Kalezić: Održavanje popisa 30. novembra bila bi Spajićeva politička kapitulacija

Nesporno je da je potez premijera Milojka Spajića dobar, ali i iznuđen, zbog nastupa opozicije koja je ovoga puta pokazala jedinstveno djelovanje u kampanji za bojkot popisa, ocijenio je za portal Dnevno politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući to što je Vlada juče dostavila prijedlog sporazuma o popisu koji bi trebalo da potpišu predstavnici izvršne vlasti i opozicionih partija.

Prema njegovom mišljenju, stvoren je pritisak na izvršnu vlast, konkretno na Spajića da uđe u neku vrstu pregovaranja.

U sporazumu prihvaćena većina zahtjeva opozicije

Komentarišući prijedlog sporazuma, Kalezić kaže da možemo izvesti dva zaključka.

– Prvo – da je većina zahtjeva opozicije u suštini ispunjena, iako ostaju neke tehničke nejasnoće koje u hodu mogu da se razjasne. Drugo – Spajić i dalje nije načisto sa tim kako da pristupi DF-a u koji je rigidan u odnosu na datum – navodi Kalezić.

On smatra da, iako postoje želja, dobra namjera i tehnički kapaciteti da se sprovede ono što je predviđeno sporazumom, to se svakako ne može uraditi do 30. novembra.

Kako dodaje, insistiraće se na tom datumu za početak popisa „samo ukoliko želimo da služimo interesima Beograda i DF-a“.

Spajićev potez iznuđen

To što je Vlada dostavila prijedlog sporazuma o popisu je potez koji je od Spajića iznuđen, mišljenja je Kalezić.

– To nije njegova dobra volja nego direktna posljedica aktivnog pritiska opozicije. Ono gdje on treba da pokaže stvaran demokratski karakter i spremnost da čini ono što je za društvo važno i dobro je pitanje datuma početka popisa – kaže Kalezić naglašavajući da je to ključno pitanje koje prelama ovu situaciju.

Kako je rekao, možemo imati najbolji sporazum, ali ako nema vremena da se sprovede onda ostaje “mrtvo slovo na papiru”.

Za Spajića je, dodaje, ključni test da li će podleći pritiscima DF-a, odnosno Beograda, ili će povući potez za koji ćemo morati da priznamo da je dobar za društvo, a to je da se ovaj proces odvija u vremenski relaksiranoj atmosferi.

Kalezić za Dnevno kaže kako predsjednici države i Skupštine, Jakov Milatović i Andrija Mandić, uporno pokušavaju da preuzmu ingerencije premijera.

– To rade svakoga dana, svakoga trenutka i na svakom mjestu tj. kontinuirano. Na Spajiću je da se odupre takvim pritiscima, odnosno da uspostavi stvarnu vlast nad onim što je u njegovoj nadležnosti – smatra on.

Mandić je, podsjeća, pokušao da se umiješa i u Spajićeve pregovore sa opozicijom dolazeći na sastanak na koji mu nije bilo mjesto.

Na Spajiću je, prema mišljenju Kalezića, zbog svega ovoga ogroman izazov da se izbori za svoje političko mjesto u sistemu.

– Iako je on formalno prvi čovjek izvršne vlasti, ne ponaša se tako. U skladu sa funkcijom koju obavljaju svakako se ne ponašaju ni Milatović ni Mandić – ocjenjuje politički analitičar.

Milatovićevo miješanje u ingerencije premijera povezano je, smatra Kalezić, i sa unutrašnjim odnosima unutar PES-a.

– Taj sukob je sada pao u drugi plan, iako je samo pitanje dana kada će on da eskalira. Ta vrsta animoziteta koji oni emituju u javni prostor je toliko velika da više uopšte ne može da se sakrije – rekao je Kalazić.

Na pitanje čiji će uticaj prevagnuti kada je u pitanju datum početka popisa, Kalezić kaže da pretpostavlja da će pritisak opozicije i želja Spajića da se izbori za svoju poziciju ovoga puta prevagnuti.

– Mislim da će oni dogovoriti datum popisa. Ukoliko Spajić ostane pri tome da popis bude 30. novembra to će biti njegova prva, a može i posljednja politička kapitulacija. To bi pokazalo da on suštinski ne upravlja Vladom – rekao je.

Smatra da Spajić apsolutno nema nikakav politički autoritet, te da to pokazuje svakodnevno u javnim nastupima.

Popis nije moguće sprovesti za 15 dana

Kalezić naglašava da popis nije moguće sprovesti za 15 dana, jer samo softversko rješenje zahtijeva vrijeme izrade i testiranja.

Podsjetio je da smo elektronsku identifikaciju birača spremali dvije – tri godine.

– Nije lako, u jednom sistemu koji nije informatički napredan kao crnogorski, takve stvari implementirati -smatra Kalezić.

Kaže da bi i za Estoniju, koja je najnaprednija zemlja u tom segmentu, to bio preveliki izazov.

– Ne možemo da se zavaravamo da se tako kompleksna stvar može brzo završiti. Pri čemu, ne pričamo samo o softveru već i komisijama, kontrolnim timovima i raznim drugim instrumetima što zahtijeva vrijeme – zaključuje Kalezić.