Premijer Duško Marković u parlamentu je odgovarao na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.
Komentarišući političku situaciju u našoj zemlji u odgovoru na pitanje poslanika Miodraga Lekića, Marković je podsjetio na slučaj iz 2016. kada je je u Vladu ušla opozicija.
“To je bio jedinstveni slučaj u svijetu da apsolutna većina u Parlamentu i kada Vlada dobije apsolutnu podršku na glasanju o povjerenju ustupi mjesta u Vladi opoziciji na ključnim pozicijama. Nema potrebe da se ugledamo ni na Albaniju ni na bilo koga drugoga, mi imamo našu sposobnost i imamo mogućnost da taj model pretvorimo održiv politički pristup. Ajde da se vratimo tome. Ja čujem ovih dana nikad sa DPS-om, nikad dok je Đukanović predsjednik stranke. Neće nama stranke nastale prije 10-15 dana određivat ko će nam biti predsjednik stranke. Da ne mislite da mi uživamo 30 godina na vlasti, mi želimo da podijelimo odgovornost sa opozicijom. Nama treba 60 odsto zajedničkih političkih napora da Crna Gora bude Monako. Ima tu šansu. Ali ako hoćemo da se optužujemo, da se etiketiramo, onda što bi narod rekao kome obojci, kome opanci”, kazao je Marković.
Slučaj Koverta
Marković je rekao da je odgovor na slučaj davanja koverte novca bivšem gradonačelniku Podgorice dala Agencija za sprječavanje korupcije kao i da Specijalno državno tužilaštvo sprovodi sveobuhvatne aktivnosti, te odluku o tome kakve će konsekvence snositi neko ako je prekršio zakon ne donosi predsjednik Vlade već nadležne institucije.
Odgovarajući na pitanje predstavnika Kluba poslanika SNP-DEMOS Miodraga Lekića da li je smatra da zbog tog slučaja treba da bude nekih posljedica „za vrh vlasti ove zemlje“ premijer Marković je rekao da će poštovati svaku odluku koju donesu nadležne institucije.
„Ja zaista vjerujem da Vi ne prizivate neke prijeke sudove u Crnoj Gori, koji bi preko noći odlučivali ko će snositi posljedice. Apelujem da upravo poslanici šalju poruke javnosti da se moraju poštovati institucije i njihove odluke. Vidjećemo kakve će te odluke u konačnom biti“, rekao je predsjednik Vlade.
Neće prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom
Marković je rekao je da Vlada Crne Gore neće prekinuti diplomatske odnose s Ruskom Federacijom nakon presude za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine.
On je odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Nebojše Medojevića, kojeg je interesovalo da li će Vlada prekinuti diplomatske odnose s Rusijom, nakon presude u kojoj se tvrdi da su državni organi i službe te države učestvovale u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera.
“Nigdje ne stoji tvrdnja da su državni organi Rusije učestvovali u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera Mila Đukanovića”, odgovorio je Marković.
On je poručio da će Vlada Crne Gore strpljivo i razumno nastojati da te odnose podigne na viši nivo.
“Vjerujem da takvo vrijeme dolazi”, rekao je Marković.
On je rekao da ruski biznismeni ulažu u Crnu Goru jer je naša zemlja investiciona destinacija u kojoj imaju “investicionu i ličnu slobodu”.
Marković tvrdi i da ne postoje rizici po mir i stabilnost u Crnoj Gori nakon presuda za pokušaj terorizma, navodeći da ih neće biti ni nakon donošenja pravosnažne presude.
“Da li će neko, u nastojanju da izbjegne suočavanje s pravdom, posegnuti za nekim neracionalnim aktivnosti, to vi bolje znate od mene”, rekao je Marković.
Premijer je rekao i da je Medojevića retorika najveća prijetnja po stabilnost Crne Gore. Takav komentar uslijedio je nakon opaske Medojevića da je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin u Crnu Goru došao iz druge države.
Opomena za Medojevića
“Vi danas ovdje iznosite podatke odakle ko dolazi i kako je došao i da po tom osnovu imaju manja prava. To je fašistički pristup”, rekao je Marković.
Crna Gora, kako je rekao premijer, otvoreno je društvo “što je njena najviša vrijednost”.
Zbog upadica i komentara, Medojević je dobio opomenu predsjednika parlamenta Ivana Brajovića zbog ometanja predsjednika Vlade Crne Gore.
PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat: Vlada ne donosi populističke mjere. Gotovo 18.000 je novozaposlenih u našem mandatu, gradimo #AutoputBarBoljare i gradimo ili rekonstruišemo stotine kilometara puteva, škole vrtiće, zdravstvene objekte… To je rezultat našeg ekonomskog rasta. pic.twitter.com/rqY0QL1N2W
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019
“Crna Gora nije osjetila gorčinu sukoba na svom prostoru i zasluge za to pripadaju svima nama”, rekao je Marković.
Ranije je Medojević u obrazloženju pitanja premijeru rekao da su Srbi naša braća, te da nijesu remetilački faktor u Crnoj Gori.
“Oni su učestvovali u kreiranju ove države. Opasno je sa aspekta stabilnosti opolovinu države pretvarati u neprijatelje”, rekao je Medojević.
Zamjerio je Medojević Brajoviću to što nije opomenuo Markovića kad je saopštio u parlamentu da pristup lidera PzP-a fašistički.
Marković: Vjerujem da građaju osjećaju bolji standard
Marković je kazao da je uvjeren da građani Crne Gore vide i osjećaju benefite ekonomskog razvoja i rasta životnog standarda.
On je, tokom premijerskom sata, podsjetio da je “skoro 18.000 građana zaposleno od početka mandata ove vlade.
Marković je, odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Marte Šćepanović kako ocjenjuje socijalni dijalog Vlade sa sindikatima i poslodavcima, koji se tiče zakonia o PIO, radu, minimalnoj zaradi, rekao da su u Vladi veoma posvećeni socijalnom dijalogu.
“U proteklih 11 godina rada Socijalnog savjeta napravili smo krupne iskorake u oblasti socijalnog dijaloga”, rekao je Marković.
Kad je riječ o Zakonu o PIO, on je rekao da će se preispitati zakonski uslovi za ranije penzionisanje.
“Cilj vlade je održivost penzijskog sistema, veća pravednosti i adekvatnost penzijskih davanja”, rekao je Marković.
Vlada se, kako je rekao, odgovorno prihvatila unapređenja standarda zaposlenih sa minimalnom zaradom.
“U tom cilju uradili smo analizu koja je kao optimalno pokazalo povećanje minimalne zarade za 15 odsto”, istakao je Marković.
Poslanika Socijaldemokartske partije (SDP) Raška Konjevića interesovala je politika vlade u oblasti racionalizacije javne uprave i činjenica da je 2018. u odnosu na 2017. naplaćeno manje akciza na duvanske proizvode za 20 miliona eura.
“Ni fiskalna strategija ni plan reforme javne uprave nijesu nametnute ove vlade, već su to politike koje smo formulisali kako bi sistem učinili boljim. Primjenom plana optimizacije javne uprave smanjuje se broj zaposlenih u administraciji, što potvrđuju podaci iz decembra 2018. kad je zaposlenost u javnoj upravi iznosila 26,8 odsto ukupne zaposlenosti. To je za 1,4 odsto manje u odnosu na decembar 2017. godine”, rekao je Marković.
Plan optimizacije, kako je rekao, ne podrazumijeva otpuštanje zaposlenih nauštrb kvaliteta pružanja javnih usluga.
Govoreći o akcizama, on je rekao da su ukupni prihodi u 2017. godini bili za oko 10 miliona eura veći od onog što je planirano fiskalnom strategijom.
“Nemamo čarobni štapić kojim bi neke stvari promptno činili boljim. Realno je da neke mjere prevaziđu očekivane rezultate, a neke da se ne ostvare”, istakao je Marković.