Nacrt srednjoročnog programa rada Vlade, koji je bio na javnoj raspravi do 9. marta, ostavlja previše prostora za tumačenja, kada su u pitanju ciljevi pojedinačnih predloženih aktivnosti, uprkos naporima da se na generalnom nivou definišu određeni pokazatelji uspjeha, ocjenjuju iz Instituta alternativa (IA).
Iz IA prepoznaju da određene aktivnosti, koje su najavljene netransparentno i bez prethodno sprovedenih analiza, poput ukidanja Uprave za inspekcijske poslove i izmjene brojnih zakona sa ciljem reorganizacije inspekcijskog nadzora, kako kažu, “nijesu našle odraz u Nacrtu programa”.
“Smatramo da je neophodno pojasniti dalje planove Vlade u odnosu na ovu oblast, što nije vidjivo iz dokumenta, koji sadrži samo ranije planirane izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru, koje su dostavljane u skupštinsku proceduru i od strane prethodnih vlada. Takođe, dugo najavljivana Strategija za borbu protiv korupcije se uopšte ne nalazi u Nacrtu programa, iako je Vlada nedavno pokrenula postupak obrazovanja Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, između ostalog, i sa ciljem pripreme ove Strategije. Smatramo da u samom dokumentu treba jasno navesti razloge i ciljeve donošenja Strategije, posebno u kontekstu najavljivanog dobijanja izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24”, naveli su iz IA u saopštenju za medije.
Osim ovog generalnog osvrta, u komentarima iz IA ukazali su na potrebu izmjena Zakona o radu.
“Koje bi išle dalje od trenutno planiranog usaglašavanja sa direktivama i EU standardima, sa ciljem da odgovore na prioritetne izazove uspostavljanja sistema zapošljavanja na osnovu zasluga u javnom sektoru. Između ostalog, izmjene bi trebalo da uspostave pravilo javnog oglašavanja prije zasnivanja radnog odnosa na početnim pozicijama u svim segmentima javnog sektora; propišu trajanje javnih oglasa za zasnivanje radnog odnosa u javnom sektoru od minimum 15 dana; da omoguće licima koja traže zaposlenje u javnom sektoru da pokrenu postupak, odnosno spor ukoliko smatraju da su im prava povrijeđena bez ograničenja koja sada postoje u Zakonu o radu i koja se odnose samo na određena zabranjena ponašanja”, pojasnili su iz Instituta.
Iz IA su naveli da u odnosu na planirane izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, “smatramo da treba pojasniti i dopuniti njihov opseg”.
“Iako je ovaj Zakon predmet kontinuiranih kritika i Evropske komisije i nevladinog sektora, Nacrt programa ne sadrži jasne razloge niti pojašnjava planirani opseg izmjena, koje su predviđene do četvrtog kvartala 2024. godine. Radna grupa, čiji je dio i predstavnica Instituta alternativa, oformljena je prije duže od godinu dana, ali je članovima/-icama predočeno da će se na unaprijeđenju propisa u ovoj oblasti raditi postepeno, time što će se najprije donijeti hitne izmjene, na kojima institira Evropska komisija, u pogledu pooštravanja usova za zaposlenje, a da će se naknadno raditi i šire izmjene, koje će podrazumijevati uvođenje okvira kompetencija za sve nivoe državne službe, i druge, zahtjevnije izmjene. Međutim, trenutno obrazloženje aktivnosti ne prepoznaje ovu postepenost, pa samim tim, zbunjuje pristup Vlade ovoj važnoj oblasti”, naveli su iz IA.
Zbog važnosti da se pruže jasne smjernice za dalju normativnu aktivnost u ovoj oblasti, iz IA dali su konkretne prijedloge, koji se, kažu, temelje na prethodno detaljno sprovedenim analizama i procjeni rizika od korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.
“Vladi smo predložili da sprovede analizu učinkovitosti inspekcija u sastavu ministarstava i Uprave za inspekcijske poslove, po istim parametrima. Jedino tako se može pristupiti na argumentovan način eventualnoj reorganizaciji inspekcija. Vlada je od posljednje sveobuhvatne reforme inspekcija 2011. godine nekoliko puta pokušavala da procijeni učinak trenutnog modela, ali uz pristup koji je pratio od raznih metodoloških nedostataka, sa ciljem da opravda trenutni odnos snaga i zainteresovanost pojedinih ministarstava za povratak inspekcija pod njihovo okrilje. Imajući u vidu da je prema posljednjem izvještaju o javnim nabavkama, u cilju jačanja antikorupcijskih alatki u oblasti javnih nabavki planirano povezivanje sistema e-nabavki sa elektronskim sistemom Agencije za sprečavanje korupcije, smatramo da je važno da Vlada pripremi informaciju dokle se stiglo sa tim procesom i šta su neophodni preduslovi kako bi se navedeni sistemi uvezali”, dodaju iz Instituta.
Iz IA podsjetili su i na raniju preporuku da se kroz Zakon o tajnosti podataka organi vlasti obavežu da pripreme i objave informaciju o broju dokumenata, odnosno, informacija koje su u određenom vremenskom periodu označene stepenom tajnosti.
Svi prijedlozi IA, sa detaljnim obrazloženjima, dostupni su na sljedećem linku.