Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da su prošlogodišnja dešavanja u Crnoj Gori obilježile političke blokade i stagnacija na evropskom putu.
On je večeras u Evropskom parlamentu predstavio izvještaj tog tijela o napretku Crne Gore.
Prema njegovim riječima Crna Gora je najdalje odmakla na EU putu i otvorila sva poglavlja, kao i da 80 odsto građana podržava ulazak u EU.
“Crna Gora je predvodnik politike proširenja u praksi i to se ne smije zanemariti. Proteklu godinu obilježile političke blokade i stagnacija na EU putu. Deset godina pregovaranja, ali nijedno poglavlje nije zatvoreno pet godina”, rekao je Picula i istakao da je za ispunjavanje mjerila za poglavlja 23 i 24 potreban pregovarački tim, jer u prethodnom periodu pregovaračka struktura nije bila funkcionalna.
On je ponovio stavke iz izvještaja u kojima se navodi da nije bilo napretka u pravosuđu, kao i da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala bio ograničen.
Podsjetio je i na direktan uticaj Srpske pravoslavne crkve na događanja u državi.
“Najdgovornijima za proces želim puno uspjeha kako bismo Crnogorke i Crnogorke ubrzo mogli poizdraviti kao članove Evropske unije”, zaključio je Picula.
Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji je kazao da se Evropa suočava sa neizvjesnim vremenima zbog rata uz Ukrajini.
“U promjenljivom geopolitičkom kontekstu naš prioritet je i dalje ZB. Više nego ikad želi uvesti ovaj region u EU: Evropa ne prestaju Zagrebu ili Budempešti, nego i ZB pripada Evropi. Sada treba raditi brzo i sa potpunom posvećenošču i voljom institutcija”, rekao je Varhelji.
Kazao je da se proces i dalje temelji na strogim, ali pravednim uslovima što znači da će tempo pregovora zavisti od napretka u reformama.
“Otvorene su prilike onima koji žele ubrzati reforme i koji pokazuju posvećenost, a to je nešto s čime se Crna Gora mora suočiti. Nova vlada je zacrtala prioritet, put ka EU. Spremni su preuzeti na sebe reforme jer to žele građani. Nadamo se da će Crna Gora očuvati usklađenost sa vanjskom politikom EU što znači da moramo uključiti i druge evropske partnere u mehanizme kako bi se ublažile ekonomske posljedice rata. EU je i dalje glavni partner Crne Gore”, rekao je Varhelji.
Crna Gora, kako je istakao, zaostaje kad je riječ o sprovođenju projekata koje EU fiannsira što znači da u upravna tijela treba zaposliti ljude koji će raditi na sprovođenje tih programa.
“Regionalna saradnja je od ključne važnosti na putu ka EU i ona će ojačati prilike koje se pruđaju Crnoj Gori. Od nove vlade očekujemo jačanje povjerenja u institucije, pokretanje međustranačkog dijaloga. Sledeći mjeseci su ključni, prije poglavlja 23 i 24 se nijedno poglavlje neće zatvoriti”, rekao je Varhelji.
Poslanica Željana Zovko kazala je da se EU zalaže za Crnu Goru, jer kako je kazala, treba im dobar primjer uspjeha na Balkanu.
Pozvala je Brisel da obrati više pažnje na region, jer kako je kazala, neriješena pitanja iz regiona, mogu se preliti i na zemlje Evrope.
Poslanik Kremen Grošelj kazao je da je Crna Gora pokazala političku zrelost
“Pitanje je da li će dovesti do šire društvene platforme za ostvarivanje evropske platforme. Treba nadoknaditi kašnjenje u reformama jer samo sa reformama Crna Gora će se pokazati kao prva zemlja koja će ući u EU iz tog regiona”, kazao je on, navodeći da je ključno upravljanje odnosima sa crkvenim zajednicama, posebno sa SPC.
Tomas Vajc kazao je da je EU izgubila dio kredibiliteta zbog neispinjenih obećanja koja su davali Crnoj Gori.
“U slučaju Crne Gore moramo govoriti o pristupanju, zatvarati poglavlja, jer oni računaju na našu podršku kako bi mogli nadoknaditi kapacitet koje su izgubili u prošlosti”, rekao je Vajc.