Crna Gora ne priznaje, niti će ikad priznati pokušaje Ruske Federacije da anektira ukrajinske teritorije, kazala je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović na Prvom parlamentarnom samitu međunarodne Krimske platforme.
U Zagrebu je danas održan Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme, u organizaciji Hrvatskog sabora i Vrhovne rade Ukrajine.
U uvodnom dijelu, kako je saopšteno, prisutnima su se obratili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vrhovne rade Ukrajine Ruslan Stefančuk, premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski putem video veze.
Kako su naveli it Skupštine, Đurović je učestvovala značajnom međunarodnom događaju i predstavila stav Crne Gore u pogledu trenutno najaktuelnijeg svjetskog pitanja.
Obraćajući se prisutnima, Đurović je istakla da podržava ideju uspostavljanja parlamentarne dimenzije Međunarodne krimske platforme kao novog mehanizma koji može dati snažan doprinos realizaciji ciljeva ove Platforme.
“Crna Gora se u svim međunarodnim formatima osudila agresiju i pridružila se pozivima međunarodne zajednice upućenim Ruskoj Federaciji da odmah zaustavi vojne napade, povuče svoje snage i odabere put diplomatije. Naša zemlja daje čvrstu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, u njenim međunarodno priznatim granicama”, istakla je Đurović.
Jasna podrška Crne Gore Ukrajini i ukrajinskom narodu, po riječima Đurović, najbolje je iskazana kroz usvajanje Rezolucije o osudi ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je usvojena velikom većinom glasova poslanika Skupštine Crne Gore.
“Crna Gora u potpunosti podržava predstavljeni tekst zajedničke izjave i time pokazuje spremnost da zajedno sa saveznicima, ali i ostalim prijateljskim zemljama radi na iznalaženju rješenja za Krim i ostale teritorije Ukrajine koje su u posljednjih nekoliko mjeseci pod udarom ruske agresije”, dodala je Đurović.
Istakavši da je Crna Gora prva zemlja van EU koja je usvojila Odluku kojom se omogućava privremena zaštita licima iz Ukrajine u trajanju od jedne godine, kao i olakšan ulazak u zemlju iz humanitarnih razloga, Đurović je poručila da je danas “Crna Gora utočište i mirna luka za oko jedanaest hiljada Ukrajinaca”, što je nešto manje od dva odsto ukupne populacije.
Đurović je pozdravila predloženo uspostavljanje Platforme za obnovu Ukrajine od strane EU i najavila da će Crna Gora podržati i Nacionalni plan oporavka Ukrajine.
Na toj liniji, kako dalje dodaju, iskazala je spremnostdržave da, u skladu sa svojim skromnim mogućnostima, “nastavi da pruža finansijsku i materijalnu pomoć Ukrajini”.
Izrazivši iskreno očekivanje da će Ukrajina, u najkraćem mogućem roku, uz pomoć međunarodnih partnera, uskoro imati perspektivu slobodne i prosperitetne zemlje, Đurović je poručila da “Crna Gora ne priznaje, niti će ikad priznati pokušaje Ruske Federacije da anektira ukrajinske teritorije”.
“Međunarodna krimska platforma je format koji je okupio 47 šefova država i vlada, kao i ministre i predstavnike međunarodnih institucija u cilju poboljšanja efikasnosti međunarodnog odgovora na privremenu okupaciju Krima. Platforma je uspostavljena kako bi se pojačao međunarodni pritisak na Rusku Federaciju, međusobno koordinirale akcije za suprotstavljanje posljedicama privremene okupacije Krima, spriječilo dalje kršenje ljudskih prava i zaštitile žrtve okupacionog režima i ostvarile glavni cilj – povratak Krima pod ukrajinski suverenitet.
Međunarodna krimska platforma zvanično je pokrenuta inauguracionim samitom u Kijevu 23. avgusta 2021. godine, kada je usvojena i Zajednička deklaracija.
Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme bavi se višestrukim aspektima aktuelne bezbjednosne situacije u Ukrajini, kao i mogućnostima doprinosa nacionalnih parlamenata i međunarodnih parlamentarnih institucija u pet prioritetnih oblasti na koje se Međunarodna krimska platforma fokusira.
Na današnjem samitu učešće su uzele 42 delegacije iz svih krajeva svijeta, čime je još jednom poslata snažna poruka podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu.
Gospođa Predsjednica Skupštine CG jedno priča, drugo misli i radi. Pod voćstvom nje stranke koja je ustoličila u skupštisku funkciju, intenzivno radi na okupaciji Crne Gore od strane Srbije i aktivni je protivnik NATO i Ukrajine, a podržavalac krvožedne Rusije i Srbije.