Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore učestvovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.
“Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu učestvovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore, koji su učestvovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu… To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana”, rekao je Grlić Radman na otvaranju izložbe Hrvatski školski brod Jadran – matična luka Split, 1933.-2023. u Domu Hrvatske vojske u Lori.
Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obavještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme učestvovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.
Crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa aerodroma Čilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.
Šef hrvatske diplomatije je kazao u četvrtak da je “činjenica da je on (Abazović) rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore”.
Svađe oko Jadrana traju već 30-ak godina
Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.
“Hrvatska nikada neće odustati od imovine koja je naša. Hrvatski školski brod bio je upisan u matičnu luku Split i on je stalno bio tu. Da nije išao na remont nitko ne bi pitao gdje je Jadran. Pa, naravno – tamo gdje pripada, a to je Split”, rekao je Grlić Radman.
Crna Gora krajem jula i početkom avgusta obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomatija poslala protestnu notu Podgorici o “svojatanju imovine”.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem avgusta rekao da traži da se brod vrati u Hrvatskoj zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate – “pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili”.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom septembra je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na finansijsko održivo rješenje tog pitanja i kazao da ima važnijih tema od te.
Grlić Radman je u četvrtak u Splitu rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, “koji je spreman razgovarati o tome”.
“A vidimo da se (to) u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate”, rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi “pravni i politički mehanizmi” te “arbitraža”.