Picula: EU može sarađivati samo sa vladom koja dijeli evropske vrijednosti

EU koja zaista želi Crnu Goru u svom članstvu, može iskreno i partnerski sarađivati samo sa onom kombinacijom stranaka na vlasti koje dijele određene vrijednosti sa njom, ocijenio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV, autorke Bojane Dabović.

“Ako je riječ o političkim opcijama koje govore da treba povući priznanje Kosova, da treba prestati pomagati Ukrajini, ako su protiv sankcija Putinovom režimu doista je teško zamisliti da Brisel može komotno sarađivati sa takvom vladom”, kazao je Picula.

Dodaje da je jako bitno formirati stabilnu vlast jer Crna Gora mora nastaviti igrati predvodničku ulogu u pregovaračkom procesu, te da je ovo zanimljiv trenutak kada su u pitanju šanse za tako nešto.

“Crna Gora već godinama nije zatvorila nijedno poglavlje i njen pregovarački ritam ovisi o formiranju nove vlade i njenom političkom kapacitetu da sprovede reforme. Čekaonica ispred vrata EU se nakon prošle godine naglo napunila i mislim da je ovo šansa za Crnu Goru da nama, koji zagovaramo proširenje pokaže argumente, dok smo još u mandatu a to je iduće godine, da je spremna nastaviti putem strukture koja je iznijela ove pregovore i da je spremna da poštuje 80 odsto očekivanja građana Crne Gore da će nihova država biti članica EU. To političari ne smiju zaboraviti”, poručuje Picula.

Picula ističe da je jučerašnji nacrt izvještaja Evropskog parlamenta za Crnu Goru očekivano mozaičnog karaktera i da u njemu ima puno stvari o kojima će, kako kaže, biti više riječi u kasnijoj fazi rada na ovom dokumentu.

“Riječ je o događajima koji su obilježili politička zbivanja u Crnoj Gori, od visoke polarizovanosti političke scene do različitih zakonskih dokumenata koji nijesu rješavali probleme nego su produbljivali postojeće podjele, kao što je to Zakon o predsjedniku koji je crnogorski parlament donio uprkos preporukama Venecijanske komisije. Takođe, konstatovali smo da Crna Gora mora mnogo više da uradi na suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije i mnogo drugih elemenata o kojima ćemo moći više razgovarati za koji mjesec, kad izvještaj poprimi puniji profil”, naglašava Picula.

Ukupan utisak, kako kaže, jeste da je Crna Gora mogla mnogo više da uradi u proteklih godinu dana.

“Činjenica je da tokom ‘prevratničke’ 2020. godine, u kojoj se zbog uticaja Putinove agresije na Ukrajinu ponovo vratio apetit za proširenjem EU, Crna Gora nije zabilježila napredak, što daje određenu notu ovom izvještaju i to je poziv na aktivnost”, kazao je Picula.

Rezultate nedavnih izbora u Crnoj Gori Picula komentariše na način da je jedna dilema otklonjena, ali da je pitanje hoće li biti formiranja nove vlade.

“Izlaznost je uvijek prvi pravi rezultat izbora, jer pokazuje zainteresiranost javnosti za glavni demokratski proces. Rekordno niska izlaznost može da znači da građani Crne Gore imaju sve niža očekivanja od stranaka i politike ili da su neke konfliktne teme ‘izdušile’, ali u svakom slučaju političke opcije koje su zadobile povjerenje moraju pronaći teme koje će biti relevantne za same građane, kako bi se njihova participacija na nekim idućim izborima povećala”, smatra Picula.

Dodaje da raspored izbornih rezultata očigledno traži koalicijsku vlast, ali da to nakon izbora 2020. nije ništa novo.

“Bilo bi dobro da ta vlast izbjegne probleme koji su raskolili već dvije koalicijske vlade, i brzo formira vladu sa reformskom agendom. Ako se to ne dogodi i kriza se nastavi, ne može donijeti ništa dobro demokratskom sistemu. I rezultati i izlatnost ovih izbora sadrže dovoljno materijala za one koji će formirati vlast da izvuku prave poruke”, naglašava Picula.

Na pitanje kakvu novu vladu Crne Gore očekuju u EU, Picula odgovara da je to veoma jasno.

“U izvještaju koji pripremamo ne nalazi se ništa revolucionarno novo što Crnu Goru, kao kolektivna ocjena, ne prati već godinama. Tu nema nepoznanica samo je pitanje da li se može dogoditi vlast koja će uspjeti da koncentriše ljudske resurse koji će početi otklanjati probleme. Volio bih da to bude proevropska, reformska vlast koja će biti odgovorna prema biračima”, kazao je Picula.

Srbija je bila i ostala epicentar svih kriznih situacija i procesa na Zapadnom Balkanu

Picula se osvrnuo i na odnose Beograda i Prištine, te istakao da je Srbija bila i ostala epicentar svih kriznih dešavanja na ZB.

“Pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem Srbija vlastite demokratske deficite izvozi, i to u formi podsticanja kriza, u dobrom dijelu svog susjedstva. Nakon obnove interesa za politiku proširenja prošle godine, danas vidimo obnovu većeg dijela starih konflikata u regiji. Dobar dio tih problema ima potpis Beograda”, navodi Picula.

Podsjeća da se najveća eskalacija nasilja na sjeveru Kosova u posljednjih deset godina, desila svega četiri-pet mjeseci nakon novog Briselskog sporazuma, koji je, kako kaže, trebao biti neka vrsta političke infrastrukture za trajno rješenje problema izmedju ove dvije države.

“Umjesto trajnog rješenja imamo eskalaciju, i vrlo brzo se nakon obećavajućeg povratka dijalogu iz februara, stvar vratila na početne postavke. U ovom trenutku EU prema Kosovu, koje trpi veliki pritisak, mora pokazati bar dio strpljenja kakvo godinama pokazuje prema Vučićevoj Srbiji”, smatra Picula.

Dodaje da će u nastavku rješenja krize ove dvije države morati da žrtvuju neke tvrdokorne stavove, da to mora učiniti Kosovo ali, kako kaže, u većoj mjeri Beograd.

Vučićevu najavu da će Srbi na sjeveru Kosova na Vidovdan 28,juna krenuti u formiranje srpske autonomne oblasti, po istom scenariju kako je devedesetih u Hrvatskoj forrmirana SAO Krajina, Picula komentariše kao narativ koji je potpuno svojstven Vučiću.

“On se sada nalazi pod daleko većim pritiskom događaja u samoj Srbijii, tako da sve što radi usmjereno je da stekne dodatni legitimitet kako bi se nosio sa sve većim nezadovoljstvom srbijanskih građana. Te njegove izjave treba znati čuti, ali ih treba znati i dimenzionirati”, navodi Picula.

Vučićev odnos prema Hrvatskoj i Sloveniji za Piculu nije iznenađujući, te ističe da je on veoma konsekventan u političkom ponašanju, još od devedesetih godina kada je Hrvatska dijelom bila okupirana od strane vlasti kojoj je Vučić pripadao.

“Ništa se kod njega nije promijenilo osim što su mu okolnosti dopustile da vodi jednu tako veliku i ozbiljnu državu kao što je Srbija. Njjemu je više stalo da ima dobar odnos sa radiklaima i sa različitim autokratama, koji su često i geopolitički rivali, nego što želi da ima dobar odnos sa državnicima EU. Pitanje je do kad će se to tolerisati”, poručuje Picula.

Ističe da tek treba vidjeti pod kojim će okolnostima doći do korjenito promijenjenog stava Brisela prema Beogradu, ali je siguran da rat u Ukrajini i bliskost sa Putinom ne mogu biti karta sa kojom se ulazi u EU.

Kada je u pitanju inicijativa Otvoreni Balkan, Picula je ponovio svoje protivljenje ovom projektu.

“Smatram da se radi o nedorečenom projektu koji ulazi u jedan prostor koji sasvim dobro pokriva Berlinski proces, koji traje već više od deset godina. OB je američka inicijativa koja se trudi da bude kompatibilna sa pregovaračkim pristupnim procesom država Zapadnog Balkana, ali favorizovanje Beograda u tom projektu nije osobito podsticajno za druge zemlje koje žele biti članice EU”, zaključuje Picula.