Ukoliko počnemo da procjenjujemo rezultate popisa iz administrativnih izvora ne znamo da li za to postoje zakonski uslovi, kazao je odgovarajući na pitanje o bojkotu popisa u CDT-ovom podkastu “AKCIJA” Vuk Čađenović, direktor Instituta Damar.
“Znam da ranije nisu postojali jer nismo nikad realizovali probni registarski popis, ne znam da li se to sada promijenilo, shvatio sam da je i dalje ista situacija. Ukoliko bi procjenjivali iz administrativnih izvora za određeni procenat stanovnika, a u preporukama nigdje ne piše i kada radite kombinovani koliko možete da vučete iz administrativnih koliko na terenu, to bi onda pretpostavljalo da imamo razvijen metod i razvijene tehničke alate koji bi nam to omogućili”, pojasnio je Čađenović.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku (MONSTAT) Snežana Remiković podsjetila da su 2015. i 2016. godine radili analizu mogućnosti sprovođenja registarskog popisa u Upravi za statistiku, te da su angažovali eksperte koji su im ukazali na moguće načine korišćenja postojećih registara u Crnoj Gori da bi se proizveli podaci popisa, međutim kako je dodala, izostala je podrška Vlade.
“Mislim negdje da se upravo zbog nedostatka volje vlada krenulo u tradicionalni popis, jer bilo kakav drugi kombinovani nije mogao da dođe u obzir s obzirom da je Uprava za statistiku vrlo ograničenih kapaciteta, negdje smo na 50 odsto od planiranih sistematizacijom i da prosto naši kapaciteti ne dozvoljavaju da mi imamo takve mogućnosti da mi kombinujemo neke analize kako da radimo, što da radimo. Ono što smo odradili je mogućnost registarskog popisa, ako ne registarski moramo na tradicionalni jer o njemu znamo nešto”, kazala je Remiković.
Takođe, odgovarajući na pitanje o bojkotu popisa, kazala je da je u Crnoj Gori i ranije bilo slučajeva neodaziva na popis, te da on nije bio mjeren, a osvrnula se i na zemlje regiona navodeći kao primjere Sjevernu Makedoniju i Srbiju u kojima je bio prisutan bojkot popisa, odnosno, kako je kazala, veći procenat lica koja su odbila popisivanje, te da su te zemlje podatke uzele iz administrativnih registara.
Čađenović je problematizovao korišćenje administrativnih registra za dobijanje podataka imajući u vidu da oni nijesu prethodno uvezani, niti je rađen pilot projekat. Remiković je kazala da to što do sad nije urađen pilot projekat, ne znači da neće uopšte biti urađen.
“Mi imamo naredni period pred sobom. U zavisnosti od toga kakve podatke prikupimo tradicionalnim popisom, mi imamo mogućnos da nakon toga sprovedemo pilot, mi se još uvijek nigdje nijesmo obavezali kada ćemo podatke popisa objaviti, ne postoji zakonska obaveza još uvijek u ovom momentu. Imamo vremena da uradimo pilot nakon završetka popisa”, pojasnila je Remiković.
Interpretacija zakona, ne prijetnje
Remiković je kazala da je MONSTAT spreman za popis, te da je nakon usvajanja amandmana u Evropskom parlamentu (EP) pisao EUROSTAT-u kao i Vladi Crne Gore od koje su tražili smjernice ili izjašnjenje povodom nastale situacije.
Čađenović je naveo da on vjeruje u stručnost MONSTAT-a, ali da je politizacija procesa očigledna.
Remiković je kazala da MONSTAT nije dobio predlog za odlaganje popisa od EUROSTAT-a.
„Štaviše mi smo uputili dva poziva za monitoring, oba su odbijena, uz jasne poruke da nas podržavaju u sprovođenju propisa. Ovo što je EP usvoji je pandana parlamentu“, poručila je Remiković.
Upitana da li su poruke iz MONSTAT-a o kažnjavanju onih koji budu bojkotovali popis prijetnja države, ona tvrdi da to nijesu prijetnje već, kako je navela, interpretacija zakona.
„Zakon predviđa kazne u slučaju da se ne odgovori na pitanja“, dodala je Remiković.
Ona je kazala da MONSTAT može da pokrene proceduru za kažnjavanje onih koji odbiju da daju podatke, ali da ne zna kako će ići proces dokazivanja da je neko bojkotovao popis.
Čađenović je ukazao da i na tom polju ima nedostataka, navodeći da iz metodologije, koja je, kako je dodao, vrlo kasno objavljena, nije jasno kome se građani mogu žaliti na popisivače, niti je metodologijom definsano ko od učesnika popisa (popisna komisija, Monstat) pokreće postupak utvrđivanja odgovornost,
Remiković je replicirajući kazala da će MONSTAT otvoriti kol centar kojem će građani/ke moći da prijave različite slučajeve mogućih zlupotreba.
Remiković je, komentarišući pozive na bojkot iz DPS-a i SD-a, rekla da MONSTAT razvija strategije za najavu bojkota i da su svjesni rizika.
„Za rizike razvijamo nove metode i mogućnosti koje imamo pred sobom“, kazala je Remiković.
Bezbjednost popisivača će procijeniti policija
Komentarišući bezbjednosnu situaciju u kojoj će se popis odvijati, Remiković je rekla da je MONSTAT kontaktirao Upravu policije (UP) kako bi se procijenila bezbjednost popisivača.
„Tražićemo i da se da neka direktnija komunikacija sa UP ukoliko bezbjednost popisivača bude ugrožena“, kazala je ona.
Komentarišući zahtjeve DPS-a, Remiković je navela da su iz MONSTAT-a DPS-u ponudili učešće u popisnim komisijama ukoliko Vlada donese akt koji to predviđa i da shodno praksi 2011. mogu da rade kontrolu unosa podataka.
Odgovarajući na konstataciju da to što istaknuti lokalni političari i njihovi rođaci direktno učestvuju u procesu ugrožava legitimnost i da su se CDT-u javili pojedinci koji su spremni da javno saopšte da nijesu primljeni da budu popisivači iako su ispunjavali sve uslove, Remiković je navela da se rješavaju problemi u pojedinim opštinama, poput Nikšića, i da neka od lica neće učestvovati u popisu, ali ističe i da su imali problem da skupe popisivače.
„Budva je od traženih 163 popisivača imala 138 prijava. Koja su to imena, da li su politički aktivisti, da li su zaposleni ili nezaposleni, sa ovakvim brojkama oni su svi primljeni. U Budvi su primljeni svi koji su konkurisali“, rekla je ona i dodala da se u međuvremenu rješavaju problemi sa popisivačima i u drugim opštinama.
Kazala je i da se zbog sličnih situacija u zemljama regiona popis produžavao. Upitana kako se može garantovati bezbjednost popisnog materijala koji popisivači čuvaju kod sebe, ona je kazala da se popisivači obavezuje na više načina kako da čuvaju materijal. „Obavezuje se ugovorom da čuva principe povjerljivosti, prolazi obuke kako da čuva i komentariše ili ne komentariše podatke“, rekla je Remiković.
Upitana kako vidi to što se Srpska pravoslavna crkva (SPC) i druge vjerske organizacije uključuju u kampanju ona je poručila da građani treba da slušaju samo kampanju MONSTAT-a i da osuđuje svaku drugu kampanju.