Ukrajinska kriza će bez sumnje imati uticaj na geopolitičke odnose – saopštio je lider Demosa, Miodrag Lekić na tribini “Ukrajina – uzroci i posljedice” u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Svi znaju, prema njegovim riječima, “da je u Kijevu stvorena ruska država i kršten ruski narod”.
“To su činjenice koje nisu beznacajne, a primjećujem da ih u ovoj krizi niko ne pominje. Pored istorije i unutrašnjih prilika treba uzeti u obzir međunarodne odnose i velike sile koje su itekako involvirane u to. Tako da je Ukrajina ovdje žrtva velikih sila”, ocijenio je Lekić.
Ruski napad na Ukrajinu je, kako je rekao, invazija.
“U to nema sumnje i to treba osuditi. Krim je tradicionalno ruski, ali ga je Ukrajina dobila na poklon od Hruščova. Ukrajina je jedna od 15 republika Sovjetskog saveza. Raspadom Sovjetskog saveza je došlo do nedefinisanja mnogih stvari. Putin je iskoristio inferiornost Rusije da, što propagandom što mjerama, od Rusije ponovo napravi značajnu silu na međunarodnom planu”, naveo je Lekić.
Nakon 90-ih godina, dodaje, kad se očekivalo da će se ići ka multilaterizmu, to se nije dogodilo.
“Ratovi su vođeni mimo međunarodnog prava. Irak je napadnut bez legitimiteta međunarodnog prava”, rekao je Lekić.
Agresija
Profesor na Pravnom fakultetu dr Nebojša Vučinić istakao da je u ovom slučaju nemoguće odvojiti pravo od politike.
“Čovječanstvo od peloponijskih vremena suštinski nije napredovalo u duhovnom smislu, po mom sudu ni za milimetar. Kad je riječ o pravnoj kvalifikaciji ove ruske intervencije, tu nema nikakve sumnje. U pitanju je agresija”, naglasio je Vučinić.
Agresija, prema njegovim riječima, ipak zavisi od odnosa političkih snaga.
“Agresija postoji tek onda kada Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija utvrdi tako. I tu dolazimo do raznih zloupotreba koje smo viđali prethodnih godina. To su ograničenja međunarodnog prava”, kazao je Vučinić.
Pogled na geografsku kartu svijeta, dodaje, pokazuje o čemu je riječ.
“To su geopolitički odnosi i interesi. Ni Rusija nije cvjećka. Putin, po pom mišljenju, želi da obnovi nekadašnji Varšavski pakt. Putin je bio agent KGB druge kategorije. On je formiran u tom sistemu Varšavskog pakta. Ukrajina je na neki način trbuh Rusije”, opisao je Vučinić.
Zapad je, kako je ocijeniom, napravio fundamentalnu grešku jer Rusiju nije tretirao na ravnopravan način.
“Pokušavao je da je podjari, a to je nemoguće. Zapad je tu napravio ogromnu grešku, jer je kod Rusije stvorio strah za bezbjednost. To naravno ne opravdava ovoliku upotrebu sile od Rusije”, naveo je Vučinić.
Viši naučni saradnik u Istorijskom institutu UCG dr Radenko Šćekić naveo je da nakon II svjetskog rata Ukrajina postaje privredni motor SSSR-a.
“Predsjednik NATO je smatrao da je cilj širenia Alijanse u Evropi dovesti SAD u Evropu, a od Evrope odaljiti Rusiji. Kršenjem obećanja da se NATO neće širiti na istok dolazimo do ove situacije”, ocijenio je on.
Naklonjenost
Lekić je rekao, da pripada generaciji koja se plašila da će Sovjeti da upadnu u Jugoslaviju, tako da nije nikad bio naklonjen Rusiji.
“Nisam nikad ni bio u Rusiji, ni u Ukrajini. Rusija je, međutim, država koja trazi da bude ozbiljnije shvaćena. Siguran sam da ce neki budući istoričar koji bude objašnjavao ovaj rat povezati događaje iz 2004, 2014. i 2022. godine”, rekao je Lekić.
Rusija je, smatra, najodgovornija za ovaj rat, “ali postoje i drugi”.
“Finska i Švedska, iako pripadaju zapadnom svijetu, su vojno neutralne upravo poštujući taj princip neugrožavanja Rusije. Ovo je jedan period kome ne znamo ni domašaj ni ishod”, naveo je Lekić.
Rat u Ukrajini će, dodaje, sigurno dovesti do međunarodnih potresa.
“Negdje će se ovo morati zaustaviti. Na kojoj će to biti tački ne znam. Ja ne mislim da je ovo pokušaj obnove Varsavskog pakta i da Rusi imaju tu aspiraciju. Osjećam mučninu kad slušam kako je ruskom akcijom u Ukrajini prekršeno međunarodno pravo. I jeste, ali bi bilo dobro da se prisjetimo i Iraka”, ocijenio je Lekić.
Nova gvozdena zavjesa
Vučinić smatra da je sazrelo vrijeme da se sazove nova mirovna konferencija u Evropi.
“Vidite da cijene skaču svaki dan. Ovo je nova gvozdena zavjesa i pitanje je gdje će se zaustaviti. Ovo će vjerovatno doprinijeti jačanju EU”, ocijenio je on.
Vojna neutralnost se, prema riječima profesora, mora garantovati.
“Nju ne možete samo da proklamujete. U tom smislu je važno da se uspostavi neko eventualno povjerenje i da se na nekoj međunarodnoj konferenciji daju garancije da bivše sovjetske republike neće ulaziti u NATO”, stakao je Vučinić.
Moraju, dodaje, mlađe generacije da znaju šta je staljinistički i neostaljinistički sistem.
“Nije vam to Dostojevski. Raspad Jugoslavije je po mom dubokom uvjerenju počeo 1918. godine”, rekao je Vučinić.
“Zabrana Čajkovskog i Dostojevskog kontraproduktivna”
Radenko Šćekić podsjeća da se Rusija u prvoj ukrajinskoj krizi 2014. godine pokazala superiornijom u odnosu na Zapad u vođenju hibridnog rata, što je , kako ističe, bilo iznenađenje.
“Pobjeda u medijskom prostoru prethodi pobjedi na terenu. To govori zasto su zapadni lideri jedinstveni u blokiranju ruskih medija. Jasno je da su RT i Sputnjik propagandni mediji, ali su to i BBC i CNN i mnogi drugi. Došli smo u situaciju da se 2022. godine u zapadnom svijetu zabranjuje Dostojevski, Čajkovski… Sve je to kontraproduktivno”, smatra on.
Ocjenjuje da Amerikancima ovakav slijed događaja najviše odgovara, a da će najveću cijenu platiti Evropa.
Zabranjivanje cajkovskog samo majvecim idiotima moze da padne na pamet.
Profesor na Pravnom fakultetu dr Nebojša Vučinić ističe da zabranjivanje Čajkovskog samo najvećim idiotima može da padne na pamet.
Lider DEMOS-a Miodrag Lekić je kazao da nas je istorija naučila da se ona ne bazira na principima etike i međunarodnog prava, nego na bazi interesa velikih sila.
“Ovaj ishod će nažalost dobrom djelom biti na odnosu snaga gdje su Rusi zauzeli jedan značajan prostor u Ukrajini. Iz ovoga rata će svako loše proći, a Ukrajinci najviše, jer su oni najveća žrtva sukoba. Kako će se taj bilans na kraju upakovati to ćemo vidjeti. Ali u svakom slučaju Evropa će iz ovog izvući najviše posljedica”, ocijenio je Lekić.
Šćekić smatra da je uvođenje sankcije Risiji “kontraproduktivno za sve i tu će najviše izgubiti Evropa”.
“Lako je Americi zabraniti uvoz ruske nafte jer je uvoze samo odsto i to će nadomjestiti iz drugih izvora. Evo vidimo sad da je i Maduro postao pozitivac, a do sada je bio negativac”, kazao je on.
Ističe da male države poput balkanskih ne mogu sebi da dozvole geopolitičku slobodu.
“Ali u isto vrijeme moramo paziti na svoje dostojanstvo i nedozvoliti preveliku servilnost prema stranom faktoru. Trebali bi da napravimi neki balans i da štitimo svoje interese i sopstvenu ekonomiju”, zaključuje Šćekić.