Dok u demokratskom civilizovanom svijetu izbori služe da razriješe krizu u kojoj se neko društvo nalazi nije izvjesno da će izbori koji su juče održani u Crnoj Gori ponuditi takvo rješenje, ocijenio je saradnik na Univerzitetu Crne Gore Danilo Kalezić, u emisiji “Aritmija” Gradske RTV.
Razrješenje afere Milojka Spajića sa Južnokoreancem Do Kvonom rasvijetliće i postizborne koalicione dogovore, tvrdi Kalezić, i dodaje da je ipak upitno sa kim Evropa sad može napraviti koaliciju.
Ništa istorijsko, kako kaže, ne vidi u ovim izborima, osim, da slijedi vrlo komplikovani postizborni period.
“Jedino što je bilo istorijsko na juče održanim izborima jeste izuzetno niska izlaznost. Pored prezasićenosti političkom scenom, ovog puta je izostala ‘izborna korupcija’ i to je značajno uticalo na loš odziv birača što opet negativno govori o stanju u crnogorskom društvu”, smatra Kalezić.
Iako je izostala kupovina glasova, to, kako kaže, ne znači da nije bilo izbornih zloupotreba.
“Njih je itekako bilo. Dovoljno je pogledati situaciju u ključnim preduzećima iz oblasti energetike koja su rezervoar iz koga se trenutna vladajuća koalicija napaja glasovima. Tu je bilo mnogo zloupotreba o kojima ćemo, vjerovatno, mnogo više saznati u nedjeljama koje su pred nama”, navodi Kalezić.
Smatra da je puni potencijal PES-a na ovim izborima ugrozila afera sa Do Kvonom te da je odlazeći premijer, u svom naumu da oslabi moć Evrope sad, kreiranjem afere sa kraljem kriptovaluta uspio, ali istovremeno i smanjio sopstveni rejting.
“Gospodin Abazović, duplo tehnički premijer, je zapravo najbolji proizvod srpskih i ruskih obavještajnih službi. Spomenik njihovog uspjeha u Crnoj Gori. Za 15 godina, koliko te dvije obavještajne službe rovare po Crnoj Gori, a iza sebe su imale nekoliko visokih političkih ubistava, prevrata, državnih udara, nijesu bolje uložili novac. Nijesu bolje investirali svoj kapital osim u gospodina Abazovića. U jednom trenutku je projektovani izborni potencijal PES-a išao čak do 40 odsto, ali je ova intriga, odnosno afera, uticala na potapanje tog rejtinga”, objašnjava Kalezić.
Naglašava da razrješenje te afere donosi razrješenje koalicionih dogovora.
“U Crnoj Gori politička riječ ne znači puno, ali onog trenutka kad se u ovu priču uključe nadležne isntitucije to može da odredi tok koalicionih pregovora. Evropa sad je, na neki način, pirovi pobjednik ovih izbora, bez jasne političke orjentacije, bez političkog iskustva i jasnog smjera”, poručuje Kalezić.
Podsjeća da PES-u predstoji ispunjenje po mnogima nerealnih obećanja programa “Evropa sad 2”, kao i izbor koalicionih partnera sa kojima mogu raditi na tome.
“Ako na izborima osvojite 10 odsto manji rezultat od projektovanog, uz to ‘vise’ najmanje dvije afere lidera partije, a na sve se nadovezuje nerazjašnjeni odnos između trenutnog predsjednika Crne Gore i njegovog formalnog stranačkog šefa, onda je to sve sem zdrava, realna politička pobjeda. A tek predstoji ispunjenje obećanja ‘Evropa sad 2’, gdje je upitno sa kim oni to mogu da sprovedu”, upozorava Kalezić.
Ističe da Jakov Milatović, kao formalni potpredsjednik partije, ima legitimne, politički racionalne argumente da preispita odgovornost Spajića za ovakav izborni rezultat i dalji tok pregovora.
“Čuli smo veoma nevješto, amaterski intoniranu izjavu da oni neće koalirati sa DPS-om i URA-om, pa se postavlja pitanje sa kim hoće? Ta vrsta provincijalnog promišljanja politike je nešto čega su crnogorski građani siti i to će dati prednost Milatoviću u eventualnom političkom razračunavanju sa Spajićem”, smatra Kalezić.
Milatović proizvod najmračnijeg dijela Crkve Srbije
Izjava predsjednika Milatovića, da su odnosi Crne Gore i Srbije isti kao odnos Austrije i Njemačke je besramna i skandalozna, te može da izazove klimu koja će da legitimiše balkanski Anšlus, kaže Kalezić.
“To je ta vrsta političke retorike, koja na mala vrata uvodi relativizaciju onoga što su posebnosti Crne Gore, na isti način na koji je tada vladajuća partija u Njemačkoj relativizovala smisao postojanja Austrije, po isto šablonu. Na sličan način je kasnije Njemačka relativizovala postojanje Čehoslovačke. To je ta vrsta političke logike koju gospodin Milatović uvodi u javni prostor Crne Gore sa ciljem da stvori podlogu za jednu debatu koja treba da normalizuje nenormalno, da potre sve ono što je Crna Gora u proteklih 15 godina uradila na izgradnji nacionalnih i kulturnih institucija, kako bi se dovelo u pitanje postojanje jedne male države koja nema nikakvu državnu supstancu”, upozorava Kalezić i dodaje da ne treba zaboraviti da je Milatović prozvod mračnog dijela Crkve Srbije, što ne ostavlja dilemu za njegove ideološke namjere.
Mišljenja je da Spajić, kao predsjednik trenutno nominalno partije sa najvećim brojem mandata, istu ne kontroliše.
“Sve upućuje na to da je zapravo suštinski predsjednik PES-a Jakov Milatović, a iza njega je cijela jedna obavještajno-medijska infrastruktura kojom se, nažalost, ne upravlja iz Crne Gore”, objašnjava Kalezić.
Najveća nesreća cijelog crnogorskog društva, ističe, leži u činjenici da su građani toliko naivni da najveću podršku daju strukturi koja nije autonomna i nije autohtono crnogorska.
“Nalogodavci i koordinatori su dva tradicionalna centra destrukcije Crne Gore-Beograd i Moskva”, navodi Kalezić.
Govoreći o tajnom susretu Soroša i Milatovića, Kalezić pojašnjava da susret koji nije javno publikovan sam o sebi govori dovoljno.
“Taj susret treba posmatrati kao jačanje pozicije gospodina Milatovića i njegovu pripremu za neku novu političku ulogu. Jasno je da funkcija predsjednika nije ono što ga u političkom smislu zadovoljava, veći apetiti se zapravo nalaze u zgradi Vlade Crne Gore, gdje se kreira izvršna vlast”, smatra Kalezić.
OB politički teret sa kojim se društva na Zapadnom Balkanu moraju izboriti
Kao potvrdu, podsjeća na paušalnu, neodgovornu i nepotkrijepljenu Milatovićevu izjavu da je 60 odsto građana Crne Gore za ulazak u OB.
“Prioritet svih prioriteta režima u Beogradu jeste Otvoreni Balkan. Na sramotu i nesreću čitavog regiona, jedan broj činovnika nekih zapadnih administracija neodgovorno pristaju da sudjeluju planu koji ima za cilj da Balkan trajno odvoji od onoga što je evropska perspektiva, a zove se Otvoreni Balkan”, naglašava saradnik na UCG.
Dodaje da je to ogroman politički teret sa kojim se društva na Zapadnom Balkanu moraju izboriti.
Smatra da će SAD, sa ostalim centrima moći Evrope, značajno uticati na formiranje nove Vlade u Crnoj Gori. Ipak, kako dodaje, novu strategiju prema Zapadnom Balkanu kreiraće nova američka administracija. U tom smislu vrlo problematično i simpotmaično je ponašanje američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila.
“Ne želim da vjerujem da postoji neka druga skrivena agenda iza toga, ali poslednje izjave ambasadora Hila upuću na nešto puno zlokobnije. Upućuju da postoje i drugi motivi koji te ljude navode da na taj način govore o jednom autokratskom režimu kakav je Vučićev. Motive možemo tražiti u nekim ličnim interesima, koje je jako teško definisati u ovom trenutku. Lični interesi mogu da budu u širem smislu. Zasigurno nemaju politički racio. A kad god nešto nema politički racio, onda motive treba tražiti u nečem drugom”, zaključuje Kalezić.