Najavljeno povećanje minimalne penzije na 450 eura ne bi trebalo da, u većoj mjeri, uslovi rast cijena, kaže ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
“Povećanje jeste veliko u dijelu penzija, ali količina novca u opticaju neće toliko porasti, tako da ne bi trebalo da dođe do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica”, navodi Mulešković i dodaje da je ono što brine to što dolazi do povećanja svih ostalih troškova poslodavaca, što može da uslovi dodatno povećanje cijena.
Raduje, kaže, to što je došlo do stabilizacije cijene goriva i nema povećanja cijene električne energije.
Mulešković kaže da bi Vlada i poslodavci trebalo da nastave dijalog i nađu rješenje za stabilizaciju cijena.
Bilo je za očekivati da dođe do povećanja penzija, jer su penzioniri zajedno sa socijalno ugroženim kategorijama najviše trpjeli, kaže Mulešković, ali naglašava da najavljeni način povećanja nije dobar, jer diskriminiše veliki broj penzionera.
“Trebalo je raditi na linearnom povećanju penzija, jer to je način za zaštitu svih penzionera i samog penzionog sistema. Činjenica je da su cijene rasle i da u protekle dvije godine imamo ukupan rast cijena 25 odsto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića su u prosjeku rasle oko 25 procenata, tako da je rast cijena negdje anulirao rast penzija”, kaže Mulešković i poručuje da su dodatne mjere potrebne kako bi se zadržao životni standard”, navodi Mulešković za Antenu M.
On navodi i da je došlo do stabilizacije na globalnom nivou, pa ne bi trebalo da bude većih spoljnih faktora koji bi uticali na rast cijena.
“Rast cijena mogu usloviti isključivo domaće politike tj. ukoliko dođe do povećanja osnovnih troškova privrednika”, kaže Mulešković, za Antenu M.
“Vlada trba da vidi sa privrednicima koji su to fiskalni i parafiskalni nameti koji u velikoj mjeri opterećuju privredu i koji bi mogli da se smanje tokom ove godine i da smanjenjem troškova poslodavcima reaguju na stabilizaciju cijena”, kaže on i dodaje da Vlada i privreda mogu da nastave akcije “stop inflaciji”, ali da bi u tom dijelu trebal puno više se fikusirati na socijalno ugrožene kategorije koje bi imale određene benfite.
Mulešković, takođe, kaže da Vlada može kroz dijalog sa finansijskim institucijama da razmotri povećanje kamatnih stopa na depozite, jer to je, kako objašnjava, jedan od instrumenata koji se koristi za smanjenje novca u opticaju, a time i za stabilizaciju cijena.
“Od juče je počela i implementacija Zakona o međubankarskim naknadama koji u značajnoj mjeri može uticati na pad cijena, jer je došlo do smanjenja procenta transakcije koji se naplaćuje prilikom kartičnog plaćanja, pa su troškovi poslodavaca niži i upravo Vlada bi trebalo da komunicira sa poslodavcima da se taj trošak ukalkuluše u cijenu kako bi se za tu razliku smanjile određene cijene”, kaže Mulešković.