Crnogorski predsjednik Milo Đukanović u autorskom tekstu za Newsweek, upozorio je Zapad da se na izborima u nedjelju ne odlučuje samo o evropskom putu Crne Gore – razvoju multietničkog građanskog društva i održivom ekonomskom rastu – već da je u igri i budućnost Balkana i stabilnost Evrope, te da je zato, a ne zbog političkog dokazivanja, odlučio da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Tekst prenosimo u cjelini:
Iako stara evropska država, Crna Gora je, suprotno rasprostranjenom uvjerenju, jedna od najmlađih članica Ujedinjenih nacija (U.N.); jedna mlada demokratija.
Svijet se značajno promijenio u odnosu na 2006. godinu, kada smo mirno obnovili našu državu i ponovo stekli međunarodno priznanje; prvi put u istoriji Balkana jedna je država stvorena bez krvoprolića.
Od tada smo prošli kroz više kriza od globalnog značaja – međunarodnu finansijsku krizu; rat u Siriji; panedmiju COVID 19; i ruski rat protiv Ukrajine, čiji se kraj još ne nazire. Nijedan od događaja od kraja Hladnog rata nije imao toliki značaj za preoblikovanje međunarodnih odnosa kao ovaj rat. Svjedočimo tektonskim geopolitičkim pomjeranjima – koja podsjećaju na vremena Napoleona i Adolfa Hitlera.
Naravno, i kod nas se osjećaju negativne posljedice. Situacija na Balkanu daleko je gora nego prije 10 godina.
Prije svega zato što je Rusija vijekovima smatrala da Balkan spada u njenu sferu interesa. I 2016. godine Crna Gora se našla na liniji vatre između Rusije i Zapada, zbog naše namjere da postanemo članica NATO-a.
Iako smo bili izloženi ogromnom ruskom pritisku, ipak smo uspjeli spriječiti državni udar, u čijem planu je bilo i moje ubistvo. Branili smo svoju evropsku i evroatlantsku orijentaciju, kao i cijelog regiona. Oživljavanje hladnoratovskih tenzija, nakon agresije na Ukrajinu, ugrožava našu stabilnost.
Rusija ima svoja obavještajna, ekonomska, finansijska i medijska uporišta u Srbiji i Republici Srpskoj, preko kojih uvijek može podsticati nove sukobe ili narušiti stabilnost naših zemalja. Podrazumijeva se, da Rusija i Srbija imaju svoje javne (i tajne) političke saveznike i u Crnoj Gori.
Zato sam, uoči predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, u kontekstu događaja koji mogu promijeniti tok crnogorske, ali i globalne istorije, osjetio odgovornost da našim partnerima ukažem da nije samo evropski put Crne Gore- razvoj multietničkog građanskog društva i održivi ekonomski rast – ono o čemu će se odlučivati u danima koji dolaze – već da je u igri i budućnost Balkana i stabilnost Evrope.
Za ovih 17 godina od sticanja nezavisnosti, prolazili smo kroz jedinstveno evroatlantsko iskustvo. Nekada najnerazvijenija republika bivše Jugoslavije, Crna Gora je za kratko vrijeme postala najprosperitetnija država u regionu, te prestižna investiciona i turistička destinacija u Evropi.
U nastojanju da osiguramo sigurniji i kvalitetniji život za našu zemlju i njene građane, suočili smo se sa velikim izazovom pristupanja NATO-u 2017. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, značaj ovog dostignuća sve više razumiju i oni koji bili protiv članstva u to vrijeme.
Nažalost, od kada se izvršna vlast u Crnoj Gori promijenila, sa dvije neuspješne vlade – kojima je izglasano nepovjerenje u Skupštini, iako formalno drže državu na evroatlantskom kursu, vođena je politika koja je više naklonjena Evroazijskoj uniji nego Evropskoj uniji. Naši evropski partneri Crnu Goru su ranije zvali „uspješom evropskom pričom“; danas je nazivaju “rakom regiona”.
Crna Gora se suočava i sa aspiracijima srpskih nacionalista da realizuju projekat „Velike Srbije“.
Koncept “Srpskog sveta” samo je replika “Ruskog sveta” na Balkanu. Velikosrpski nacionalisti doživljavaju Crnu Goru kao dio njihovog istorijskog projekta, pogoršanog zato što se poklapa sa anti-NATO politikom Rusije.
Rusija nije uspjela da nas zaustavi na putu ka NATO-u, ali oni nijesu prestali sa pokušajima destabilizacije naše zemlje, u nadi da bi, sa ostvarivanjem te misije, mogli destabilizovati Alijansu.
Pošto Moskva i Beograd nijesu uspjeli da na ovim predsjedničkim izborima proguraju kandidata koji ih podržava, u drugom krugu su fokus prebacili na kandidata sa sličnom ideologijom, onog koji svoje namjere skriva iza lakog populističkog narativa. Podrška koju dobija od krugova nacionalista “Velike Srbije” pokazuje njegove istinske političke inklinacije.
Bez obzira na rezultate izbora u nedjelju, moja je dužnost da skrenem pažnju našim međunarodnim prijateljima na procese koji se dešavaju u Crnoj Gori i na Balkanu.
Zbog ovih procesa sam odlučio da se kandidujem, a ne da se dokazujem na političkoj sceni.
Zahvaljujem našim međunarodnim saveznicima koji su nas podržali. Mi ćemo uspjeti da sačuvamo Crnu Goru. Svijet će tek vidjeti šta Crna Gora može učiniti kao nezavisna država, usidrena u Evropi svojom geografijom, istorijom i budućnošću koja pripada civilizovanom svijetu.
Orginalni naslov autorskog teskta predsjednika Đukanovića u Newsweek-u: Presidential Elections in Montenegro Amid Hybrid Russian Threats (Predsjednički izbori u Crnoj Gori usred hibridnih ruskih prijetnji)
Prevela: Biljana Jovićević