Od osam zakona planiranih programom pristupanja, Vladi nije predložen nijedan

U ovom ministarstvu nije realizovana nijedna obaveza vezana za planirane zakone. Očekivanja naših evropskih partnera bila su da će se dobra praksa prethodne vlade nastaviti, s obzirom na to da je vladajuća većina uvjeravala Brisel o posvećenosti ključnom spoljnopolitičkom prioritetu “članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji”, kaže za Pobjedu advokatica Marijana Laković Drašković, inače, bivša pomoćnica ministra pravde u prethodnoj vladi.

Resor Ministarstva pravde ključan je za ispunjavanje kriterijuma iz poglavlja 23 i 24, bez kojih Crna Gora ne može napredovati u pregovorima za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali tokom mandata Vlade Zdravka Krivokapića u ovoj oblasti nije urađeno ništa što nedvosmisleno potvrđuje i nedavno usvojeni izvještaj o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2021. godinu, a koji pokazuje da resor pravde od osam zakona planiranih programom pristupanja nije predložio Vladi nijedan zakon.

“U ovom ministarstvu nije realizovana nijedna obaveza vezana za planirane zakone. Očekivanja naših evropskih partnera bila su da će se dobra praksa prethodne vlade nastaviti, s obzirom na to da je vladajuća većina uvjeravala Brisel o posvećenosti ključnom spoljnopolitičkom prioritetu “članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji “, kaže za Pobjedu advokatica Marijana Laković Drašković, inače, bivša pomoćnica ministra pravde u prethodnoj vladi.

Finalizacija započetih obaveza koju, dodaje ona, aktuelna vlada nažalost nije sprovela vodila bi realizaciji privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, što je, ističe sagovornica Pobjede, uslov za ulazak Crne Gore u završnu fazu pregovora.

“Međutim, desilo se suprotno. Resor pravde, koji je sada dio Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nesumnjivo ključni resor kada je u pitanju proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ali su i mediji, generalno, malo izvještavali o radu ovog ministarstva “, napominje Laković Drašković.

Resor pravde, kao ni tužilaštvo i sudstvo, kategorična je sagovornica Pobjede, nijesu ispunili ni očekivanja građana, niti evropskih partnera.

“Proces dosadašnje reforme, kada su ove institucije u pitanju, nije dao očekivane rezultate. Od dolaska aktuelne vlasti, njihov rad otežavaju i svakodnevna dnevno-politička dešavanja koja u fokus stavljaju tužilaštvo i sudstvo “, dodaje ona.

Ističe da je resor pravde u mandatu Vlade Duška Markovića ostvarivao izvanredne rezultate koji se, prema njenim riječima, ogledaju u činjenici da je za sve četiri godine trajanja te vlade imao 100 odsto realizovanih obaveza planiranih programom rada Vlade, kao i programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“To je lako provjerljivo uvidom u godišnje izvještaje o realizaciji ova dva programska dokumenta, kao i u godišnje i periodične izvještaje Evropske komisije u kojima je zakonski okvir, kako u oblasti organizacije, tako i funkcionisanja pravosuđa, ocijenjen kao dobar, za razliku od prošlog izvještaja u kojima je resor pravde oštro kritikovan “, podsjeća Laković Drašković.

Prethodna vlada, naglašava ona, sve obaveze, kao što su usklađivanje propisa sa novim direktivama EU, kao i preporukama ugovornih tijela Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, radila je u komunikaciji sa relevantnim međunarodnim ekspertima i bile su u završnoj fazi izrade prije dolaska aktuelne vlade. Među njima su bile i izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, Zakona o upravnom sporu…

“Tokom mandata ove vlade, nešto duže od godine, resor pravde, od osam zakona planiranih programom pristupanja, nije predložio Vladi nijedan zakon, odnosno nije realizovao nijednu obavezu kada su ti zakoni u pitanju. Radi se o veoma značajnim izmjenama kao što su: Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o porijeklu imovine, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakon o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU”, objašnjava Laković Drašković.

Ukazuje i na činjenicu da se izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, koje je trebalo da budu urađene radi usaglašavanja sa novom Direktivom o zaštiti zviždača iz 2019. godine, nijesu ni našle u Programu rada Vlade za 2021. godinu, ni u Programu pristupanja Crne Gore EU za trogodišnji period.

“Takođe, u Programu rada Vlade za 2021. godinu, nijesu se našle ni izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama koji je trebalo da se usaglasi sa GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije “tijelo Savjeta Evrope) preporukama, kao ni srednjoročni plan racionalizacije pravosudne mreže “, ističe Laković Drašković.

Ona poručuje da se nije smjelo dozvoliti da resor pravde funkcioniše na nivou koordinatora, odnosno bez ministra nakon smjene Vladimira Leposavića u junu 2021.

“Bez uspostavljene i jasne podjele odgovornosti unutar Ministarstva nemoguće je obezbijediti punu funkcionalnost i očekivane rezultate koji bi odgovorili potrebama građana, a samim tim i potrebama integracionog procesa. Koliko je meni poznato nikada se nije dogodilo da realizacija planiranih zakonskih obaveza Crne Gore prema EU u ovom, ali niti u bilo kojem drugom resoru, bude nula “, zaključila je ona, uz konstataciju da o posvećenosti ove vlade članstvu Crne Gore u EU, možda, dovoljno govori činjenica da je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava od juna ostavljeno bez ministra.

Vladimir Leposavić smijenjen je nakon što je u crnogorskom parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika, negirao genocid u Srebrenici i doveo u pitanje presude evropskih sudova u ovom slučaju. Krivokapić je, pritisnut reakcijama šokiranih međunarodnih adresa na izjave crnogorskog ministra pravde, tražio od njega da podnese ostavku, što je on odbio, nakon čega je premijer Skupštini dostavio inicijativu za Leposavićevo razrješenje.

Namjera premijera bila je da on preuzme rukovođenje Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, ali kako nije dobio „zeleno svjetlo“ za svoj plan, imenovao je ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića za koordinatora ovim resorom.

Krivokapić je razriješio Sekulovića prošle sedmice, pošto je krenuo u obračun sa ljudima lojalnim potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću čija je partija, sa koalicionim partnerima, inicirala smjenu aktuelne izvršne vlasti. Krivokapić je imenovao sebe za rukovodioca ovog resora.