U parlamentu je danas održan premijerski sat, tokom koga je premijer Duško Marković odgovarao na pitanja poslanika. Najviše pitanja odnosilo se na ekonomsko-socijalne teme.
Sjednica je počela proceduralnom intevenrecijom poslanika DF-a Slavena Radunovića koji je tražio da premijer Duško Marković odgovori na pitanje ko su ljudi koji u Budvi određuju ko može da uđe u zgradu opštine Budva.
Nakon toga je poslanik DPS-a Andrija Nikolić, prije nego što je postavio svoje pitanje premijeru, rekao da poslanici DF-a krše procuduru. On je potom postavio pitanje Markoviću da li postoji odgovor države da se zaštite građani od epidemije koronavirusa.
”Možemo da budemo ponosni onim što je do sada urađeno po tom pitanju. Upravo ta epidemiološka stabilnost treba da se sačuva po svaku cijenu”, kazao je Nikolić.
Premijer Marković je odgovorio da se danas ne zna do kada će epidemija trajati.
”Uspjeli smo da umanjimo negativno socijalno ekonomske poslejdice u dosadašnjem toku pandemije.”, kazao je Marković i naveo da se priprema treći razvojni paket mjera.
”Treba da sačuvamo postojeća i obezbijedimo nova radna mjesta. Uvjeravam vas da ćemo se izboriti za svako radno mjesto jer ono danas vrijedi više nego ikada do sada”, poručio je Marković.
”Najveći broj novih slučajeva može se povezati sa aktivnostima nekoliko pojedinaca. Sa utakmicom u Beogradu se nože povezati klaster sa 11 oboljelih, dok je jedan klaster uvezen iz Tutina u Srbiji. Vrlo je vjerovatno da će doći do novog talasa obilijevanja prije jeseni. Izloženi smo uvozu virusa sa više strana nego u martu. Ponovo je to stavilo izazov pred prije svega naš zdravstveni sistem Pozivam građane da svi damo doprinos i sačuvamo ljudske živote i ekonomiju” naveo je Marković.
Marković je ocijenio i da je teniski turnir Adrija tur primjer bezumnog poteza na štetu zdrvalja građana.
”Mi smo dozvolili turnior ali pod parvilima NKT-a uprkos pritiscima zvučnih imena. Danas smo ponosni na tu odluku”, kazao je Marković.
Sveštenici i SPC
U Crnoj Gori je bilo teških političkih trenutaka, ali je iz svih takvih situacije izlazila jača sa većim nivom demokratije i sloboda i boljim životom, poručio je premijer Duško Marković.
On je odgovarajući poslaniku Demokratskog fronta (DF) Nebojši Medojeviću rekao da u Crnoj Gori nije bilo građanskog rata i sukoba u novijoj istoriji, ali da političkih prilika i poruka koje šalje DF jeste.
Marković je kazao da je takvih poruka bilo dosta, da je takvih poruka bilo u susret referendumu i mnogo puta nakon toga.
“A Crna Gora je iz svake te situacije izašla jača, sa većim nivom demokratije i sloboda boljim životom ljudi. Ova priča da će 30. avgusta se desiti nešto strašno, ili da vlast priprema nešto strašno je besmislica kao i svaka Vaša”, naveo je Marković.
On je poslanicima DF-a kazao da su politički nezreli.
“Ne mutite bistru vodu. Ako pobijedite na tim izborima, čestitaćemo vam. Nemojte govoriti u ime obespravljenih, jer vi nijesti obespravljeni ni siromašni, već privilegovani”, kazao je Marković
Marković je Medojeviću poručio da bi trebao da se priprema za izbore.
“Ne mutite bistru vodu Medojeviću nego se pripremajte za izbore ako pobjedite na njima preuzećete odgovornost za državu. I ja ću vam lično čestitati”, kazao je Marković.
Marković je kazao da su parlamentu napadnuti poslanici Demokratske partije socijalista i da je to je poziv na sukob.
Marković je rekao da nema primjera u svijetu da poslanici nacionalnog parlamenata četiri godine ne ulaze u Skupštinu a u lokalni ulaze kroz prozor i sporedna vrata.
“Ima li primjera hapšenja sveštenika, ima u svim država u kojima sveštenici ne poštuju zakon. Gledao sam kako to radi policija Grčke, makedonska Vlada, kako je to radila Rusija”, rekao je Marković.
On je naveo da nema na svijetu zemlje ili je Crna Gora jedina zemlja u kojoj crkva i sveštenici ne poštuju državu u kojoj služe.
“Ne poštuju njene zakone, nijesu registrovani ne plaćaju poreze ne registruju svoje sveštenike”, kazao je Marković.
BDP više nego dupliran
Poslanika Demokratskog fronta Nebojšu Medojevića zanimalo je da li se izjave nekih ministara mogu shvatiti kao priznanje Vlade da je neoliberalni ekonomski model, koji vlast u kontinuitetu sprovodi od 1998. godine, doživio krah i doveo do ekonomske korupcije, siromaštva, ekstremne socijalne nejednakosti, dužničkog ropstva i sloma javnih finansija.
Marković je tom prilikom saopštio da je od 2007-e godine prosječni realni ekonomski rast iznosio 2,8 odsto, a kumulativni 42,4 posto. BDP je, saopštio je Marković, više nego dupliran.
“Dohodak po glavi stanovnika je od obnove nezavisnosti povećan za 2,2 puta”, rekao je Marković, napominjući da je porasla i prosječna zarada.
Od zemalja u regionu, Crna Gora ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini. Pored toga, kako je rekao, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura.
“Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21%, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope”, saopštio je Marković.
Govoreći o zaduživanju Marković je rekao da je zaduživanje u svrhu izgradnje infrastrukture preduslov realizacije dosadašnjih i budućih razvojnih projekata.
“Istovremeno – nekoliko godina uzastopno, prekinuli smo praksu zaduživanja radi likvidnosti tekućeg budžeta”, kazao je on.
Treći paket ekonomskih mjera da smanji uvoznu zavisnost
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković kazao je da se usvajanje trećeg paketa ekonomskih mjera očekuje ubrzo nakon usvajanja rebalansa budžeta u Skupštini, možda krajem juna, te da će on biti usmjeren na smanjenje uvozne zavisnosti naše države.
“Treći paket mjera neće imati u osnovi socijalni aspekt i subvencioniranje, već obezbjeđivanje sredstava za likvidnost i obrtna sredstva. Dakle, i turističkoj privredi ali i drugoj privredi. I naravno sadržavaće mjere za investicije i razvoj, odnosno pokretanje proizvodnje u onim oblastima gdje smo uvozno zavisni“, kazao je Marković odgovarajući na novinarska pitanja nakon Premijerskog sata.
Precizirao je da se to odnosi na poljoprivredu, industriju, građevinarstvo, preradu kamena i ruda. Osim mjera za smanjenje uvozne zavisnosti, ovaj paket mjera će sadržati i projekte koji će umanjiti pogođenost finansija i ekonomije u slučaju krize u turizmu.
Upitan da prokomentariše turizam, Marković je kazao da nije optimista jer se situacija sa virusom komplikuje.
“To znači da turistička privreda ne može imati velika očekivanja”, rekao je Marković i istakao da ćemo se posebno fokusirati da očuvamo supstancu turističke privrede.
Napominjući da su za turizam i ugostiteljstvo odobrene subvencije i za jun, Marković je kazao da turisti nijesu zainteresovani za putovanja iako Crna Gora ima otvorene granice sa 133 zemlje.
Neke zarade u državnim kompanijama nepristojno visoke
Marković je saopštio i da smatra da su određene zarade menadžera u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu nepristojno visoke za prilike u kojima živimo, bez zalaženja u opravdanost i utemeljenost u pogledu ostvarenih bilanca.
Kazao je da će insistirati da zakon bude jednak za sve i da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
“Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer”, kazao je Marković.
Vlada se dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina
Premijer je kazao da se Vlada dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina, da su institucije garant uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima te da je u mandatu ove Vlade ostvaren vidan napredak u razvoju i donošenju savremenog zakonodavnog i institucionalnog sistema za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje prava manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica te da su povećanja izdvajanja za manjine.
“Društvo je jako, onoliko koliko je snažna veza među svim njegovim djelovima i vrijednostima. To je ideal kome teži svaka demokratska i prosperitetna zajednica. Polazeći od iste osnove, da bez obzira na razlike jedni drugima budemo oslonac obnovili smo državnu nezavisnost i sačuvali vjekovni sklad različitih nacija i vjera koje žive u našoj zemlji. To nas pak, ne oslobađa, već obavezuje da snažimo kariku multikulturalizma i multikonfesionalizma – jer smo gradeći neraskidive veze među svim narodima na ovom prostoru, odolijevali svakoj nevolji i svakom nevremenu. A samo takvi, bićemo i svakom dobru naredni. Iako je Crna Gora primjer suživota i sklada, i država u kojoj su manjinski narodi svaki put, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost našoj Državi – treba da razgovaramo o mogućnostima unapređenja uslova za još snažnije ostvarivanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, definisanih članom 79 Ustava”, rekao je on odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno” – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.
Premijer je podsjetio da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, kao i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
“Jednom riječju – ojačali smo sve tri institucije i obezbijedili im samostalnost i nezavisnost”, nagalsio je Marković.
Poresko opterećenje rada u CG je na nivou prosjeka EU
Marković je na Premijerskom satu da je poresko opterećenje rada u Crnoj Gori na na nivou prosjeka u Evropi i smanjeno je sa preko 60% bruto zarade zaposlenog, koliko je iznosilo devedesetih godina, i sa oko 50% u godinama kada je uveden euro, na oko 40% koliko imamo danas.
„Da Vlada posvećeno radi na stvaranju uslova za poboljšanje životnog standarda svih građana, a posebno onih sa najnižim primanjima, svjedoči i odluka kojom je minimalna zarada povećana za 15% u 2019. godini. Uporedo sa tim, kako se ne bi usporio rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, odnosno kako bi se smanjilo ukupno poresko opterećenje rada, smanjena je i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena od jula prethodne godine”, kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na Premijerskom satu na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.
Obje izmjene, kako je kazao, stupile su istovremeno, 1. jula 2019. godine.
“Takođe, od 1. januara ove godine smanjena je viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa 11% na 9%, čime se dodatno umanjuje ukupno poresko opterećenje rada i stvara mogućnost daljeg povećanja zarada. Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije koju sprovodimo od početka 2017. godine, Vlada ne samo da nije povećavala, nego je smanjivala poresko opterećenje rada. Svakako, svjesni smo činjenice da je u cilju jačanja konkurentnosti privrede i daljeg povećanja zarada crnogorskih građana, potrebno dodatno raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada, što je svakako dio naše ekonomske politike“, naveo je Marković.
Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija.
Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija, jer porezi i doprinosi imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima.
„Trenutna ekonomska situacija uzrokovana virusom COVID-19 i mjere koje smo donijeli, po sadašnjim procjenama za posljedicu će imati smanjenje prihoda budžeta za oko 350 miliona eura u odnosu na plan za 2020. godinu, što iziskuje traženje modela za dodatno finansiranje. Posebno naglašavam da zbog smanjenja stope doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je u primjeni već godinu dana, za prvu polovinu tekuće godine registrjemo niže prihode za oko 12 miliona eura”, kazao je Marković.
Ocijenio je da je ovaj pad uzrokovan je dijelom i padom ekonomske aktivnosti usljed pandemije korona virusa, ali je on najvećim dijelom rezultat niže stope doprinosa na zdravstveno osiguranje, što se, kako je istakao, vidi i na osnovu naplate doprinosa za PIO i doprinosa za nezaposlenost koji bilježe blagi rast u odnosu na isti period prethodne godine.
“I pored svega navedenog, znate da smo i u periodu teške krize izazvane epidemijom, sa posebnim senzibilitetom, konkretno i pravovremeno djelovali u cilju očuvanja zaposlenosti. U toku aprila i maja ove godine za subvencionisanje plata za 65 hiljada zaposlenih isplatili smo bruto iznos od 32,5 miliona eura. Već smo za 250 novozaposlenih lica odobrili subvencionisanje plata na period od 6 mjeseci. Do polovine juna, ukupan iznos odloženih poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa i obaveza nastalih po osnovu reprograma poreskih potraživanja iznosi preko 45 miliona eura“, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Premijer je ukazao da je rezultat pandemije koronavirusa neizvjesnost u cijelom svijetu i da u takvim uslovima ishitrene ili ekonomski nedovoljno odmjerene odluke mogu stvoriti dodatni rizik.
„A vrijeme koje živimo, traži brze odluke, ali prije svega odluke sa najmanjim mogućim rizikom. Prioritet Vlade ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti, i očuvanje postojećih radnih mjesta, kao preduslova održivosti javnih finansija. Stoga u situaciji ugrožene likvidnosti Budžeta, u kratkom roku nije realno očekivati dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada“, zaključio je premijer.
Sjutra rezultati Saveza za Evropu
Marković je saopštio na Premijerskom satu da će sjutra na sjednici Vlade prezentirati rezultate razgovora u okviru njegove inicijative Savez za Evropu i da će predložiti akcioni plan učesnicima dijaloga za dalji rad na važnim pitanjima koja su pokrenuta, kojima će se baviti ova i vjerovatno sljedeća Vlada i da zajedništva u Crnoj Gori ne može biti osim na temeljima antifašizma.
„Inicijativu koju smo nazvali Savez za Evropu pokrenuo sam početkom februara, kada sam sve relevantne političke i društvene činioce pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. U periodu od 19. februara do 11. marta, gotovo svakodnevno, imao sam ozbiljne i detaljne razgovore sa predstavnicima nevladinog sektora, medija šta god mislili o njima i društvenih organizacija koje su bile voljne da se uključe u ovaj dijalog, o čemu je javnost u potpunosti informisana. Dijalog je morao biti prekinut zbog pandemije korona virusa i nastavljen je čim su se stvorile zdravstvene pretpostavke, dakle krajem maja, razgovorima sa predstavnicima političkih partija u ovom Parlamentu. Kao što sam više puta istakao, svi ti razgovori odisali su otvorenošću, često i kritičkim tonovima i ako kažete da je to farsa. Vjerujte da ni meni nije uvijek bilo baš prijatno da se suočim sa pojedinim ocjenama mojih sagovornika, ali to i jeste bila svrha inicijative – da bez dlake na jeziku govorimo o našoj stvarnosti, kako bi zajedničkom pameću i zajedničkim snagama ubrzali naš put ka Evropskoj uniji“ – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića iz Kluba poslanika SNP-DEMOS.
Marković je rekao da je zahvalan svima onima koji su se odazvali njegovom pozivu i rekao da se zalaže za zajedništvo u Crnoj Gori, ali da ono mora biti na temeljima antifašizma i poštovanja institucija Crne Gore.
„Moram i ja vas nešto upitati poslaniče Lekiću: na koju vrstu zajedništva vi mislite? Da li je to zajedništvo na antifašističkom temelju Crne Gore? Ili vi taj dio zajedništva vidite kao reviziju naše antifašističke borbe, kao izjednačavanje oslobodilačke borbe i kolaboracije sa okupatorima? Da li vi to zajedništvo vidite kao prekrajanje naše istorije, i to onih najsvjetlijih stranica? Nema zajedništva na toj temi. Da li vi, poslaniče Lekiću, to zajedništvo vidite na pristajanju na negiranje crnogorskog identiteta, na našem prihvatanju osporavanja crnogorske državnosti, na tezama da smo svi mi ovdje Srbi, a da su Crnogorci izmišljena nacija? Da li je to Vaša linija zajedništva? Da li je Crna Gora kao srpsko-ruska prćija, a ne kao članica NATO i EU, to Vaše zajedništvo čiji mi izostanak spočitavate? Da li porušen multinacionalni i multivjerski sklad u našoj zemlji Vi to doživljavate kao put u zajedništvo? Imali ste priliku da ga branite ovdje u ovom Parlamentu prethodnih dana ali vas nigdje nije bilo, pa i na razuman govor i obraćanje potpredsjednika Skupštine prije par minuta imali ste upadicu u tom smislu.Dakle, nema zajedništva ni na ovoj temi. Niti će ga ikada biti poslaniče Lekiću. Da li je vaša tačka zajedništva besprizorno nepoštovanje institucija države Crne Gore? Nepoštovanje zakona koje je donio ovaj Parlament u bilo kojoj atmosferi? Nepoštovanje zdravstvenih preporuka struke i nauke, i drastično ugrožavanje života naših građana o čemu svjedočimo ovih dana? Da li je naše pristajanje na takvo ponašanje mjera Vašeg zajedništva poslaniče Lekiću? Kada se oko ovih krucijalnih tema shvatimo i dogovorimo, onda možemo govoriti o zajedništvu u Crnoj Gori. Ne guramo, dakle, mi građane u sukobe, poslaniče Lekiću, mi ih GURAMO, ako tako mogu reći, i u sigurniju i stabilniju budućnost, koju neće opterećivati naši istorijski raskoli. Ali, ne zavisi sve samo od nas kao što znate, uvijek postoji i druga strana“, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Nema mrtvih. Zasto panika. Prati ruke, držati distanci I nositi masku I to je to. Ne trebaju tu ni kakvi srucnjaci I doktori.