Utorak, 21 Maja, 2024
Rubrika:

PREMIJERSKI SAT Policija, ujak, stanje svijesti, Do Kvon i malo o zapošljavanju; Spajić: Abazović na nivou jaslica i dijeli patalošku dijagnozu sa Medojevićem

Spajić je kazao da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, ali da će poštovati odluku Upravnog suda kakva god ona bila. Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da premijerov ujak kadrira zapošljavanja u javnoj upravi Spajić je kazao da je to ''pitanje na nivou jaslica''.

Premijer Milojko Spajić odgovarao je danas, nekih pet sati, na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata. Spajić je kazao da će Vlada raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva po ugledu na zemlje Evropske unije i shodno najvišim svjetskim standardima.

Premijer je istakao da je izuzetno važno da nadležni organi utvrde svaki detalj afere Do Kvon, kako bi se spriječile sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe. Spajić je kazao da su aferom Do Kvon, koju je nazvao brutalnom izmišljotinom htjeli da ga isključe iz izborne trke. Istakao je i da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, ali da će poštovati odluku Upravnog suda kakva god ona bila. Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da premijerov ujak kadrira u javnoj upravi, Spajić je kazao da je to ”pitanje na nivou jaslica”.

Kako je tekla rasprava pročitajte u nastavku:

Spajić: Više institucija rade na izradi zakona za praćenje i identifikovanje kripto-imovine

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pitala je Spajića o kriptoimovini i načinu na koji bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i drugih krivičnih djela.

– S obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječiio pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu – navela je ona.

Spajić je odgovorio da je Crna Gora zauzela jasan kurs ka Evropskoj uniji i na tom putu je neophodno usaglašavanje domaće regulative sa propisima koji važe u velikoj evropskoj porodici.

– Opredjeljenje Vlade da napravi tražene reforme i konačno završi pregovarački proces prepoznat je od naših međunarodnih partnera, a jedna od ključnih stavki u tom kontekstu je predloženi, i u Parlamentu usvojeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Usvajanjem tog, ali i izmjenama drugih pravnih normi, izbjegli smo “sivu listu” Manivala, a možda i još važnije dostigli smo nivo najrazvijenijih evropskih zemalja kada govorimo o normativi u ovoj oblasti – rekao je premijer.

Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma je, prema njegovim riječima, jasno stavljeno do znanja da ćemo imati nultu stopu na bilo kakav oblik kriminaliteta i da ova Vlada želi da spriječi mogućnost korišćenja “prljavog novca”, što je jasna poruka da smo kredibilan partner, spreman da ispuni sve zahtjeve kako bi postao dio Evropske unije.

– Korak u tom smjeru je i pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što će omogućiti uplate i primanje uplata u eurima pod jednakim uslovima, pravima i obavezama, kao u zemljama EU, uz značajno smanjenje troškova prekograničnih plaćanja Crne Gore sa zemljama EU. Naravno garantovati još veću sigurnost u kontroli novca koji ulazi u Crnu Goru i šalje se u inostranstvo – ističe Spajić.

Nadležne institucije koje su učestvovale u pripremi obimne dokumentacije koja, kako dodaje čini sastavni dio procesa apliciranja pripremile su pred aplikaciju upućenu Evropskoj komisiji 22. marta na mišljenje.

– Cilj je da dobijemo prethodno odobrenje od DG FISMA, kako bismo olakšali pravovremeno podnošenje naše aplikacije Evropskom savjetu za plaćanja (EPC), po mogućnosti prije kraja aprila tekuće godine. Time bi Crna Gora postala prva država aplikant sa Zapadnog Balkana za uključenje u Jedinstveni sistem plaćanja u eurima (SEPA) – rekao je Spajić.

Više institucija rade na izradi zakona kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama.

– Evropska komisija je početkom juna 2023. donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets Regulation) kojom se uređuje regulatorni okvir za kripto imovinu. MICA regulativom se uređuju pitanja koja se odnose na izdavanje određenih vrsta kripto-imovine, uslovi i način trgovanja tim vrstama kripto-imovine na teritoriji Evropske unije, uključujući i liceniciranje pružalaca usluga. Uređuju se i nadležnosti nadzornih organa, kao i mjere i druge aktivnosti koje nadzorni organi preduzimaju – kazao je Spajić.

Ministarstvo finansija je, kako dodaje, u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala započelo pripremne aktivnosti na izradi zakona kojim će se urediti oblast digitalne odnosno kripto-imovine, u skladu sa MICA regulativom.

– Regulatorni okvir nije finalizovan na nivou Evropske unije s obzirom na to da je još u toku donošenje tehničkih standarda koji treba da omoguće puno funkcionisanje regulatornog okvira. Nakon usaglašavanja regulative Evropske unije Crna Gora će intenzivirati aktivnosti na izradi nacionalnog regulatornog okvira – zaključio je Spajić.

Spajić: Vlada će pripremiti novi zakon za oblast morskog dobra, preduslov za društvenu, a ne ličnu korist

Poslanik Demokratska unije Albanaca Mehmed Zenka pitao je premijera da li će za vrijeme njegovom mandata napokon opštine moći da gazduju svojim morskim dobrom.

Spajić je kazao da vrlo dobro znaju koliko je pitanje upravljanja morskim dobrom bitno za primorske opštine, ali i za čitavu Crnu Goru, jer je uspjeh turističke sezone neraskidivo vezan za brojne sektore u našem društvu, a bez adekvatne valorizacije priobalnog područja nema ni turizma.

– Morsko dobro je nezamjenjiv ekonomski, ekološki i društveni resurs Crne Gore, i to ne samo zbog svog ogromnog ekonomskog potencijala, već i zbog činjenice da obalno područje predstavlja jedinstven ekosistem. Kada sagledamo sve aspekte i notiramo važnost, koju nosi morsko dobro, ne mogu da ne pomenem, u najmanju ruku, bizarnu činjenicu da je važeći Zakon za pomenutu oblast, uz određene izmjene, na snazi od 1992. Od donošenja Zakona o morskom dobru protekle su više od tri decenije – i svjedoci smo sveopštih promjena koje su se dogodile u tom periodu. Između ostalog više puta je promijenjen državni status, Ustav, usvojeni novi zakoni kojim se uređuju – svojinsko-pravni odnosi, državna imovina, obligacioni odnosi, koncesije, luke, more, uređenje prostora i izgradnja objekata, jahte, zaštita životne sredine, morsko ribarstvo i marikultura, zaštita prirode, spomenici kulture, vode, inspekcijski nadzor, prekršaji – a koji imaju, direktni i indirektni uticaj na upravljanje, korišćenje i unapređenje morskog dobra – ističe Spajić.

I nije samo tu, prema njegovim riječima, došlo do zastoja.

– Zakonom o unapređenju poslovnog ambijenta napomenuću iz 2010. definisano da su javna preduzeća, među kojima je i preduzeće za upravljanjem morskim dobrom dužna da se reorganizuju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu tog zakona, ali to se do danas nije desilo – kazao je Spajić.

Vjeruje da i ovo govori o tome koliko je morsko dobro Crne Gore kompleksno pitanje, pa je stoga potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire.

– Ovo nacionalno dobro, zbog svog izuzetnog značaja, zahtijeva punu posvećenost i obavezu svih državnih i lokalnih organa vlasti, kao i svih korisnika prostora – da se prema njemu odnose na način koji će obezbijediti održivi razvoj ovog područja. Održivi razvoj prije svega, ali sistemski uređen, tako da više ovo kao ni nijedno drugo javno dobro u Crnoj Gori ne bude zavisno od toga ko je na vlasti, već da služi isključivo stvaranju dodatne vrijednosti za dobrobit svih građana Crne Gore – naglasio je Spajić.

Zbog toga smatra da je za pronalaženje pravog rešenja za upravljanje morskim dobrom neophodno tražiti širi konsenzus.

– Vlada će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist. U postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriće se sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom. Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje – rekao je Spajić.

Vjeruje da je neophodno da zajedno rade na afirmaciji daleko veće angažovanosti pojedinaca, zainteresovanih grupa, ali i primorskih opština u izradi novog zakonskog rješenja, što će garantovati da u konačnom svi budu zadovoljni.

– Dobrim sistemskim odgovorom moramo osigurati kvalitetno upravljanje morskim dobrom i punu valorizaciju, bez obzira na to ko njim gazduje – zaključio je Spajić.

Spajić: U januaru 2024. broj zaposlenih veći za oko 30 odsto

Boris Mugoša iz Socijaldemokrata od Spajića traži odgovor kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od, kako kaže, ključnih obećanja koje se tiče pune zaposlenosti, odnosno stope nezaposlenosti ispod četiri odsto.

– Jedno od ključnih obećanja premijera Spajića tokom predizborne kampanje je bilo puna zaposlenost – stopa nezaposlenosti ispod 4 odsto. Zvanični podaci govore da je stopa registrovane nezaposlenosti u Crnoj Gori veća od 13 odsto, a da je ukupan broj nezaposlenih građanki i građana oko 38.000 – ističe on.

Spajić je saglasan da su ovo suštinska pitanja, te naveo da je jedan od primarnih ciljeva 44. Vlade ubrzani ekonomski rast i razvoj, uz unapređenje standarda građana.

– Ekonomski potencijali naše zemlje su veliki i u značajnoj mjeri neiskorišćeni. Zato je ova Vlada u potpunosti posvećena stvaranju preduslova za valorizaciju tog ekonomskog potencijala, što bi rezultiralo otvaranju novih radih mjesta – naveo je premijer.

Precizira da je prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT u januaru 2024. u poređenju sa 2021. godinom broj zaposlenih veći za oko 30 odsto.

– Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo velii broj poslodavaca da prethodno zaposlene u “sivoj zoni” prebace u legalne tokove odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje. Rezultat toga je drastično smanjenje “neformalne ekonomije” na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade – ističe Spajić.

Tržište rada je, kako dodaje, usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio 244.500 i veći je za 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu.

– I pored pozitivnih trendova, svjedoci ste da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage što ukazuje da su potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih. Ako tome dodamo očekivanje ubrzavanja ekonomskog rasta i ekonomsku integraciju u EU kroz pristupanje jedinstvenom ekonomskom tržištu, izražavam apsolutno očekivanje da će svi koji u Crnoj Gori žele da rade i ostvariti zaposlenje – ocijenio je Spajić.

U sklopu nove Fiskalne strategije Vlade, prema njegovim riječima, pristupiće se sveobuhvatnoj poreskoj reformi sa fokusom na smanjenje troškova rada, kako bi se na taj način poslodavci rasteretili određenog dijela troškova i stimulisali za nova zapošljavanja, odnosno stvaranje uslova za nova radna mjesta.

– Sprovođenje novog investicionog ciklusa, koristeći sve investicione potencijale koje posjeduje Crna Gora, uticaće kako na rast javnih prihoda, tako i na otvaranje novih radnih mjesta. Svi ovi procesi će u velikoj mjeri uticati na smanjenje nezaposlenosti – kazao je Spajić.

Vlada, kako dodaje, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Zavodom za zapošljavanje Crne Gore kontinuirano sprovodi programe aktivnih politika zapošljavanja sa posebnim akcentom na uključivanje teže zapošljivih kategorija nezaposlenih na tržište rada.

– Ove godine za ove mjere Zavod za zapošljavanje Crne Gore će raspolagati sredstvima u iznosu od oko 25 miliona eura, pri čemu podršku za sprovođenje mjera i programa za veću zapošljivost i zapošljavanje Crna Gora dobija i iz pretpristupnih fondova EU za oblast zapošljavanja i socijalne politike – naveo je Spajić.

Digitalna transformacija javne uprave i uvođenje elektronskih servisa prioritet su Vlade ka punopravnom članstvu u EU.

– Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori nisam licitirao procentima, već zastupao tezu da imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom koje su posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi – istakao je Spajić.

Cilj im je, kako dodaje, da svim nezaposlenima u skladu sa potrebama tržišta rada bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima.

– Ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja na način da osobe koje više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene, čime ćemo destimulisati pasivnost osoba na Zavodu za zapošljavanje – rekao je Spajić.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako je naveo, posvećeno radi na brojnim reformama koje će javnosti biti uskoro prezentovane, od kojih se kao jedna od najznačajnijih izdvaja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Ponovo data pauza; Mandić Adžiću: Vi ste sa tri poslanika imali premijera

Mandić je, reagujući na izlaganje Adžića kako kako je predsjedniku Skupštine fotelja postala bitnija od interesa Beograda, Srbije i Kosova, kazao da je Građanski pokret URA sa tri poslanika imao premijera.

– I vi sa takvim ponašanjem umjesto da stanete, pomolite se Bogu i kažete hvala, vi sada imate četvoro, ali vi ste svu moć crpjeli iz ta tri poslanika. To bi dobro bilo da ponekad o tome razmislite, jer je ta brojka bila čarobna – naveo je Mandić.

Sada su, kako ističe, oni još ljuti na njih.

– Ni Miodragu Lekiću nijeste dali da bude premijer. Ja mislim da Vi nama treba da se izvinite, jedini ko je legitimno obavljao posao je bio poslanik Konatar – ocijenio je Mandić.

Nakon rasprave, u koju su se uključili i Adžić i Laković, data je pauza od pet minuta.

Idući na redu je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.

Spajić: Pitanje Abazovića pokazuje njegov nivo nesvijesti što su krucijalna pitanja za građane Crne Gore

Spajić je, odgovarajući na pitanje Abazovića kakva je uloga njegovog ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore, kazao da je ovakvo pitanje ”na nivou jaslica pokazuje njegov nivo svijesti, odnosno nesvijesti što su krucijalna pitanja za građane Crne Gore”.

– Kao i vjerovatno neku potisnutu traumu neostvarenih dječačkih snova koje zelite koristeći se državnim budzetom da ispunite. Jer bez politike – vi ne biste mogli nijedan pošten posao da radite, niti bi vas iko primio kao radnika ili saradnika. Kao i mnogi drugi sa političke scene Crne Gore – niste imali ni dana radnog staza u realnom sektoru i životu – istakao je Spajić.

U budućnosti kad dobije slična pitanja daće da ih odgovori ChatGPT ili neka druga aplikacija vještačke inteligencije “robotu kojem nije potrebna ni socijalna ni emocionalna komponenta inteligencije”.

– Sve su prilike da sa svojim novim koalicionim partnerom gospodinom (Nebojšom) Medojevićem dijelite istu patološku dijagnozu opsesije mojim privatnim životom i mojom familijom. Podsjetiću javnost Crne Gore kako sam za vrijeme 42. Vlade prema Medovom kazivanju bio oženjen ćerkom Zdravka Krivokapića i iskljucivo zbog toga ministar. Kampanja je bila jako zaglušujuca i nezainteresovana za istinu kao i Vaša – kazao je Spajić.

To je jednako tačno koliko i da je, kako je rekao, na ovom mjestu koristeći se ujakom.

– Svaka Vam je istina takva. Ali, sličan se sličnom raduje pa neka vam je sa srećom u novim horizontima fenomenalnih koalicija. Pošto ste konkretno pomenuli moga ujaka, da prvo razjasnimo – nemam samo jednog nego dvojicu. Prezivaju se Lopušina, kako je i djevojačko prezime moje majke, i iako su Uskoci iz Šavnika – niti žive u Crnoj Gori niti se bave politikom ili kadriranjem ni na koji način. A da kažem i to da sam i na njih i na cijelu svoju porodicu ponosan. Nadam se da ste i Vi na Vaše – poručio je Spajić.

Sve i da dobija savjete od ujaka, rođaka, Janka ili Marka: “šta sa tim”.

– Prije svake važne odluke savjetujem se sa onima čije mišljenje cijenim. Neki od njih su na pozicijama u vlasti, neki nijesu. Moja je odgovornost da donosim najbolje odluke. Predsjednik Vlade, znate u stvari ne znate i to nas je debelo koštalo, nema luksuz improvizacije. Ali kada već pominjete kadriranje i zapošljavanje, dozvolite mi da javnost upoznam i sa jednom jako bitnom činjenicom: U mandatu 44. Vlade napravljen je veliki iskorak po pitanju profesionalizacije javnih funkcija. Koalicionim sporazumom dogovoreno je po prvi put, da pored polovine političkih funkcija u odborima direktora druga polovina kao i izvršni direktori, budu profesionalci – ističe Spajić.

Na mnoge važne pozicije u državnoj upravi, prema njegovim riječima, dolaze ljudi sa iskustvom i znanjem.

– Ljudi poput novog izvrsnog direktora IRF, direktora Poreske uprave, Monstata, izvrsnih direktora EPCG, CGES, vd direktora Uprave policije. To su ljudi koji će mijenjati Crnu Goru na bolje, i koji nisu ni pomišljali da budu dio sistema, odnosno cirkusa, u sta se sistem pretvorio za vrijeme vaše 43. Vlade. Sve u svemu, bješe ta Vlada skupa zabava za malenu Crnu Goru – kazao je Spajić.

Abazović je pozvao premijera da otkrije identitet, te da zna da mu nije “rođeni ujak”, te naveo da bezbjednosnim sektorom rukovodi Sreten Kankaraš iz “Granda”.

Nastavljena sjednica, u utorak poslanička pitanja ministrima, srijedu, četvrtak i petak neće raditi zbog Bajrama

Nakon pauze od dvadesetak minuta nastavljena je sjednica.

Mandić je najavio da će u utorak biti nastavak sjednice sa poslaničkim pitanjima ministrima i to potpredsjedniku za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vlade Momu Koprivici, potpredsjedniku Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću, ministru pravde Andreju Miloviću, potpredsjedniku Vlade i ministru ekonomskog razvoja Niku Đeljošaju, ministru saobraćaja i pomorstva Filipu Raduloviću i ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nermin Abdić istakao je da su u srijedu, četvrtak i petak neradni dani zbog ramazanskog Bajrama, te da treba da se omogući poslanicima muslimanske vjeroispovijesti da postave pitanja ministrima drugom prilikom.

– Ako tri dana napravimo neradne, bojim se da nećemo stići da završimo posao, a važne su EU integracije – odgovorio je Mandić.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić pitala je ako se bude radilo za Bajram da li će radite i za Vaskrs i za Dan nezavisnosti.

– Nisam znala da možemo da upozorimo sa blagdanom, Bajram samo može da donese berićet – istakla je ona.

Mandić je rekao da kao vjerujući pravoslavac uvažava vjerski praznik, te da neće raditi u srijedu, četvrtak i petak.

– Podsjećam da se u prethodnim sazivima radilo za Bajram – istakao je on.

Spajić je rekao da će Vlada razmotriti da petak bude neradan dan za muslimane, zbog vjerskog klanjanja – džume.

Data pauza 10 minuta

Poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića zanima kakva je uloga ujaka premijera u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Cme Gore.

On, kako je navedeno u obrazloženju, smatra da je interes javnosti da zna odgovor na ovo pitanje.

Tvrdi da je kauciju za Do Kvona platio, pored ostalih, poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović, pokazujući uplatnice od po 400.000 eura, suma koja je dva puta uplaćena.

– Jedini čovjek koji je znao za Do Kvona je bio, tvrdim, Spajić – naveo je, pored ostalog, Abazović.

Na to je odgovorio Laković (PES) koji je rekao da je rasturena afera Do Kvon.

– Meni je žao što se jedna partija, koja je proklamovana kao građanska, bavi kreiranjem afera. A vidjeli smo i da su se poslije Do Kvona po inerciji kreirale druge aferice – kazao je on.

Laković je kazao Abazoviću kako se kadrovska politika Vlade ne vodi u lokalima, već da je tako bilo u doba Abazovića, podsjećajući ga na susret sa Predragom Šukovićem iz Specijalnog policijskog odjeljenja.

Abazović je Lakoviću poručio kako se danas kadrovska poltika vodi u njegovim lokalima.

– Sa Vama možemo da pričamo kako se prave pice i peciva… A možemo i o brašnu koje ne pada teško na stomak ili o još nečemu drugom. To je to što se tiče Vas – rekao je on.

Laković je odgovorio kako ga je Abazović uvrijedio time što je kazao kako se bavi ugostiteljstvom.

– Gospodin Abazović manipuliše u svojoj histeriji i nervozi. On zna da se ja time ne bavim, nego samo da imam procenat vlasništva u jednom ugostiteljskom lancu – dodao je on.

Nakon njihove rasprave za riječ se javio poslanik GP URA Filip Adžić, dok je Mandić već prozvao premijera da odgovori na pitanje Abazovića, te je data pauza od 10 minuta.

 

Spajić: Oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo

Lider i šef poslaničkog kluba Demokratske narodne partije Milan Knežević će Spajića pitati da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu.

– Meni ni dan danas od 21. maja 2006. nije jasno kako je Beograd pripao Srbiji, a ne Crnoj Gori. To je najveći čin veleizdaja, pri činjenici da smo Beograd prepuštili mrskoj Srbiji, Beograd u kome danas i držimo pozicije na Dorćolu, Vračaru, Novom Beogradu i na Novom groblju mi Crnogorci imamo najveća groblja – kazao je, pored ostalog, Knežević.

U Beogradu živi, prema njegovim riječima, najmanje milion Crnogoraca.

Spajić je najavio da će raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje Evropske unije.

– S obzirom na grube procjene da oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da trenutni zakonodavni okvir ne prepoznaje većinu na taj način stečenih državljanstava, Vlada će na inicijativu Skupštine Crne Gore raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU – najavio je premijer.

Spajić: Svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić pitao je premijera na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu, imajući, kako kaže, u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1 odsto, kao i slične projekcije za naredne dvije godine.

Spajić je rekao da je ova Vlada apsolutno posvećena ostvarivanju tri strateška cilja: Punoj integraciji u EU, vladavini prava i ubrzanom ekonomskom razvoju uz unapređenje standarda naših građana.

– Izgradnja nove i unapređenje postojeće infrastrukture izuzetno je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja Crne Gore, ali i dostupnosti zemlje kao turističke destinacije, stvaranja uslova za diversifikovanje ekonomije i jačanje njene konkurentnosti u regionalnim i međunarodnim okvirima, unapređenja mobilnosti ljudi i roba, privlačenja kredibilnih investicija i niz drugih aspekata važnih za ekonomsku perspektivu razvoja naše zemlje. Zbog svega navedenog razvoj saobraćajne mreže, unapređenje aerodromske i željezničke infrastrukture kao i valorizacija potencijala Luke Bar prioriteti su na koje je ova Vlada maksimalno fokusirana – ističe premijer.

Zbog toga su, kako je kazao, kapitalnim budžetom predvidjeli finansiranje izgradnje dionice auto-puta, Mateševo – Andrijevica što nije umanjilo uporedne aktivnosti na obezbjeđivanju podrške Evropske komisije i EBRD-a.

– Aktivan rad od samog početka mandata ove Vlade, intenzivna komunikacija i veliko razumijevanje naših evropskih partnera o važnosti ubrzavanja procedura za nastavak gradnje, dovelo je do toga da će nam Evropska komisija obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 40 odsto ukupne vrijednosti radova na ovoj dionici što će iznositi između 200 i 250 miliona eura. To je najveći pojedinačni grant ikad odobren Crnoj Gori – naglasio je Spajić.

Preostali iznos sredstava neophodan za finansiranje biće obezbijeđen iz povoljnog kredita, koji će biti odobren od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

– Raspisivanje tendera za ovaj projekat očekuje se do kraja ove godine pri čemu će pretkvalifikacioni tender biti raspisan tokom ovog mjeseca. Vi dobro znate i da je dobijent grant od 112,6 milion eura i to za rekonstrukciju željezničke infrastrukture na dionici od Bara do Podgorice. Samim tim, već do kraja ove godine Crnoj Gori će na raspolaganju biti makar 312 miliona eura bespovratnih sredstava. O kolikom se iznosu radi i koliko je to važno za Crnu Goru najbolje ilustruje podatak da ukupan Kapitalni budžet naše države za 2024. godinu iznosi 240 miliona eura, više od 70 miliona manje – naveo je Spajić.

Crnoj Gori će, kako dodaje, na raspolaganju biti dodatna sredstva posredstvom Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 206 miliona eura za potrebe infrastrukturnih projekata do kraja 2027.

– Što je na nivou od oko pola milijarde ukupne vrijednosti projekata, koji mogu biti kandidovani za finansiranje ovim putem. Upravo su vrijednosti koje baštini EU i benefiti ekonomske integracije najbolji dokaz važnosti insistiranja na ubrzavanju evropskog puta i sprovođenju svih neophodnih reformi koje su godinama unazad bile implementirane sporo i neefikasno – ocijenio je Spajić.

Vlada je, posredstvom Monteputa, već u prvom kvartalu ove godine pokrenula tenderske procedure za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za dionice auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare (idejni projekat), auto-puta Andrijevica – Peć‚ dionica Andrijevica – Čakor (idejno rješenje), ukrštanje auto-puta Bar – Boljare sa Jadransko-Jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom jug, brza saobraćajnica na dionici Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (idejno rješenje), te brza saobraćajnica, prelazak Bokokotorskog zaliva (idejno rješenje).

– Tokom godine planirana je izrada idejnih projekata za Jadransko – Jonski auto-put, dionica od Grahova do ukrštanja sa autoputem Bar -Boljare i autoput Bar – Boljare, dionica Podgorica – Bar – precizirao je Spajić.

Dodaje da je tokom godine planirana izrada idejnih rješenja za Jadransko – Jonski auto-put, dionica od granice sa BiH do Grahova, Jadransko – Jonski auto-put, dionica Bar – Ulcinj, brze saobraćajnice na dionici Podgorica – Nikšić, kao i brze saobraćajnice na dionici Smokovac – Božaj.

– Sve ovo je više nego dovoljan dokaz da je jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture, jer bez dobre saobraćajne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti, pa stoga svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost, jer ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore – ističe Spajić.

Spajić: Razvoj saobraćajne infrastrukture značajan za ekonomski napredak naše zemlje

Poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović rekao mu je da je drago što su završili s pokušajem provokacije koje su jedine ostale nekim strankama u parlamentu.

– Neko ko je najviše doprinio da se ovako okupimo je baš DPS jer smo bili ujedinjeni u našim razlikama da se ta partija makne, od mogućnosti da se vrate na vlast ljudi koji su Crnu Goru unazadili posebno u privrednom smislu – naveo je on.

Ističe da j već godinama saobraćajni haos na crnogorskim putevima u toku ljetnje turističke sezone, a da je glavni limitirajući faktor za ozbiljan rast prihoda od turizma.

– Imamo sjajne prirodne i kulturno-istorijske atrakcije, bogatu gastronomsku ponudu, vrhunske rizorte i utirste koji žele sve to da posjete i potroše novac, ali jednostavno ne mogu stići na sva ta mjesta, jer ima za tridesetak kilometara treba po tri – četiri sata vožnje u jednom pravcu – ističe Radunović.

Zato premijera pita da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje ovog problema, na kratak rok, dok s, kako navodi, ne realizuje veliki planirani i već započeti infrastrukturni projekti koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolpasa.

Spajić je rekao da su od samog početka rada ove Vlade prepoznali lošu saobraćajnu infrastrukturu, kao usko grlo i jednu od barijera efikasnije valorizacije turističkih potencijala Crne Gore.

– Razvoj te privredne grane izuzetno je značajan i za ukupni ekonomski napredak naše zemlje. Zbog toga smo unapređenje infrastrukture označili kao jedan od prioriteta, a sa riječi odmah prešli na djela. Tome svjedoči da već danas možemo govoriti da se na oko 10 odsto ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno izvode radovi na izgradnji ili rekonstrukciji – naveo je premijer.

Bitno je, prema njegovim riječima, istaći da će prije ljetnje turističke sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima kao što su: Rožaje – Špiljane, Nikšić – Kuside, Jasenovo Polje – Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno na način da se ne ometa odvijanje saobraćaja.

– Veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat – Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova očekujemo u januaru 2026. godine. Vjerujem da Vam je poznato da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni, kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije. Uspostavljanje međunarodnih pomorskih linija donosi brojne benefite koji se prije svega ogledaju u smanjenju gužvi, rasterećenju putne infrastrukture, bržem prevozu putnika, bržoj graničnoj kontroli u ljetnjim mjesecima, kao i promociji pomorskog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg vida transporta – ističe Spajić.

Na ovaj način, kako dodaje, putnici koji se nalaze u tranzitu kroz Crnu Goru mogu koristiti i ove vidove prevoza i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj.

– Uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom planiramo da u narednom periodu radimo na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima – kazao je Spajić.

Jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je, kako je naveo, stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori.

– Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka. Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo juče je na Vladi usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge Vladi u ovom procesu. Takođe, razmatramo sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar – rekao je Spajić.

Obezbijeđena su, kako je precizirao, dva granta Evropske komisije koji će Crnoj Gori donijeti više od 300 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture i nastavak izgradnje auto-puta.

– Naš problem je i to što imamo veliki broj motornih vozila. Crna Gora je po zvaničnim podacima u 2022. godini imala 266.747 registrovanih vozila i ono što je možda još upečatljivije, to je 25 odsto više registrovanih vozila, nego godinu ranije – ističe Spajić.

U prošloj godini kao i u ovoj godini na određenim putnim pravcima imamo konstantno povećanje obima saobraćaja u odnosu na isti period prethodnih godina.

– Na primjer puštanjem u saobraćaj auto-puta generisan je novi saobraćaj, za 20 odsto veći nego što je to ranije bio slučaj na relaciji Podgorica – Kolašin. Ovi podaci kao i činjenica da u toku ljetnje turističke sezone dolazi do značajnog priliva inostranih motornih vozila, govore da postojeća saobraćajna infrastruktura, koja podrazumijeva državne i opštinske puteve kao i parking prostor, nema adekvatan kapacitet da u svakom trenutku omogući nesmetano saobraćanje i dovoljnu protočnost saobraćaja – naveo je Spajić.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, prema njegovim riječima, u kontinuitetu ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture.

– Ove godine je u Kapitalnom budžetu planirano da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i reginalnih puteva obezbijedi više od 70 miliona eura, planirano je da se nastavi ili započne rad na izgradnji i rekonstrukciji oko 230 kilometara regionalnih i magistralnih puteva i to: 120 kilometara u sjevernoj regiji, 75 kilometara u centralnoj regiji i 36 kilometara u primorskoj regiji – naglasio je Spajić.

Izgradnja i unapređenje putne infrastrukture, kako je ocijenio, ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje turističke sezone.

– Već se pored mjera na državnom nivou moraju preduzimati mjere i na lokalnim nivoima, na način da se primjene savremena tehnička rješenja i saobraćajne politike koje će kroz regulisanje i upravljanje saobraćajem značajno umanjiti negativne efekte koji proizilaze iz saobraćaja – gužve, zagađenje životne sredine i saobraćajne nezgode – smatra Spajić.

Dodaje da kroz politiku efikasnije naplate parkinga, promociju pješačkog i biciklističkog saobraćaja, uspostavljanja i poboljšanja javnog gradskog prevoza putnika, savremenih sistema za upravljanje saobraćajem inteligentnih transportnih sistema i drugim alatima i saobraćajnim rješenjima jedinice lokalne samouprave mogu značajno doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone.

Ministarstvo, u saradnji sa prevoznicima u drumskom saobraćaju ulaže velike napore kako bi na teritoriji Crne Gore egzistirao optimalan broj međugradskih linija sa ciljem korišćenja kolektivnog vida prevoza što direktno, kako ističe, utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

– U ovom trenutku je aktivno 370 međugradskih linija – naveo je Spajić.

Knežević: Vukićević u PSSE saopštila naš partijski stav, Živković: Stavljajući potpis na sporazum Vi ste priznali Kosovo

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević je reagujući na izjavu Živkovića, da je on poslao poslanicu Maju Vukićević da glasa protiv članstva Kosova u Savjet Evrope, rekao je da on nju nije poslao.

– Ona je izabrana za šeficu Delegacije u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope, i ona je tamo saopštila naš partijski stav, koji je bio poznat Spajiću i parlamentarnoj većini. Nekad se zapitam koliko lamentirate nad ovim sporazumom, počinjem da mislim da ste ga vi poslali, a i Statut Nove srpske demokratije koliko znate svaki član – rekao je on.

Knežević je naveo primjer građanina Ekrema Bajrovića kojem je, prema njegovim riječima, uništena kuća samo zato što nije htio da je proda, te da je već 17 mjeseci u zatvoru.

– Dok god bude Ekrema Bajrovića, kao i drugih ljudi, uvijek ćemo glasati protiv članstva Kosova u Savjet Evrope, jer ja nikog nisam prevario, a jeste li vi razočarani mojim odgovorom, sigurno jeste – naveo je on.

Živković je rekao da poštuje stav Kneževića jer je principijelan, ali da on govori o sporazumu.

– Stavljajući potpis na sporazum vi ste priznali Kosovo. Razumijem da je teško to da objasnite vašim biračima, ali ja to govorim u kontekst priče Spajića koji kaže da se parlamentarna većina ponaša u skladu sa sporazumom. Jer ako ste se vi odrekli Kosova, NATO-a, Rusije i Srbije zbog potpredsjedničke fotelje, vi to treba da kažete i razumijem da vam nije lako, to je uradio i Mandić za predsjedničku fotelju u parlamentu. Mi vas znamo ko ste u političkom smislu, nama je samo čudno da zbog jedne fotelje ćuti. Vaša politička legitimacija pred građanima je izblijedjela – smatra Živković.

Spajić o imenovanju Radovića: Vlada će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude

U ime Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je Spajića da li će podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud po tužbi ministra unutrasnjih poslova presudom potvrdi da je lično Spajić nezakonito postupio prilikom izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije Aleksandra Radovića.

– Vladavina prava prodrazumijeva poštovanje zakonskih normi, što vi ne radite – ocijenio je Živković.

Politika u oblasti bezbjednosti, kako ističe, važna je kako za naše građane tako i za naš evropski put.

– Da li Vlada i parlamentarna većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlanska orijentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO? Da li biste spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata?

Spajić je odgovorio, pored ostalog, da je na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima ministar ovlašćen da predloži kandidate za v. d. direktora policije koji ispunjavaju uslove Vladi, a da je Vlada ta koja određuje vršioca dužnosti, a ne resorni ministar.

– Vlada kao kolektivni organ odlučuje na sjednicama Vlade i to većinom glasova prisutnih članova Vlade, pa i u slučaju određivanja vršioca dužnosti direktora policije, kao i u svim ostalim slučajevima. Mislim da je ovo sumirano i prilično jasno – ocijenio je Spajić.

Govoreći o tužbi Upavnom sudu protiv akata Vlade rekao je da je jasno definisano ko može biti tužilac u upravnom sporu, odnosno stranka u upravnom postupku.

– Samim tim pitanje procesne sposobnosti da bude tužilac u upravnom sporu ministarstvo, odnosno ministar unutrašnih poslova sporno je po više osnova. Kako je prethodno navedeno Vlada kolektivni organ čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Samim tim podnošenjem tužbe od Ministarstva unutrašnjih poslova protiv akta Vlade došlo bi do pravno neodržive situacije da Vlada, odnosno Ministarstvo kao njen organizacioni dio, tuži samu sebe – ističe Spajić.

S obzirom na to da je, kako dodaje, za svojstvo tužioca shodno Zakonu o upravnom sporu potrebno da je tužiocu povrijeđeno neko pravo ili pravni interes nejasno je koje pravo je ili pravni interes samog Ministarstva je u slučaju izbora v. d. direktora povrijeđeno.

– Ministarstvo ne može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo konkretnim upravnim aktom odnosno ne može biti nosilac prava i obaveza iz odluke o imenovanju v. d. direktora policije, u smislu da Ministarstvo ne može biti vršilac dužnosti direktora policije. Ako bi ko mogao biti legitimisan u sporu kao tužilac to bi na primjer bili kandidati koji nijesu izabrani. Mislim da je i ovaj aspekt sumiran i jasan – ocijenio je Spajić.

Dodaje da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Upravnog suda.

– Vlada Crne Gore će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga – istakao je Spajić.

Pitam se, kako je naveo, kako bi pitanje Živkovića glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema.

– Ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a. U nastavku Vašeg pitanja kažete da je politika bezbjednosti važna kako za naše građane tako i za naš evropski put. Na toj liniji moram Vam reći da je imenovanje v. d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore. Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića – kazao je premijer.

Ako ništa, kako dodaje, bar iz jednog prostog razloga.

– Za samo pet mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u posljednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće. No da se vratim na temu. Ono što je najvažnije, a želim da čuje cijela javnost i ovaj dom, da se ponovi ista situacija opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata kao i većina članova Vlade koja me je prije svega ovlastila da predložim kandidata i glasala za njegovo imenovanje – rekao je Spajić.

Radović je, prema njegovim riječima, dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom.

– Između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u EUROPOL-u, zahvaljujući kome imamo “Skaj” prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije. Ovo je kandidat koji ima Vlade, koja ga bira, za sprovođenje politike bezbjednosti koja je, slažemo se, važna za naše građane i naš evropski put – ističe Spajić.

Živković, prema njegovim riječima, u pitanju implicira nesaglasje parlamentarne većine oko ubrzanja evropske integracije i evroatlantske orjentacije, konkretno u kontekstu članstva u NATO-u.

– Podsjećam Vas, činioci parlamentarne većine su potpisali jasan sporazum koji definiše okvire našeg djelovanja pa i uređuje odnos prema predmetu Vašeg pitanja. Dok god se svi u procesu donošenja odluka, naglašavam u procesu donošenja odluka, držimo dogovorenih principa – neću predlagati nikakva razrješenja jer za tim nema potrebe – kazao je Spajić.

Da li bi opozicija to priželjkivala, kako dodaje: “sto posto”.

– Ali izlazak iz ove Vlade siguran je put u političku neizvjesnost, a ja to za svoje partnere ne želim. Ni za jednog od njih. Što se tiče stabilnosti parlamentarne većine ni o tome ne treba da brinete. Parlamentarna većina je stabilna, donosi odluke, obezbjeđuje neophodne procese i što je najvažnije – stabilnija je nego sve prethodne, čak i u broju mandata od onih čija je Vaša partija bila konstituent – smatra Spajić.

Neće komentarisati ocjene postupanja ovog ili onog pojedinca, posebno ne poslanika u ovom parlamentu.

– Izuzetno poštujem svakog pojedinačno i štaviše ohrabrujem sve poslanike i poslanice da budu nezavisni u svom djelovanju kako im i pripada. Neću komentarisati ni političke napade i osporavanja mene lično kao evropski neorijentisanog, neiskrenog, ovakvog ili onakvog. Svašta se može čuti u javnom diskursu danas. Kao što vidite, apsolutno sam iznad tih tema i takve situacije – ističe Spajić.

Njega i Vladu koju predvodi interesuju rezultati.

– Vi ih, naravno, nikada nećete prihvatiti. Ali i to je legitimno. Ovu Vladu u junu očekuje dobijanje IBAR-a, konačno zatvaranje pojedinih poglavlja. Očekuju nas i veliki investicioni projekti i reforme koje će značiti bolje uslove života za naše građane. Mislim da od mene i moje politike niko lošeg nije vidio. Ni od programa Evropa sad 1 niti od programa Evropa sad 2. Naprotiv. Idemo hrabro u nove rezultate do novog i boljeg standarda građana i do Crne Gore kao punopravne članice Evropske unije – poručio je Spajić.

Živković je rekao da je zaključio da će Spajić podnijeti ostavku ako Upravni sud obori imenovanje Radovića.

– Ne zaboravite da ste vi glasli za tog direktora Uprave policije Zorana Brđanina koji je izgubio vaše povjerenje. Toliko o tome kako se brzo gubi povjerenje. To dovoljni govori i o vašem političkom karakteru – smatra on.

Spajić o aferi Do Kvon: Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine

Šef odborničkog kluba Pokreta Evropa sad Miodrag Laković pitao je premijera kako planira u narednom periodu da zaštiti crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od, kako je naveo, subverznih djelovanja, kojih smo bill svjedoci tokom afere Do Kvon.

– Neposredno pred izbore 11. juna bili smo svjedoci kreiranja takozvane afere Do Kvon i jedne brutalne zloupotrebe državnih institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Prije par dana imali smo priliku da čujemo od advokata Do Kvona, gospodina Rodića, da je isti negirao navode o finansiranju kapmanje, ili Pokreta Evropa sad. Advokat je naveo da je njegov branjenik zloupotrijebljen prilikom pisanja pisma, te da je isto imalo za cilj slabljenje najjačeg političkog subjekta u Crnoj Gori. Ta afera, koja je ugrozila demokratičnost i objektivnost izbornog procesa do danas je ostala veliki teret crnogorske politike i pravosudnih institucija – ocijenio je Laković.

Spajić je rekao da je na ovu temu u proteklom periodu rekao više nego dovoljno, a detaljnu izjavu je dao i Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu građanina.

– Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke. Do Kvon je bio voljni ili nevoljni saučesnik tog neuspjelog pokušaja i radujem se da se konačno sazna istina – istakao je premijer.

Govoreći o aktivnostima koje 44. Vlada planira da uradi sa ciljem stvaranja institucionalnih mehanizama kako budući nosioci vlasti ne bi došli u situaciju da institucije sistema iskoriste u svrhe političkog obračuna.

– Primjer flagrantne zloupotrebe Vijeća za nacionalnu bezbjednost u takozvanoj aferi Do Kvon je opomena i alarm kako našim institucijama tako i društvu da se još nijesmo oslobodili tekovina svojstvenih totalitarnim društvima. Stoga će Vlada uložiti maksimalne napore da svi akteri i nosioci javnih funkcija rade u skladu sa zakonom i samo u domenu nadležnosti koje im resorno ili funkcionalno pripadaju – naglasio je Spajić.

Vlada će, kako je najavio, inicirati reviziju svih strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata iz domena nacionalne bezbjednosti, kako bi prvenstveno identifikovali pravne (ali i suštinske) neusklađenosti koje vrlo vjerovatno ostavljaju prostor za različite interpretacije nadležnosti unutar sistema nacionalne bezbjednosti.

– Ovaj prostor odgovoran donosilac političkih odluka svakako neće koristiti na negativan način, ali primjer afere u vezi sa kojom je Vaše pitanje (opet se vraćam na to kao ogledni primjer) najbolje oslikava kakve rizike po demokratiju može imati neodgovoran pojedinac na poziciji moći. Kroz eliminaciju pravnih nedorečenosti i preciznije formulisanje nadležnosti na primjer Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju, ovaj manipulativni prostor nesavjesnom akteru bi potencijalno mogao biti sužen – kazao je Spajić.

Možda i važniji zadatak ove Vlade biće, prema njegovim riječima, podizanje nivoa svjesnosti kod građana kako bi bili u stanju da efikasnije prepoznaju djelovanje domaćih ili stranih aktera čiji karakter ima oblike hibridnih aktivnosti.

– Jedan od tekućih zadataka Vlade je i kompletiranje prve nacionalne Strategije odgovora za suprostavljanje hibridnim prijetnjama za period od 2024. do 2028 godine. Vjerujem da će ovo biti dobar korak u pravcu izgradnje jakog sistema nacionalne bezbjednosti, sposobnog da se prilagodi i u potpunosti odgovori na sve savremene bezbjednosne izazove, subverzivno djelovanje, propagandu, dezinformacije, miješanje u izborne procese, rizike i prijetnje – smatra Spajić.

Dostizanje željenog nivoa bezbjednosti je, kako dodaje, preduslov dobrobiti države, društva i svakog pojedinca, jer bezbjednost omogućava progres i prosperitet na svim poljima, garant je domaćih i stranih investicija i katalizator turizma.

– Kao jedan od načina zaštite subverzivnog djelovanja Vlada će nastaviti rad na jačanju institucija, posebno pravosudnog sistema, u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i jačanja vladavine prava. Na kraju dajem podršku SDT-u da što prije utvrdi ko je sve učestvovao u zloupotrebi Do Kvona za montiranje afere nekoliko dana prije izbora. Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bismo mnoge stvari istjerali na čistac, razobličili mnoge samozvane borce za pravdu i spriječili sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe – poručio je Spajić.

Zirojević: Vlada više liči na turističku agenciju nego na izvršni organ

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da nije istina da su ušli prvi premijer i predsjednik Skupštine, već su on i kolega iz te stranke Boris Mugoša u salu ušli oko 11.05 sati.

Smatra i da odgovore ranije treba da dobiju.

– Da sve nije kako treba ukazuje i to da ne znamo kada će ministri odgovarati, jer nam Vlada više liči na turističku agenciju nego na izvršni organ. Nije sve tako fenomenalno i sjajno, nikad se nije desilo da poslanici ne znaju da li će se premijer uopšte pojaviti – ističe Zirojević.

Konatar: Parlament nikad podređeniji; Mandić: Parlament nikad nije bio slobodniji

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da imaju problem sa članom 188 Poslovnika Skupštine, koji kaže da poslanik pitanje premijeru treba da dostavi najviše do 48 sati prije sjednice.

– Očekivao sam do mi dobijemo prije početka premijerskog sata raspored odgovaranja ministara na poslanička pitanja, jer je to bila praksa – naveo je on.

Smatra da se potpuno obesmišljava član Poslovnika, jer će pitanje možda biti besmislena kada budu ministri odgovarali.

– Čini mi se da parlament nikad podređeniji nije bio nego za vrijeme vašeg mandata – kazao je Konatar predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću.

Mandić je rekao da mu se čini da parlament nikad nije bio slobodniji.

– Dok je Milo Đukanović bio premijer, ovdje nije počinjao nijedan premijerski sat dok se ne prebroji svaki poslanik – naveo je Mandić.

Konatar je kazao da se ranije znao raspored kad na pitanja odgovara premijer, kad potpredsjednici, a kad ministri.

– Očekivali smo odgovor. Ako ćete Vi da budete prvi predsjednik Skupštine koji će da radi da mi poslanici pojma nemamo kad ćemo dobiti odgovore od ministara, ako vam je to praksa, ja Vas molim da li imate odgovor kad će biti sjednica kad će ministri odgovarati – dodao je Konatar.

Mandić je najavio da će u toku dana dobiti odgovore.

– Drago mi je da vi kao nekadašnji član stranke Darka Pajovića njega više cijenite – naveo je Mandić.

Reagovao je Konatar koji je demantovao da je bio član njegove stranke kad je Pajović predsjedavao parlamentom.

– Vi od početka pokušavate mirno da vodite sjednicu, i super je što sad izlaze zli duhovi iz vas, i pokušavate na nekom ličnom nivou.. Mi smo neke stvari politički radili zajedno, za neke bili politički protivnici. Ja sam Vama ukazao na kršenje Poslovnika, kad ćete i zbog vaših poslanika i mene i drugih poslanika dati raspored, jer mislim da je to uvažavanje poslanika. Vi mene ne možete uvrijediti, ali dobro je što padaju maske, jer ja u vašu pomiriteljsku ulogu na vjerujem, ali želim da imamo profesionalan odnos. Bez ličnih konotacija sam se pozvao na član Poslovnika i molio da date odgovore – naveo je Konatar.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

4 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
BobZeković
05.04.2024-11:29 11:29

Spajić I parlametnarna većina, uveliko rade, vrlo uspješno, na LIKVIDACIJI CRNE GORE! VREME CRNOJ GORI NEUMITNO ISTIĆE! SPAJIĆ I PARLAMENTARNA VEĆINA ZAMAJAVAJU CRNOGORSKU JAVNOST DO BESVIJESTI, DOK UBRZANO, ALI SISTEMATIZOVANO RADE NA UBIJANJU CRNE GORE I NJENOM UVOĐENJU POD SRBIJU. SPAJIĆ ĆE RADO I SPREMNO, SA ŠIROKIM OSMEHOM, ODGOVARATI NA SVAKO PITANJE. VREME RADI ZA NJEGA. PARLAMENTARNA VEĆINA SE GUŠI OD SMEHA, ZAJEBAVAJUĆI BIVŠE CRNOGORSKE SUVERENISTIČKE PARTIJE, BACAJUĆI IM POLITIČKE CRVIĆE, KAO MAMCE, DA SE PECAJU I KA NEŠTO RADE!
POLITIČARI CRNOGORSKI, PROKLETE VAM DUŠE, RASKOMADASTE CRNU GORU, CRNOGORSKI NAROD, CNROGORCE I CRNOGORKE!!

Pe Pera
05.04.2024-13:53 13:53
Reply to  BobZeković

Ti pdo hitno kod veterinara!!!!

Tara
05.04.2024-16:54 16:54

Ti sto imaju dvojno drzavljanstvo..trebaju automacki da gube Crnogorsko..Drzava CG..se ne moze uporedjivati..sa milionskim-EU zemljama..koo sto je Njemacka..koja ima 83 miliona stanovnistva..On bi (Spajic)zelio da srbijanci dobiju crnogorsko drzavljanstvo stim da CG..nestane sa mape svijeta..i da CG upravljaju strani popovi..i stran i kriminalci..Kriminal..razbojnistvo..velikih razmjera..Nama ne treba EU..sa ovakvom kriminalnom vladom…Treba sve stopirati!

Nikola
06.04.2024-05:31 05:31
Reply to  Tara

Sve mi ovo lici na ujedinjenje ponovno samo se prijavi u CG i evo drzavljanstvo tako da nas na sledecem popisu nece bit 700 hiljada kako su ovi krenuli dijelit Drzavljanstva bit ce 1 200 000 75% srba i ostali restvo bit ce zelja i Primjer Dodikov -Vuckov Nestanak CG -zahvaljujuci Abazovicu CG postaje ponovo iz 1995 yugoslavija ( CG I SRBIJA ) Ne smije se NIKAD dozvoliti Dvojno drzavljanstvo ugrozio bi se opstanak CG I CRNOGORACA tako da se nebi nisto pitali u svojoj matici -Pameti nikad doci -Danski sistem Izbjeglice vratiti u svoju maticu -RATA VISE NEMA !