Ušli smo u začarani krug prebacivanja odgovornosti i mnogo više moramo da povedemo računa o tome da nivo kulture dijaloga izdignemo na viši nivo, poručio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u emisiji “Pressing” na Gradskoj TV.
Kada je riječ o ekonomskoj situaciji, na nju su, kaže, pored spoljnjih, uticali i unutrašnji faktori – politička nestabilnost koja je u značajnoj mjeri uticala na poslovanje privrednih subjekata, održivost poslovnog ambijenta i samu predvidivost.
“Ukoliko se kreće u proces povratka doprinosa na zdravstvo, ne treba prebacivati odgovornost ni na koga drugoga, već vidjeti da li postoje određeni drugi mehanizmi da se vrati taj doprinos”, ocijenio je Mulešković.
Dodao je da je Crna Gora zbog političke nestabilnosti platila cijenu gubitka investicija.
“Nestabilnost, nekomunikacija, nedosljednost i netransparentnost u donošenju odluka mogu samo da kreiraju probleme. Ako želimo da budemo demokratsko društvo koje želi da bude članica EU, moramo da naučimo da prihvatimo odgovornost. Prihodi u budžetu su rasli dominantno zbog rasta cijena. Kad dođe do rasta cijena, stopa PDV-a jeste ista, ali imate veću osnovicu i samim tim više prihoda”, pojašnjava Mulešković.
Neophodno je, naglašava, uzeti u obzir stopu inflacije.
“Često govorimo da smo imali rekordne prihode od izvoza, uvoz je isto na rekordnom nivou. Sve se to dešava zbog povećanja cijena. Treba da vidimo da li smo količinski nešto povećali, a čini mi se da nijesmo jer upravo to je nešto što treba da nam bude vodilja je li naša ekonomija rasla, ili ne”, smatra Mulešković.
Zaduženje za ovu godinu, dodaje, planirano je na minimum 600 miliona eura.
“Prema mom mišljenju, to će da bude veliki problem za Crnu Goru, jer stanje na globalnom nivou nije dobro kada je riječ o kamatnim stopama. Ministar Aleksandar Damjanović je rekao da ne vidi da je aranžman sa MMF-om izvjesan, već je ostavljeno kao opcija. Uzima se aranžman sa Svjetskom bankom za nekih 80 miliona eura”, poručuje Mulešković.
On ističe da MMF ima pravila koja država mora da poštuje, upravo zbog toga što dobija kredite po sniženim kamatnim stopama.
“Prvo i osnovno je fiskalna disciplina – kontrola javnih rashoda, zarada u javnom sektoru, zapošljavanja i svega ostalog, a to je nešto sa čim Crna Gora ima problem posljednje dvije godine. Država koja ima 650.000 stanovnika, a zaposlenost u javnom sektoru je preko 60.000. To je frapantan podatak jer moramo da znamo da se budžet puni od rasta javnog sektora”, navodi Mulešković.
Privreda, kako zaključuje, treba da bude privlačna za mlade ljude.