Četvrtak, 2 Maja, 2024
Rubrika:

Petrović: Iz Skupštine juče koncertom poslata jedna sumorna slika

''Poslata je jedna najblaže rečeno sumorna slika iz parlamenta, da ih zapravo većinu nije briga za ljudske patnje i ljudsku bol, da čak ni na godišnjicu zločina Štrpci ne mogu da na ljudski način to obilježe, nego su poslali, oni koji su to planirali, poslali su vrlo necivilizacijsku i neljudsku poruku iz Crne Gore, odnosno kako oni vole da kažu ''od predstavnika naroda koji su ih birali''''

Nažalost, već duži period iz Skupštine Crne Gore, društvu se šalje jedna vrlo loša slika, i slika koju političari i političarke koji djeluju kako oni kažu “u ime naroda” i koje narod plaća, ne bi trebalo sebi da dopuste ni u jednom trenutku, kazala je Aida Petrović, feministkinja i mirovna aktivistkinja u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV.

“Juče smo prisustvovali jednom zgražavanju svega što se desilo, da se nakon odavanja pošte minutom ćutanja žrtvama čija je godišnjica juče bila, zločina u Štrpcima, nakon toga je počelo tzv. njihovo kulturno uzdizanje. Ono što sam mogla da pročitam iz medija, jeste da je to projekat Ženskoga kluba i da se tako nešto često dešava i u evropskim parlamentima i da to treba za sve poslanike i poslanice treba da bude faktor iznenađenja.”, kazala je ona.

Petrović se, kako je istakla, pita da li je baš na jučerašnji dan koncert planiran po nekom projektu i ako jeste, da li je moglo da se odloži da se himna “Oda radosti” svira juče u parlamentu nakon odavanja počasti žrtvama zločina Štrpci.

“Na taj način su zapravo poslali užasnu poruku prije svega roditeljima i porodicama preminulih, i da su imali samo naum da je najmlađa žrtva imala 16 godina iz Bara, nije juče bilo mjesto ni za kakvu muziku makar ona bila i ozbiljna, a kamoli sprovođenje projekata na dan kada su monstruozno ubijene žrtve 1993. godine i kojima se groba ni do dana današnjega ne zna. Poslata je jedna najblaže rečeno sumorna slika iz parlamenta, da ih zapravo većinu nije briga za ljudske patnje i ljudsku bol, da čak ni na godišnjicu zločina Štrpci ne mogu da na ljudski način to obilježe, nego su poslali, oni koji su to planirali, poslali su vrlo necivilizacijsku i neljudsku poruku iz Crne Gore, odnosno kako oni vole da kažu “od predstavnika naroda koji su ih birali””, kazala je Petrović.

Kako dodaje Petrović, nju ne predstavljaju, u svoje ime se ograđuje od svega onoga što se juče dogodilo u Skupštini Crne Gore i od svega onoga što bi uradili da se bilo kome desio takav zločin.

Svaki čin nasilja, diskriminacije, nepoštovanje sjeni preminulih, ma kako se oni zvali, ma koje vjere i nacije bili, zaslužuje osudu ako se to ne uradi kako zaslužuju mrtvi, ističe Petrović.

Kada je riječ o građanskom aktivizmu u Crnoj Gori, Petrović naglašava da je njena generacija, dok su bili studenti/kinje, bila mnogo aktivniji po pitanju aktivizma, jer su događaji zahtjevali češće proteste.

“Naša svijest ide u pravcu – ako protesti nisu masovni, oni ne ukazuju na nešto što je vrlo bitno i ne mogu ništa da promjene – to nije tačno. Tačno je da građanska svijest kod nas nije na zavidnom nivou, što se tiče građanskih protesta. Svuda su građanski aktivisti i aktivistkinje ti koji ukazuju na probleme jednoga društva, koje treba nekada urgentno rješavati, a nekada postoji i neko vrijeme kada se u kratkom periodu ili malo dužem mogu riješiti. Kod nas to nije bio slučaj ako se vratimo u ove posljednje tri godine”, rekla je Petrović.

Kako dalje navodi, postojala je mala kritična masa građana i građanki, koji su kontinuirano skoro na svako loše reagovanje Vlada, ministara, samih poslanika, pojava u društvu, izlazili na ulice i protestovali, ali u tome smo bili usamljeni, ne samo usamljeni nego su bili i žigosani.

“Govorili su da smo strani plaćenici, da radimo za jednu Vladu, pa drugu, da smo dobili ogroman novac, da smo zapravo tu zbog toga što rušimo sistem, državu i mnogo toga što nema veze sa realnošću i stvarnošću. Dakle, ljudi su se bavili onime što zapravo ne postoji, a ne onim problemom na koji smo mi ukazivali, izlažući sebe, svoja tijela i svoje porodice u javnom prostoru. Posebno je teško za žene biti u javnom prostoru, jer ta svijest da žena bude u prostoru, da protestuje i ukazuje na problem, kod nas nije ni približno dobro razvijena niti ima podršku i od samih žena, mogu da kažem. Što se tiče društvenog aktivizma u Crnoj Gori, kada je trebalo najviše da bude na sceni, da bude bitan i ukazuje na probleme, on je u nekim periodima potpuno zamro. Kasnije, došlo je do nekog većeg buđenja aktivista/aktivistkinja, ali ne naravno u obimu u kojem je trebao biti na javnoj sceni, makar ja to tako vidim”, kazala je ona.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

3 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Merlin
28.02.2023-11:25 11:25

Čuj “feministkinja i mirovna aktivistkinja” ? :) Da vam ukinu nvo finansiranje, prodavala bi mini fini na slovenskoj plaži.

dragan
28.02.2023-13:34 13:34

Svaka vast Gospodjo! Respekt!

dragan
28.02.2023-14:00 14:00

Svaka cast Gospodjo! Respekt!