovaračka struktura.
“U oblasti migracija, legalna radna migracija u Crnu Goru je nastavila da raste. Tokom 2022. godine, izdato je 29 319 dozvola za privremeni boravak i rad, uglavnom za sezonske radnike. Tokom 2022. godine, registrovano je 8 519 migranata koji su ilegalno prešli granicu, što je dvostruko više u odnosu na 2021, odražavajući regionalne trendove. Registrovano je ukupno 8 320 lica koja su izrazila namjeru da zatraže azil, ali je samo 175 lica podnijelo zahtjev za azil, a 9 lica dobilo status međunarodne zaštite. Crna Gora nastavlja da prima najveći broj ukrajinskih državljana na Zapadnom Balkanu, kako u apsolutnim ciframa tako i proporcionalno stanovništvu (1%). Sporazum o readmisiji sa državama članicama EU između Crne Gore i EU je nastavio da se sprovodi na zadovoljavajući način”, stoji u Izvještaju.
Crna Gora i EU potpisale su novi Sporazuma o statusu, koji omogućava raspoređivanje Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Frontex-a) bilo gdje u Crnoj Gori. Preduzeti su koraci ka daljem usklađivanju vizne politike Crne Gore sa politikom EU, iako su potrebni dalji napori u tom pogledu. Crna Gora mora nastaviti s naporima da se izbori sa migracionim pritiskom, razvijajući međunarodnu saradnju u oblasti readmisije, jačajući kapacitete za krivično gonjenje mreža krijumčarenja migranata; i uspostavljajući moderan sistem prikupljanja podataka o migrantima. Program ekonomskog državljanstva za investitore je ukinut krajem 2022.