Kako bi postala ravnopravni dio evropskog medijskog prostora, Crna Gora se mora boriti protiv dezinformacija i zastrašivanja novinara, te izmjenama nacionalnog pravnog okvira podstaći interni pluralizam, samoregulaciju, transpare ntnost vlasništva nad medijima i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda.
To je zaključak analize dr Jovane Davidović Vuletić pod naslovom “Evropska medijska politika i medijski ambijent Crne Gore”, koju je objavio Digitalni forenzički centar (DFC) u sklopu edicije DFC Policy Brief. Riječ je o formatu DFC-a kroz koji se promovišu stručni uvidi eksperata iz različitih oblasti, nudeći konkretne preporuke. Razvoj medijskih sloboda jedan je od osnovnih preduslova u pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU). U posljednjem Izvještaju Evropske komisije, iz 2023. godine, konstatovan je ograničen napredak u Poglavlju 10, dok se kao najveći prioritet, u kontekstu medijskog tržišta, navodi usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU.
Najavljene izmjene i novi medijski zakoni još uvijek nijesu usvojeni, što je rezultiralo suspenzijom Crne Gore iz važnih evropskih projekata, ističe se u analizi. Poseban izazov predstavlja to što trenutni propisi i strateška dokumenta u nedovoljnoj mjeri podstiču samoregulaciju, i ne podstiču transparentnost vlasništva nad medijima i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, stariji slučajevi napada na novinare još uvijek nemaju adekvatan sudski odgovor, a Crna Gora ne prepoznaje tzv. SLAPP tužbe kao mehanizme zastrašivanja medija.
Osim toga, dr Davidović Vuletić ističe i da Crna Gora dugo nije imala nijedan strateški dokument koji tretira pitanje dezinformacija i govora mržnje, dok postojeći propisi ne obavezuju javne emitere da proizvode određeni procenat sadržaja namijenjen ranjivim grupama. Kako bi medijska reforma bila uspješna, dr Davidović Vuletić u ovom izdanju DFC Policy brief-a nudi i niz preporuka čije bi usvajanje pomoglo unapređivanju samoregulatornih mehanizama, jačanju medijskog tržišta, ali i ograničavanju političkih uticaja na medije koji novinarkama i novinarima u Crnoj Gori predstavljaju jednu od najvećih prepreka za nezavisno izvještavanje.
Neke od preporuka podrazumijevaju omogućavanje Agenciji za elektronske medije (budućoj Agenciji za audiovizuelne medijske usluge) izricanje mjera kao što su upozorenja, novčane kazne, suspenzije i povlačenja licenci, zatim predviđanje sankcija ukoliko se u zakonski propisanom roku onlajn mediji ne registruju kod nadležnog organa i ne obznane podatke o stvarnom i o krajnjem vlasništvu, kao I regulisanje i ograničavanje stranog vlasništva nad medijima te regulisanje oglašavanja na platformama koje šire dezinformacije.