Podržavam pristup Evropske unije da nema pristupanja bez realizovanih reformi. To je pravilo na kojem Evropa mora istrajati, kao što mora istrajati na principu regate, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dodajući da vjeruje da je probleme moguće prevazići na demokratski način.
On je na na konferenciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu “Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan” u organizaciji njemačke fondacije Konrad Adenauer i Atlantskog saveza Crne Gore kazao da je Tirana poslala pozitivnu poruku kada je u pitanju politika proširenja.
”Odavno nijesam čuo jednoglasniju poruku lidera zemalja EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva u EU”, istakao je Đukanović.
Druga poruka je, kako je kazao, bila da je potrebno ubrzati reforme, da bi se ubrzao proces proširenja.
”Treća poruka je bila da sada Evropa pokazuje kontinuitet jedne jasne politike u odnosu na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Evropa želi da pokaže da je politika proširenja živa. Nema boljeg primjera da to pokaže nego u slučaju Crne Gore. Crna Gora je u idealnoj prilici da efektuira reformske napore i pokaže članicama. Crna Gora pokazuje sada nesposobnost da to iskoristi zbog unutrašnjih problema”, ocijenio je Đukanović.
Sada se, dodaje, postavlja pitanje naših društava da iskoriste šansu koju je Evropa spremna da pruži zemljama Zapadnog Balkana.
”Neću da budem pesimista, ja ipak vjerujem da je moguće prevazići, na demokratski način, probleme. Ukoliko se uz partnersku pomoć Evrope uskoro konsoliduju naše demokratije i pokaže viši nivo odgovornosti u vladama i društvima moguće je riješiti probleme”, istakao je Đukanović.
Miloševićeva ideja “svi Srbi u jednoj državi” inspiracija za današnju rusku politiku
Čini mi se da je namjerno ili nenamjerno Miloševićeva “svi Srbi u jednoj državi” bila inspiracija za današnju rusku politiku – retrogradna ideja koja je i devedesetih dovela do krvoprolića, do toga dovodi i danas, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na konferenciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu “Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan” u organizaciji njemačke fondacije Konrad Adenauer i Atlantskog saveza Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje da li ga rat u Ukrajini podsjeća na ono što se dešavalo nakon rata na području bivše Jugoslavije, Đukanović je kazao da ga je početak rata iznenadio.
”Dugo smo diskutovali u raznim formatima u susret tom 24. februaru. Bio sam među onima koji su vjerovali da do rata neće doći i tu vjeru sam temeljio na racionalnoj procjeni da je Vladimir Putin ostvario strsteške interese. Nažalost bilo je jasno, a sada se potvrđuje da tu nema racionalnosti i da su iracionalna politika i neostvarljivi ciljevi doveli do rata u Ukrajini”, kazao je Đukanović.
On je napravio paralelu u odnosu na situaciju u Jugoslaviji.
”Uoči referenduma u Crnoj Gori imao sam sastanak sa Putinom, tema je bila realizacija ideje obnove nezavisnsoti Crne Gore. Startne pozicije su nam bile različite, pokušaio sam da objasnim zbog čega želimo nezavisnost i kazao da smo u prethodnom periodu imali tešku deceniju zbog pogrešnog cilja tadašnje vlasti u Beogradu – da se obezbijedi život svih Srba u jednoj državi. Kazao sam mu zamislite da ste vi to promovisali kao cilj da svi Rusi u jednoj državi, do kakvog bi to krvoprolića dovelo. Složili smo se oko toga. Mada je i taj argument bio od uticaja za njegov pomiriteljskio satv da će prihvatiti izraz demokratske volje građana Crne Gore na referendumu”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, danas kad analizira to što pred novu rusku politiku “koja se artikuliše kroz ideju ruskog sveta, promijenjenog odnosa prema susjedima” čini mu se da “namjerno ili nenamjerno Miloševićeva ideja svi Srbi u jednoj državi bila inspiracija za današnju rusku politiku”.
”Retrogradna ideja koja je i devedesetih dovela do kvorpiliaća do toga dovodi i danas”, podvukao je Đukanović.
Nacionalizam u stanju da ugrozi i samu bezbjednost regiona
Na pitanje kako gleda na Zapadni Balkan, nakon povratka sa Samita EU – Zapadni Balkan u Tirani, odgovorio je da svijet nije isti i neće nikada biti isti nakon 24 februara.
”Prisustvujemo porađanju novog globalnog poretka i svjedočićemo stvaranju nove geopolitičke arhitekture. Politika koju promoviše predsjednik Rusije je pokušaj promjene globalnog poretka, istorijskog revizionizma, povratka na vrijeme hladnog rata i pokušaj da se Rusiji obezbijedi značaj koji je nekad imao Sovjetski savez”, ocijenio je Đukanović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da je ovo vrijeme iznjedrilo nove krupne igrače na geopolitičkoj sceni i to se ne može zanemariti.
”U toj priči je nama kao Evropljanima najzanimljivje gdje će se naći Evropa. To nalaže dvije ozbiljne promjene u političkoj strategiji Evrope. Mora biti mnogo više posvećena geopolitičkom aspektu svoje politike to u prethodnim decenijama nije bio slučaj i Evropa će morati jasnije da artikuliše svoje strasteške politike – vanjsku i bezbjednosnu”, istakao je Đukanović.
Postoji, dodaje, ozbiljan prostor koji Evropa do sad nije koristila da profiliše svoj identitet.
”Agresija na Ukrajinu je jasno izazvala ozbiljne posljedice na prostoru Zapadnog Balkan. Priprema agresije je već podrazumijevala izvođenje određenih radova od strane Rusije na prostoru Zapadnog Balkana. O tome jako ubjedljivo možemo da svjedočimo svojim iskustvom. Već 2016. Rusija je pokušala da spriječi Crnu Goru da postane članica NATO i to organizacijom državnog udara. To što Rusija pokušava sada u Ukrajini je ista politička poruka – nemate pravo bez obzira na to što ste nezavisna i suverena država na izbor svoje budućnosti bez naše saglasnosti”, naglasio je Đukanović.
Treba, kako je rekao, primijetiti da od te 2016 do danas Rusija hibridnom politikom devastira vrijednosni sistem Zapadnog Balkana.
”Tamo gdje je izostala vodeća uloga Evrope dođe neko drugi. Ovoga puta se ubacila Rusija finansirajući i kupujući najretrogradnije politike. Danas je nacionalizam opet živnuo, opet je u uzmahu i plašim se da nije bezazlen, da je u stanju da ugrozi ne samo doglednu evropsku budućnost, to je na neki način već uspio, nego da je u stanju da ugrozi i samu bezbjednost regiona”, ocijenio je Đukanović.
Geopolitika primarna odgovornost EU
Odgovarajući na pitanje je li imao osjećaj u Tirani da će biti više geopolitike u politici proširenja rekao je: “Nemojte da pomislite da prećutkujem odgovornost nas na Zapadnom Balkanu zbog zastoja na evropskom putu” te ocijenio da je “primarna odgovornost tu na EU”.
”Zapadni Balkan je specifičan region koji nažalost istorijski zaostaje i ovdje se ljudi ne rađaju sa evropskim vrijednostima, zato je jako važan podsticaj Evrope. Svjedoci smo, ne treba to da prećutkujemo, da već nekoliko godina prije 24. februara, Evropa usporavala i na kraju zaustavila politiku proširenja i to je imalo za posljedicu pad entuzijazma”, naveo je Đukanović.
Odgovornost je, prema njegovim riječima, obostrana.
”Podržavam pristup EU da nema ulaska bez realizovanih reformi. To je pravilo na kojem Evropa mora istrajati, kao što mora istrajati na principu regate. Tirana je poslala pozitivnu poruku kada je u pitanju politika proširenja. Odavno nijesam čuo jednoglasniju poruku lidera zemalja EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva u EU”, istakao je Đukanović.
Druga poruka je, kako je kazao, bila da je potrebno ubrzati reforme, da bi se ubrzao proces proširenja.
”Treća poruka je bila da sada Evropa pokazuje kontinuitet jedne jasne politike u odnosu na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Evropa želi da pokaže da je politika proširenja živa. Nema boljeg primjera da to pokaže nego u slučaju Crne Gore. Crna Gora je u idealnoj prilici da efektuira reformske napore i pokaže članicama. Crna Gora pokazuje sada nesposobnost da to iskoristi zbog unutrašnjih problema”, ocijenio je Đukanović.
Sada se, dodaje, postavlja pitanje naših društava da iskoriste šansu koju je Evropa spremna da pruži zemljama Zapadnog Balkana.
”Neću da budem pesimista, ja ipak vjerujem da je moguće prevazići, na demokratski način, probleme. Ukoliko se uz partnersku pomoć Evrope uskoro konsoliduju naše demokratije i pokaže viši nivo odgovornosti u vladama i društvima moguće je riješiti probleme”, istakao je Đukanović.